Laipelí
Lēsoni 16: Ko Hono Huhuʻi ʻo e Kau Pekiá


Lēsoni 16

Ko Hono Huhuʻi ʻo e Kau Pekiá

Talateú

Naʻe fakafoki mai ʻe he ʻEikí e tokāteline ki hono huhuʻi ʻo e kau pekiá ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ko ha konga ia ʻo Hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí mo e meʻa kotoa pē ʻi he kuonga ʻo e kakato ʻo e ngaahi kuongá. Ne toe fakafoki mai e tokāteline ko ʻení ʻi he “ʻotu lea ki he ʻotu lea.” ʻOku mahuʻinga e ngāue ki hono huhuʻi ʻo e kau pekiá ki hono fakamoʻui fakatouʻosi ʻo e kakai moʻuí mo e kau pekiá, pea naʻe akoʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá e mahuʻinga ʻo e kau ki he ngāué ni: “Ko e fatongia maʻongoʻonga taha kuo tuku mai kiate kitautolu ʻe he ʻOtuá ʻi he māmaní ke tau fekumi ki hotau kau pekiá” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 550).

Laukonga Puipuituʻá

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 137

Ko e vīsone ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ki he puleʻanga fakasilesitialé

Vahevahe ʻa e puipuituʻa fakahisitōlia ko ʻení ki he kau akó:

“ʻI Nōvema ʻo e 1823, naʻe fakafokifā pē kuo puke lahi pea tokoto ʻo meimei mate ʻa e foha lahi taha ʻo Lusi Meki Sāmita mo Siosefa Sāmita ko e Lahí ko ʻAlavini Sāmita. Naʻe taʻu 25 ʻa ʻAlavini, ko ha talavou sino mālohi mo lavameʻa pea naʻe tokoni lahi ʻene ngāue mālohí ki he tuʻunga fakapaʻanga ʻo e fāmilí. Naʻe fakamatalaʻi ia ʻe heʻene fineʻeikí ko ha “talavou naʻe makehe hono ʻulungāngá,” pea naʻe tāpuekina ʻe heʻene “anga fakaʻeiʻeikí mo ʻene faʻa foakí” ʻa kinautolu naʻe ʻiate iá “ʻi he houa kotoa pē ʻo ʻene moʻuí.’ …

“ʻI he ʻilo ʻe ʻAlavini kuo mei maté, naʻá ne ui leva hono ngaahi tokouá mo e tuofãfiné ʻo lea kiate kinautolu tāutaha. Naʻe pehē ʻe ʻAlavini kia Siosefa, naʻe mei taʻu 18 foki ka naʻe teʻeki ai ke ne maʻu ʻa e ʻū lauʻi tohi koulá, “ʻOku ou fie maʻu ke ke hoko ko ha tamasiʻi lelei pea fai ʻa e meʻa kotoa pē te ke lavá ke maʻu ʻa e ngaahi lekōtí. Faitotonu ʻi hono maʻu ʻo e fakahinohinó mo tauhi ʻa e fekau kotoa pē kuo fai kiate koé. …’

“ʻI he taimi naʻe mālōlō ai ʻa ʻAlaviní, naʻe kole ʻe he fāmilí ha faifekau siasi Pelesipitiliane ʻi Palemaila ʻi Niu ʻIoke ke malangaʻi hono meʻa fakaʻeikí. Koeʻuhí naʻe teʻeki ai hoko ʻa ʻAlavini ko ha mēmipa ʻi he siasi ʻo e faifekaú, naʻe pehē ai ʻe he tangata malangá ni ʻi heʻene malangá he ʻikai ke lava ʻo fakahaofi ʻa ʻAlavini. Naʻe fakamatala ʻe he tokoua siʻi ʻo Siosefa ko Uiliami Sāmitá ʻo pehē: “Naʻe mātuʻaki fakapapauʻi mālohi ʻe he [faifekaú] … kuo ʻalu ʻa [ʻAlavini] ki heli, koeʻuhí he ʻoku ʻikai ko ha mēmipa ʻa ʻAlavini ʻo e siasí, ka ko ha tamasiʻi lelei ia pea naʻe ʻikai saiʻia heni ʻeku tangataʻeikí’” ( Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 466, 467).

