Laipelí
Lēsoni 18: Ko e Fineʻofá pea mo e Siasí


Lēsoni 18

Ko e Fineʻofá pea mo e Siasí

Talateú

“ʻOku teuteuʻi ʻe he Fineʻofá ʻa e houʻeiki fafiné ki he ngaahi tāpuaki ʻo e moʻui taʻengatá ʻaki hano tokoniʻi kinautolu ke fakatupulaki ʻenau tuí mo e moʻui angatonu fakatāutahá, fakamālohia ʻo e ngaahi fāmilí mo e ʻapí, mo tokoniʻi kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá” (“The Purpose of Relief Society,” lds.org/callings/relief-society/purposes). ʻE tokoni ʻa e lēsoni ko ʻení ke mahino lelei ange ki he kau akó ʻa hono fokotuʻu ʻo e Fineʻofá pea mo hono taumuʻá. ʻE toe fakatokangaʻi foki ʻe he kau akó ʻoku maʻu ʻe he houʻeki fafiné ʻa e ngaahi faingamālie mo e fatongia lahi ki hono langa hake ʻo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻoku makehe kiate kinautolú.

Laukonga Puipuituʻá

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 25

Ko e ngaahi fakahinohino ʻa e ʻEikí kia ʻEma Sāmita

Fakaʻaliʻali ʻa e lea ko ʻeni ʻa Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo (1895-1985), pea kole ki ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ia:

ʻĪmisi
President Spencer W. Kimball

“Ko e konga lahi ʻo e tupu tokolahi ʻa e Siasí ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí, ʻe hoko ia tupu mei he kakai fefine [lelei] tokolahi ʻo e māmani … te nau kau tokolahi mai ki he Siasí. ʻE hoko ʻeni ʻo aʻu ki ha tuʻunga ʻe hā mei he kakai fefine ʻo e Siasí ʻa e anga māʻoniʻoni pea nau lava ke fakahā ʻeni ʻi honau ʻulungaanga leleí pea ʻe fakatokangaʻi ʻa e kehe atu pē ʻa e kakai fefine ia ʻo e Siasí—mei he kakai fefine ʻo e māmaní—ʻi ha ngaahi founga ʻoku fakafiefia” ( Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Sipenisā W. Kimipolo [2006], 275).

  • Ko e hā haʻo fakakaukau ʻi hoʻo fakakaukau ki he fakamatala ko ʻení?

  • ʻOkú ke ʻilo ha houʻeiki fafine ʻoku hā meiate kinautolu e fiefiá koeʻuhí ko ʻenau moʻui angatonú? Kuo nau fakahoko fēfē ha meʻa makehe ʻi he moʻui ʻa kinautolu ʻoku nau ʻiloʻi kinautolú?

Fakamatalaʻi ange ʻe nofotaha e lēsoni ko ʻení ʻi he ngaahi founga ʻoku tāpuakiʻi ai ʻe he Fineʻofá e ngaahi ʻofefine mo e foha ʻo e Tamai Hēvaní ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ne fakafoki maí.

Kole ki he kau akó ke sio ki he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 25 pea kumi e ʻuluʻi vahé ke ʻilo e tokotaha naʻe lea ki ai e ʻEikí ʻi he fakahā ko ʻení. Lau leʻolahi leva e veesi 3. Fakamatalaʻi ki he kau akó naʻe lau ʻe he ʻEikí ʻa ʻEma Sāmita ko ha “fefine kuo fili.” ʻI he ʻuluaki fakataha ʻa e Fineʻofa Fefiné ʻi Nāvuú, ne fakamatalaʻi ʻe Siosefa Sāmita ʻoku “ʻuhinga e filí ki hano fili ke fai ha ngāue pau.” Naʻá ne toe pehē ko e fakahā ne ʻoange kia ʻEma Sāmitá naʻe “fakahoko ia ʻi hono fili ʻa Sisitā ʻEma ki he Kau Palesitenisī ʻo e Sosaieti [Fakafiemālié]” (ʻi he History of the Church, 4:552–53). Vaheua e kalasí, pea fakaafeʻi e vaheua ʻe taha ke nau lau e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 25:4-9 pea lau ʻe he vaheua ʻe tahá ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 25:10–15. Fakaafeʻi e kau akó ke kumi e ngāue pe uiuiʻi ne ʻoange ʻe he ʻEikí kia ʻEma Sāmitá. Te nau lava ʻo hiki ha lisi ʻo e ngaahi fatongiá pe fakaʻilongaʻi kinautolu ʻi heʻenau folofolá. Hili ha taimi feʻunga pea fakaafeʻi ʻa e kau akó ke vahevahe ʻa e meʻa naʻa nau maʻú.

  • ʻE tokoni fēfē ʻa hono fakahoko e ngaahi fatongia ko ʻení ki he tupu ʻa e Siasí?

  • Ko e hā e tāpuaki naʻe talaʻofa ʻe he ʻEikí kia ʻEma Sāmita kapau ʻe talangofua ki Heʻene ngaahi fekaú?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 25:16.

  • Neongo ko ha fakahā ʻeni naʻe foaki kia ʻEma Sāmita, ko e hā ha founga ʻe lava ke fakatatau ai e folofola ʻa e ʻEikí kia ʻEma Sāmitá kiate kitautolú? (ʻOku ʻaonga ki he taha kotoa pē ʻa e ngaahi akonaki kau ki he talangofuá mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni kehe ʻo e ongoongoleleí ʻoku akoʻi ʻi he fakahā ko ʻení. [Fakatokangaʻi ange: Fakamatalaʻi ange ko hono fakatatau ko ia e folofolá ki he meʻa ʻoku tau aʻusiá, ko ha taukei fakaako folofola mahuʻinga ia te ne tokoniʻi kitautolu ke sio ki he meʻa ʻoku faitatau heʻetau aʻusiá mo e niʻihi fakafoʻituitui ʻi he folofolá.])

ʻI hono vahevahe ʻe he kau akó ʻenau talí, tokoni ke mahino kiate kinautolu e foʻi moʻoni ko ʻení: Te tau maʻu ha kalauni ʻo e māʻoniʻoní, ʻi heʻetau tauhi faivelenga e ngaahi fekaú mo fakahoko hotau fatongia mei he ʻEikí. Mahalo te ke fie fakamoʻoni ki he moʻoni ko ʻení.

Ko e Fineʻofá ko ha konga mahuʻinga ia ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí?

Talaange ki he kau akó naʻe fakahā ʻe he ʻEikí hono fokotuʻu ʻo e Siasí ʻi he ʻotu lea ki he ʻotu lea. Naʻá Ne foaki ha uiuiʻi mahuʻinga ʻaupito kia ʻEma Sāmita, ʻa ia ko ha konga ia ʻo e ngāue ko ʻení. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e fakamatala fakanounou ki hono fokotuʻu ʻo e Fineʻofá. Kole ki he kau akó ke nau fakafanongo ki he founga ne hanga ai ʻe he vīsone ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmita ki he Fineʻofá ʻo fakalahi e ʻuluaki fakakaukau ki he houʻeki fafiné.

Naʻe tāpuekina e houʻeiki fafine ʻo e Siasí ʻi Nāvuú ʻi heʻenau maʻu ha kautaha pē ʻanautolu ʻi he Siasí. Naʻe kamata ia mei hono tataki ʻe Sala Kulenisā Kimipolo ha houʻeiki fafine tokolahi ʻo fokotuʻu ke ngaohi ha ngaahi sote maʻá e kakai tangata ʻoku ngāue he temipalé. Ne fakakaukau e houʻeiki fafiné ke fokotuʻu totonu e kautahá, pea nau kole kia ʻIlisa R. Sinou ke faʻu ha konisitūtone maʻa ʻenau kulupú. ʻI he taimi ne fakahā ai ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, naʻá ne talaange ʻoku fakaʻofoʻofa ʻenau konisitūtoné ka naʻá ne loto ke fokotuʻu e houʻeiki fafiné ʻi ha founga lelei ange. ʻI he ʻaho 17 ʻo Māʻasi ʻo e 1842, naʻe fakataha ʻa e Palōfitá mo ʻEletā Sione Teila mo Uiliate Lisiate mo ha kakai fefine ʻe toko 20 ʻi he loki ʻi ʻolunga ʻo e Falekoloa Piliki Kulokulá, ʻa ia ne fokotuʻu ai ʻe he Palōfitá e Kautaha Fineʻofa ʻo e Kakai Fefine ʻo Nāvuú. Ne fili ʻa ʻEma Sāmita ko e palesiteni ʻo e kautahá, ʻo fakahoko ai e fakahā naʻe ui ai ia ko ha “fefine kuo filí” (T&F 25:3). Naʻe fakahā kimui ʻe he Palōfitá ko e taumuʻa ʻo e kautahá ke “fakafiemālieʻi ʻa e paeá” pea “ke fakahaofi e ngaahi laumālié” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 523).