  • Koeʻuhí naʻe teʻeki ai ke fakafoki mai e tokāteline ia ʻo hono huhuʻi ʻo e kau pekiá he taimi ne mate ai ʻa ʻAlaviní, ko e hā nai ha me’a ne hohaʻa ki ai e fāmili Sāmitá ʻo kau ki hono fakamoʻui ʻo ʻAlaviní?

Fakahā ange ki he kau akó ʻe tokoni e lēsoni ko ʻení ke mahino kiate kinautolu naʻe fakahā fakakongokonga pē ʻe he ʻEikí e tokāteline ki hono huhuʻi ʻo e kau pekiá, ʻi he ʻotu lea ki he ʻotu lea. Kole ki he kau akó ke lau fakalongolongo e ʻuluʻi vahe ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá 137 . Fakamatalaʻi ange naʻe ʻomi ʻa e fakahā ko ʻení ʻi ha ngaahi māhina siʻi kimuʻa pea toki fakatāpui e Temipale Ketilaní. (Mahalo te ke loto ke fakamahino ne ʻi ai ha ngaahi liliu ki he tatau ko ia ʻo hono paaki he 2013 e ʻulu’i vahe ki he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 137 .)

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 137:1-6 kae muimui pē ʻa e kalasí. Aleaʻi ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení:

  • Ko hai naʻe mamata ki ai ʻa Siosefa Sāmita ʻi he puleʻanga fakasilesitialé? (Mahalo naʻa tokanga e kau akó ke ʻilo naʻe moʻui e tamai mo e faʻē ʻa Siosefa Sāmitá he taimi ne maʻu ai e vīsone ko ʻení; ko hono moʻoní, naʻe ʻi he lokí e tamai ʻa Siosefá mo ia ʻi he taimi ne hoko mai ai e fakahaá.)

  • Fakatatau ki he veesi 6, ko e hā naʻe ʻohovale ai ʻa Siosefa Sāmita he sio ʻoku ʻi he puleʻanga fakasilesitialé hono taʻokete ko ʻAlaviní? (Mahalo te ke fie fakamanatu ange ki he kau akó naʻe maʻu e vīsone ko ʻení ʻi ha ngaahi taʻu lahi kimuʻa pea toki ʻilo ʻa Siosefa Sāmita ʻo kau ki he tokāteline ʻo hono huhuʻi ʻo e kau pekiá.)

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava137:7-9. Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai pea kumi ha tefitoʻi moʻoni ʻe tokoni ke mahino lelei ange ki he Kāingalotu ʻo e Ngaahi ʻAho Kimui Ní e palani ʻa e ʻOtuá ki hono fakahaofi ʻEne fānaú.

  • Ko e hā ha faʻahinga fakaʻatā ʻi he palani ʻa e ʻOtuá maʻá e kakai hangē ko ʻAlaviní ʻoku nau mate teʻeki ʻi ai ha faingamālie ke maʻu e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí pe ko e ouau ʻo e papitaisó? (ʻI hono vahevahe ʻe he kau akó ʻenau fakakaukaú, tokoni ke nau ʻiloʻi e tokāteline ko ʻení: Ko e kakai kotoa pē ʻoku mate teʻeki maʻu ha ʻilo ki he ongoongoleleí, ka naʻa nau mei tali e ʻilo ko ʻení kapau naʻa nau fanongo ai, te nau maʻu e puleʻanga fakasilesitialé.)

  • Ko e hā ʻoku akoʻi atu ʻe he tefitoʻi moʻoni ko ʻení kau ki he natula ʻo e Tamai Hēvaní mo ʻEne ʻofa ki Heʻene fānaú?

  • Ko e fē ha taimi kuo fakafiemālieʻi ai koe ʻe he tokāteline ko ʻení? Ko e fē ha taimi naʻá ke mamata ai ki hono maʻu ʻe he niʻihi kehé, hangē ko kinautolu naʻá ke akoʻi ʻi hoʻo ngāue fakafaifekaú, ha fiemālie mei he mahino kiate kinautolu e tokāteline ko ʻení?