Naʻe toe fakataha ʻa e Palōfitá mo e kau fefiné ʻi he ʻaho 28 ʻo ʻEpeleli 1842. Naʻá ne talaange kiate kinautolu te nau maʻu e fakahinohinó ʻo fakafou he fokotuʻutuʻu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí peá ne pehē ange, “ʻOku ou foaki atu ʻa e kií kiate kimoutolu ʻi he taimí ni ʻi he huafa ʻo e ʻOtuá, pea ʻe fiefia ʻa e Kautahá ni, pea tafe atu ʻa e ʻiló mo e potó ʻo kamata mei he taimí ni” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita, 523).

Te ke lava ke fakamahino ki he kau akó te nau lava ke lau e miniti ʻo e ngaahi fuofua fakataha ʻa e Fineʻofá he josephsmithpapers.org/paperSummary/Nauvoo-relief-society-minute-book.

  • Naʻe fakalahi fēfē ʻe he vīsone ʻa e Palōfitá ki he meʻa ʻe malava ʻe he Fineʻofá mei he fuofua fokotuʻu ʻa Sala Kimipoló?

  • ʻOkú ke pehē ko e hā hono ʻuhinga ʻo e lea ko ʻeni ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá: ʻOku ou foaki atu ʻa e kií kiate kimoutolu ʻi he taimí ni ʻi he huafa ʻo e ʻOtuá”? (Naʻe fokotuʻu e Fineʻofá ʻi he fakahinohino ʻa e lakanga fakataulaʻeikí ʻe kinautolu ʻoku nau maʻu e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.)

Fakaʻaliʻali e lea ko ʻeni ʻa Sisitā Sina D. H. ʻIongi (1821–1901) mo Sisitā Suli B. Peki, ko e ongo palesiteni lahi kimuʻa ʻo e Fineʻofá, fekauʻaki mo e ngaahi taumuʻa ʻo e Fineʻofá pea fakaafeʻi ha kau ako ʻe toko tolu ke nau lau e lea ko iá. Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai mo fakakaukau ki he meʻa ʻoku akoʻi ʻe he ongo leá ni kau ki he ngaahi taumuʻa ʻo e Fineʻofá.

ʻĪmisi
Zina D. H. Young

“Ko e Fineʻofá … naʻe fuofua fokotuʻu ʻi ha meimei vaeua senituli kuohilí, ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá; ʻo fakatatau ki he sīpinga ʻo e Lakanga Fakataulaʻeiki Māʻoniʻoní, pea ʻi heʻene fakahinohinó, ke foaki atu ha ngaahi tāpuaki fakatuʻasino ki he kau masivá mo e faingataʻaʻiá: pea ke fakalotolahiʻi e loto vaivaí, mo hiki hake e niʻihi ʻoku humú, mo fakalakalakaʻi lelei ange, mo fakaʻaongaʻi e angaʻofa ʻa e fefiné, mo e manavaʻofá, ka ne maʻu ha faingamālie ke maʻu ha mālohi fakalaumālie, mo ha mālohi ki hono lavaʻi ha meʻa lelei ange ʻi he ngāue ki hono huhuʻi e fāmili e faʻahinga ʻo e tangatá” (Zina D. H. Young, “First General Conference of the Relief Society,” Woman’s Exponent, Apr. 15, 1889, 172).