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 124:30–34; 127:5–8; 128:1–18; 138:28–37

Ngaahi ouau fakafofonga maʻá e kau pekiá

Naʻe fuofua lea e Palōfita ko Siosefa Sāmita ʻo kau ki he tokāteline ʻo e papitaiso maʻá e kau pekiá ʻi he meʻa fakaʻeiki ʻo Seimoa Pulunisoni ʻi he ʻaho 15 ʻo ʻAokosi 1840, hili ha taimi nounou mei he maau e nofo ʻa e Kāingalotú ʻi Nāvū ʻi ʻIlinoisí. Ne ʻohovale mo fiefia e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi heʻenau ʻilo ki he tokāteline ko ʻeni ne maʻu ʻi he fakahā. Hili ha ngaahi māhina lahi mei hono fakahā ʻo e meʻá ni, ne fakahoko ʻe he Kāingalotú ha ngaahi papitaiso ofi ki he Vaitafe Misisipí maʻa honau kāinga ʻofeina kuo pekiá (vakai, Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita, 467; Church History in the Fulness of Times Student Manual, 2nd ed. [Church Educational System manual, 2003], 251).

  • ʻOku fakalahi fēfē mai ʻe he malanga ko ʻení e mahino ki he palani ʻa e Tamai Hēvaní ke fakahaofi ʻEne fānaú? (Lolotonga e tali ʻa e kau akó, hiki e foʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé: ʻE lava ke fakahoko e ouau fakamoʻui ʻo e papitaisó maʻanautolu ne ʻikai ke nau tali e ongoongoleleí lolotonga ʻenau moʻui fakamatelié.)

  • ʻOkú ke pehē ko e hā haʻo tali kapau ko e fuofua taimi ʻeni he kuonga ko ʻení naʻá ke fanongo ai ki he lea ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻo kau ki he tokāteline ʻo e papitaiso maʻá e kau pekiá?

Fakamatalaʻi ange naʻe pehē ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá he konifelenisi lahi ʻa e Siasí ʻi ʻOkatopa 1841 ʻi Nāvū ʻi ʻIlinoisi, ʻoku fie maʻu ʻe he ʻEikí ke taʻofi hono fakahoko ʻe he Kāingalotú e papitaiso ʻo e kau pekiá kae ʻoua leva ke toki fakahoko e papitaisó ʻi Hono falé (vakai, T&F 124:29–34). ʻI he ʻaho 8 ʻo Nōvema 1841, ne fakatapui ʻe Pilikihami ʻIongi ne hoko he taimi ko iá ko e Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá e faiʻanga papitaiso he konga ki lalo ʻo e Temipale Nāvuú ne teʻeki ke ʻosí, pea naʻe kamata leva ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí e ngaahi papitaiso fakafofonga maʻá e kau pekiá.

Kole ki he kau akó ke lau e ʻuluʻi vahe ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá 127, ʻoku fakamatalaʻi ai ko e vahe 127 ko ha tohi mei he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ki he Kāingalotú, ʻo fakahinohinoʻi kinautolu ke tauhi ha ngaahi lekooti ʻo e ngaahi papitaiso ne nau fakahoko maʻá e kau pekiá. Fakamatalaʻi ange ne ʻosi ha uike ʻe taha mei ai, ne toe fai ʻe Siosefa ha tohi ʻe taha ʻi he kaveinga ki hono papitaiso maʻá e kau pekiá, ʻa ia ʻoku maʻu ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 128.

Hiki e ngaahi fakamoʻoni fakafolofola ko ʻení ʻi he palakipoé. (ʻOua naʻa fakakau ai e nāunau ʻoku haʻi atú; ko e ʻoatu ia maʻau ko e faiakó.)

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 127:5–7; 128:8 (Ko e taimi ʻoku fakahoko ai ha ouau ʻaki e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí pea tauhi ha lekooti totonú, ʻoku fakamaʻu leva e ouaú ʻi he māmaní pea ʻi he langí.)

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 128:6–7 (E kau ʻi he ngaahi tohi ʻe fakaava ke fakamaauʻi mei ai e kau pekiá ʻa e lekooti ʻo e ngaahi ouau fakafofongá.)

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 128:15, 17–18 ( ʻOku ʻaonga ki hotau fakamoʻuí ʻa hono fakamoʻui ʻetau ngaahi kui kuo pekiá.)