ʻĪmisi
Julie B. Beck

Busath.com

Naʻe fakamatalaʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e taumuʻa ʻo e Fineʻofá mo fakahinohinoʻi e kau fafiné ʻi honau taumuʻá. … ʻOku hokohoko atu hono tataki ʻetau kautahá he ʻahó ni ʻe ha kau palōfita, kau tangata kikite, mo ha kau tangata maʻu fakahā” (Julie B. Beck, “Fineʻofá: Ko ha Ngāue Toputapu,” Ensign pe Liahona, Nōv. 2009, 110–11).

“Hangē pē ko e hokohoko atu hono akoʻi ʻe he kau palōfita ʻa e ʻEikí e kaumātuʻá mo e taulaʻeiki lahí ki heʻenau taumuʻá mo e fatongiá, kuo nau vahevahe mo ʻenau vīsoné ki he houʻeiki fafine ʻo e Fineʻofá. ʻOku mahino mei heʻenau faleʻí ko e ngaahi taumuʻa ʻo e Fineʻofá ke fakatupulaki e tuí mo e māʻoniʻoni fakatāutahá, fakamālohia e ngaahi fāmilí mo e ʻapí, pea ke fekumi mo tokoniʻi kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá. Tui, fāmili, mo e fakafiemālié—ʻoku hanga ʻe he ngaahi foʻi lea faingofua ko ʻeni ʻe tolú ʻo fakahaaʻi e vīsone ʻa e kau palōfitá maʻá e kakai fefine ʻo e Siasí” (Julie B. Beck, “Ko e Vīsone ʻa e Kau Palōfitá Fekauʻaki mo e Fineʻofá: Tuí, Fāmilí, Fakafiemālié,” Ensign pe Liahona, Mē 2012, 83.)

  • ʻOku tāpuekina fēfē ʻe he ngaahi taumuʻa ʻo e Fineʻofá e Siasí fakakātoa? (ʻOku totonu ke ʻilo ʻe he kau akó ʻa e foʻi moʻoni ko ʻení: ʻOku fekumi e Fineʻofá ke fakatupulaki ʻa e tuí mo e moʻui angatonu fakatāutahá, fakamālohia ʻa e ngaahi fāmilí mo e ʻapí, pea fekumi mo tokoni ki he niʻihi ʻoku faingataʻaʻiá. ʻOku tāpuekina fakakātoa e Siasí ʻi hono fakahoko ʻe he houʻeiki fafiné e ngaahi taumuʻá ni.)

  • Kuó ke mamata fēfē ki hono fakahoko ʻe he Fineʻofá ʻenau ngaahi taumuʻá?

Fakaʻaliʻali ʻa e lea ko ʻení pea kole ki ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ia:

“Naʻe pehē ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ‘Naʻe teʻeki ai fokotuʻutuʻu lelei pehē ʻa e Siasí kae tālunga hono fokotuʻutuʻu ko ʻeni ʻo e kakai fefiné’ [Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita, 522]. …

“Makehe meia Siosefa Sāmita, ne fakamoʻoni mo e kau palōfita kehe kimui ní ko hono fokotuʻu ʻo e Fineʻofá ko ha konga ia ne tataki fakalaumālie ʻi hono Fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí, ʻo ui ai e houʻeiki fafiné ki ha ngaahi tuʻunga fakalotu ke fetauhiʻaki mo tāpuekina fakakātoa e Siasí. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Siosefa F. Sāmita …, ‘Ko e kautahá ni naʻe faʻu, fakamafaiʻi, tuʻutuʻuni pea mo fokotuʻu fakalangi ia ʻe he ʻOtuá ke tokoni ki he fakamoʻui ʻo e ngaahi laumālie ʻo e kakai fefiné mo e kakai tangatá’ [Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa F. Sāmita (1998), 215]” (Ngaahi ʻOfefine ʻi Hoku Puleʻangá: Ko e Hisitōlia mo e Ngāue ʻa e Fineʻofá [2011], 13).

  • Ko e hā e meʻa ʻoku akoʻi ʻe he fakamatalá ni kau ki he konga naʻe fakahoko ʻe he Fineʻofá ʻi Hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí? (ʻI hono fai ʻe he kau akó ʻenau talí, fakapapauʻi ʻoku mahino kiate kinautolu ʻa e foʻi moʻoni ko ʻení, neongo kapau ʻoku fakahaaʻi ia ʻi ha ngaahi foʻi lea kehe: Ko e Fineʻofá ko ha konga ia ʻo hono tataki fakalaumālie ʻo Hono Fakafoki Mai ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí. Tohi ʻa e foʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé.)

  • ʻOku makehe fēfē hoʻo moʻuí ʻi hono ʻilo ko hono fokotuʻu ʻo e Fineʻofá ko ha konga ia ʻo Hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí?

  • ʻOku tokoni fēfē e ngaahi uiuiʻi ʻo e houʻeiki fafiné ʻi he Siasí ke “fokotuʻutuʻu lelei ʻa e Siasí”?

Houʻeiki fafiné pea mo e lakanga fakataulaʻeikí

Fakamatalaʻi ange ki he kau akó ʻoku ʻi ai ha niʻihi ʻoku nau fehuʻia e ʻuhinga ʻoku ʻikai ke fakanofo ai e houʻeiki fafiné ki he ngaahi fatongia ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Fakamamafaʻi ange lolotonga ʻa e ʻikai ke tau ʻilo e ʻuhinga ʻoku ʻikai ke fakanofo ai e houʻeiki fafiné ki he ngaahi fatongia ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ʻoku tau ʻilo ʻoku kau e houʻeiki fafiné ʻi he lakanga fakataulaʻeikí ʻi honau uiuiʻi faka-Siasí pea ʻi honau ʻapí.

Tufa ha tatau ʻo e lea ko ʻeni ʻa ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ki he tokotaha ako takitaha, pea kole ki ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ia. Fakaafeʻi e kau akó ke nau feinga ke ʻilo ha founga ʻoku lava ke fakaʻaongaʻi ai ʻe he houʻeiki fafiné ʻa e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.

ʻĪmisi
handout, Women and the Priesthood

Houʻeiki Fafiné pea mo e Lakanga Fakataulaʻeikí

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

ʻĪmisi
Elder Dallin H. Oaks

“Naʻe pehē ʻe Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita ʻi heʻene kei hoko ko e Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi haʻane lea ki he Fineʻofá: ʻLolotonga ʻoku teʻeki ʻoange ki he houʻeiki fafiné ʻa e Lakanga Fakataulaʻeikí kuo teʻeki foaki ia kiate kinautolu ka ʻoku ʻikai ʻuhinga ia kuo teʻeki ʻoange ʻe he ʻEikí kiate kinautolu ha mafai. …ʻE lava ke maʻu ʻe ha taha ʻa e mafaí ʻi hono foaki kiate ia pe ʻe ha fefine kuo foaki ki ai ke ne fakahoko ha ngaahi meʻa tukupau ʻi he Siasí ʻoku fie maʻu mo mātuʻaki mahuʻinga ki hotau fakamoʻuí, hangē ko e ngāue ʻoku fai ʻe hotau kakai fefiné ʻi he fale ʻo e ʻEikí. ʻOku nau maʻu ʻa e mafai kuo foaki kiate kinautolú ke nau fakahoko ha ngaahi meʻa maʻongoʻonga mo fakaʻofoʻofa ʻoku toputapu ki he ʻEikí pea fakamaʻu kakato ia ʻo hangē ko e ngaahi tāpuaki ʻoku foaki ʻe he kau tangata maʻu Lakanga Fakataulaʻeikí’ [‘Relief Society—An Aid to the Priesthood,’ Relief Society Magazine, Jan. 1959, 4].