Fakaafeʻi e kau akó ke lau e ngaahi potufolofola ʻoku hiki ʻi he palakipoé. Kole ke nau kumi e ngaahi tokāteline ʻokú ne fakalahi mai ki heʻetau mahino ki he palani ʻa e ʻOtuá ki hono huhuʻi ʻo e kau pekiá. Fakaafeʻi e kau akó ke fakamatalaʻi fakanounou e tokāteline ki hono huhuʻi ʻo e kau pekiá ʻa ia ʻoku akoʻi ʻi he potufolofola takitaha. Kole ki ha kau ako tokosiʻi ke tohi e ngaahi tokāteliné ʻi he palakipoé ʻo ofi ki he ngaahi potufolofolá. Fakamahino ange ko e ongo fakahā ko ia ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 127 mo e 128 ʻoku fakahā mai ai ha sīpinga angamaheni ʻoku maʻu ʻi Hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí—ʻoku fakahā mai ʻe he ʻEikí e moʻoní ʻi he ʻotu lea ki he ʻotu lea, ka ʻoku ʻikai ke ʻomai fakaʻangataha pē.

Fakamatalaʻi ki he kau akó ne hili ha ngaahi taʻu lahi mei hono maʻu ʻo e ngaahi fakahaá ni, ne ʻomi ʻe he ʻEikí ha toe mahino lahi ange ki Heʻene palani ki hono huhuʻi ʻo e kau pekiá. Naʻe maʻu ʻe Palesiteni Siosefa F. Sāmita ʻi he 1918 ha vīsone kau ki hono huhuʻi ʻo e kau pekiá. Naʻá ne maʻu e vīsoné he taimi naʻá ne tengihia ai e mole hono foha ko Hailame M. Sāmitá he konga kimuʻa ʻo e taʻu ko iá lolotonga ʻene hoko ko ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá.

Fakaafeʻi e kau akó ke lau e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 138:28-37, ʻo kumi e ngaahi moʻoni ne fakahā kia Palesiteni Siosefa F. Sāmitá fekauʻaki mo hono huhuʻi ʻo e kau pekiá.

  • Ko e hā ha ngaahi moʻoni fekauʻaki mo hono huhuʻi ʻo e kau pekiá ʻoku tau ako mei he ngaahi veesi ko ʻení? (ʻI hono vahevahe ʻe he kau akó ʻenau talí, fakapapauʻi ʻoku mahino kiate kinautolu ʻa e foʻi moʻoni ko ʻení: ʻOku akoʻi e ongoongoleleí ʻe ha kau talafekau angatonu ki he ngaahi laumālie he fale fakapōpulá, ʻo fakatatau mo e fakahinohino ʻa Sīsū Kalaisí.)

  • ʻOku tokoniʻi fēfē kitautolu ʻe he ngaahi moʻoni ko ʻeni ʻoku toe tānaki maí ke mahino e founga ʻe lava ke maʻu ʻe ha taha ne mate teʻeki ke ne maʻu e ngaahi ouau ʻo e ongoongoleleí hangē ko ʻAlaviní, ha tofiʻa ʻi he puleʻanga fakasilesitialé?

Lau leʻolahi ʻa e fakamatala ko ʻeni ʻa ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

ʻĪmisi
Elder David A. Bednar

ʻI heʻetau hoko ko e kau mēmipa ʻo e Siasi ʻo Kalaisi kuo fakafoki maí, ʻoku ʻi ai hotau fatongia fakafuakava ke tau fekumi ki heʻetau ngaahi kuí pea fakahoko maʻanautolu ʻa e ngaahi ouau fakamoʻui ʻo e ongoongoleleí. ‘Ke ʻoua naʻa fakahaohaoa ʻa kinautolu taʻekau ai ʻa kitautolu’ (Hepelū 11:40; toe vakai, Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita, 550). Pea ʻʻoku ʻikai lava ke fakahaohaoaʻi ʻa kitautolu taʻekau ai ʻa hotau kau pekiáʻ (T&F 128:15)” (“ʻE Liliu ʻa e Loto ʻo e Fānaú,” Ensign pe Liahona, Nōv. 2011, 25).

  • Ko e hā ʻoku totonu ke tau fakamuʻomuʻa ai heʻetau moʻuí e ngāue ki hono huhuʻi ʻo e kau pekiá?