“ʻI he malanga ʻiloa ko iá naʻe toutou pehē ai ʻe Palesiteni Sāmita kuo ʻoange ki he houʻeiki fafiné ʻa e mafaí. Naʻá ne pehē ki he houʻeiki fafiné, ʻTe mou lava ʻo lea ʻaki e mafaí koeʻuhí he kuo tuku kiate kimoutolu ʻe he ʻEikí ʻa e mafaí.’ Naʻá ne toe pehē foki [kuo] foaki ki he Fineʻofá ʻa e mālohi mo e mafai ke fai ha ngaahi meʻa maʻongoʻonga lahi. Ko e ngāue ʻoku nau fakahokó ʻoku fai ʻaki ia e mafai fakalangi.’ Pea ʻikai ko ia pē, ka ko e ngāue faka-Siasi ʻoku fakahoko ʻe he houʻeiki tangata pe fafiné, tatau ai pē pe ʻoku ʻi he loto temipalé pe ʻi he uōtí pe ngaahi koló, ʻoku fai ia ʻo fakatatau mo e tuʻutuʻuni ʻa kinautolu ʻoku nau maʻu ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Ko ia naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Sāmita ʻi heʻene lea kau ki he Fineʻofá, Kuo foaki [ʻe he ʻEikí] kiate kinautolu ʻa e faʻunga maʻongoʻonga ko ʻení ʻa ia ʻoku nau maʻu ai ʻa e mafai ke ngāue ʻi he malumalu ʻo e tuʻutuʻuni ʻa e kau pīsope ʻo e ngaahi uōtí ke tokangaʻi e meʻa ʻoku mahuʻinga fakalaumālie mo fakatuʻasino fakatouʻosi ki hotau kakaíʻ [‘Relief Society—An Aid to the Priesthood,’ 4–5]. …

“ʻOku ʻikai ke tau anga ʻi he lea ki he houʻeiki fafiné ʻoku nau maʻu e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi honau ngaahi uiuiʻi faka-Siasí, ka ko e toe mafai fē ia? Ko e taimi ʻoku vaheʻi ai ha fefine—kei talavou pe toulekeleka—ke ne malangaʻaki ʻa e ongoongoleleí ko ha faifekau taimi kakató, ʻoku foaki kiate ia ʻa e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ke ne fakahoko ha fatongia ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. ʻOku tatau pē mo ha fefine ʻoku vaheʻi ke ngāue ko ha ʻōfisa pe faiako ʻi ha houalotu ʻa e Siasí ʻi he malumalu ʻo e tataki ʻa ha taha ʻokú ne maʻu ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Ko hai pē ʻoku ngāue ʻi ha tuʻunga pe uiuiʻi ne maʻu mei ha taha ʻokú ne maʻu ʻa e ngaahi kií, ʻokú ne ngāue ʻaki ʻe ia e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi hono fakahoko hono ngaahi fatongia kuo vahe angé” (“Ko e Ngaahi Kī mo e Mafai ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí,” Ensign pe Liahona, Mē 2014, 50–51).

  • Ko e hā e ngaahi moʻoni ʻokú ke ako meia ʻEletā ʻOakesi kau ki he fatongia mo e ngafa ʻo e houʻeiki fafine ʻi he Siasí? (ʻI hono vahevahe ʻe he kau akó ʻenau talí, fakapapauʻi ʻoku mahino kiate kinautolu e foʻi moʻoni ko ʻení: Ko e taimi ko ia ʻoku vaheʻi ai e houʻeiki fafiné ke ngāue ʻi he Siasí, ʻoku nau maʻu leva e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ke fakahoko ʻaki honau fatongiá.)

Ke fakalolotoʻi e mahino mo e ongo ʻa e kau akó kau ki he ngaahi moʻoni ne nau aleaʻi ʻi he kalasí, vahevahe ke tauhoa e kau akó pea kole ke nau aleaʻi e ngaahi meʻá ni:

  • ʻE fakatupulaki fēfē e meʻa ʻoku tau lea ʻaki ki he houʻeiki fafine he Siasí ke fakamahino ai e tokoni mahuʻinga ʻoku nau fakahokó?

Fakaafeʻi e kau akó ke vahevahe ʻenau ngaahi ongo kau ki he ivi tākiekina mo e ngāue ʻoku fai ʻe he houʻeiki fafiné ʻi heʻenau hoko ko e kau ākonga ʻi he puleʻanga ʻo e ʻEikí. Poupouʻi ʻa e kau akó ke ngāueʻi e meʻa ne nau ongoʻi ʻi he lolotonga ʻo e lēsoní, tautefito ki hono hikiʻi hake e mahuʻinga ʻo e Fineʻofá ʻi heʻenau moʻuí.

Laukonga ʻa e Tokotaha Akó