  • ʻOku tokoni fēfē hono fakahoko e ngaahi ouau fakamoʻui ki hotau kāinga kuo pekiá ki hono fakahaohaoaʻi ʻo kitautolu mo kinautolú fakatouʻosi?

Lau leʻolahi e lea ko ʻeni ʻa ʻEletā Lāsolo M. Nalesoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

ʻĪmisi
Elder Russell M. Nelson

“Neongo ʻoku maʻu ʻe he ngāue fakatemipalé mo e hisitōlia fakafāmilí ʻa e mālohi ke faitāpuekina ʻa kinautolu ʻi he maama ʻo e ngaahi laumālié, ka ʻokú ne maʻu ʻa e mālohi tatau pē ke faitāpuekina ʻa e kakai moʻuí. ʻOku ʻi ai hono ivi tākiekina ke fakamaʻa ʻa kinautolu ʻoku ngāue ki aí. ʻOku nau tokoni ke hākeakiʻi ʻa honau ngaahi fāmilí” (“Ngaahi Toʻu Tangata Fehokotaki ʻi he ʻOfá,” Ensign pe Liahona, Mē 2010, 93).

  • ʻOku fakamoʻoniʻi fēfē ʻe he tokāteline ki hono huhuʻi ʻo e kau pekiá ʻa e taʻe fakangatangata e meʻa ʻoku aʻusia ʻe he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí?

Lau leʻolahi ʻa e fakamatala ko ʻeni naʻe fai ʻe ʻEletā Lisiate G. Sikoti ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

ʻĪmisi
Elder Richard G. Scott

“Naʻe fakahā ʻe he ʻEikí ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ha tokāteline fakaofo kau ki he ouau toputapu ʻo e papitaisó. Ne hoko mai e maama ko iá he taimi ne akoʻi ai ʻe he ngaahi siasi faka-Kalisitiane kehé ʻoku puleʻi fakaʻaufuli mo taʻe toe leʻeia ʻe he maté ʻa e ikuʻanga ʻo e laumālié. Naʻa nau akoʻi ko e pale ʻo e papitaisó ko ha fiefia ʻoku ʻikai hano ngataʻanga ka ko e toengá ʻe fakamamahiʻi taʻengata, pea ʻikai ha toe ʻamanaki ki ha huhuʻi. …

Ko e tokāteline fakaofó ni ko ha fakamoʻoni ia ʻe taha ki he natula taʻe fakangatangata ʻo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. Naʻá Ne ʻai ke malava ʻo fakamoʻui e taha kotoa pē ʻoku fakatomalá. Naʻe ikunaʻi Heʻene Fakaleleí e maté, ʻo Ne fakaʻatā ai e kau pekia ʻoku nau moʻui tāú ke nau maʻu kotoa e ngaahi ouau fakafofonga ki he fakamoʻuí” (“Ko e Fiefia ʻi hono Huhuʻi ʻo e Kau Pekiá,” Ensign pe Liahona, Nōv. 2012, 93).

  • Ko e hā ha ngaahi aʻusia kuó ne akoʻi kiate koe ʻa e mahuʻinga ʻo e kau he ngāue ki hono huhuʻi ʻo e kau pekiá?

  • Kuo tupulaki fēfē hoʻo fakamoʻoní koeʻuhí ko hoʻo kau he ngāue ki hono huhuʻi ʻo e kau pekiá? (Fakaafeʻi ha kau ako ʻe niʻihi ke vahevahe ʻenau fakamoʻoní.)

Poupouʻi e kau akó ke fakakaukau ki ha founga te nau kau ai ki he ngāue maʻongoʻonga ʻo hono huhuʻi ʻo e kau pekiá, ʻo tatau ai pē pe ko e fekumi ʻi he hisitōlia fakafāmilí pe ko ha fakafofonga ʻi hono fakahoko ʻo e ngaahi ouau fakatemipalé. Vahevahe hoʻo fakamoʻoní ʻoku lava ke maʻu ʻe he fānau kotoa ʻa e Tamai Hēvaní e ngaahi ouau ʻoku fie maʻu ki he fakamoʻuí ʻi hono fakahoko e ngāue ʻi he ngaahi temipale ʻo onopōní.

Laukonga ʻa e Tokotaha Akó