Laipelí
Lēsoni 15: Loto-toʻa Lolotonga e Fakafepakí


Lēsoni 15

Loto-toʻa Lolotonga e Fakafepakí

Talateú

Lolotonga e 1837 mo e 1838, ne mafola he niʻihi ʻo e kau taki ʻo e Siasí mo e kāingalotu ʻi Ketilani, ʻOhaiō mo e fakatokelau ʻo Mīsulí, ha laumālie ʻo e fefakaangaʻakí, fakakikihí, mo e hē mei he moʻoní. Ne fakalalahi e ngaahi palopalemá he kamata ke fakafepaki fakahāhā ha kakai ʻe niʻihi ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Te tau lava ʻo ako mei he ngaahi aʻusia ʻa e Kāingalotu kimuʻá, ko e taimi ʻoku tau fehangahangai ai mo e fakafepakí, te tau maʻu ha mālohi fakalaumālie ʻi heʻetau moʻui angatonú mo poupouʻi e kau tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí.

Laukonga ki Hono Puipuituʻá

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 112:10-15

Hē Mei he Moʻoní ʻi Ketilani, ʻOhaiō

Hiki e ngaahi lea ko ʻení ʻi he palakipoé: ʻita, fakaʻitaʻi, meheka. Fakaafeʻi e kau akó ke fakakaukau ki ha ngaahi taimi ne nau aʻusia ai e ngaahi ongo ko ʻení.

Fakaʻaliʻali ange ʻa e meʻa ko ʻení pea fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi: Kole ki he kau akó ke nau feinga ke ʻiloʻi ʻa e tūkunga ne aʻusia ai ʻe Tōmasi B. Maasi e ngaahi ongo ʻoku hiki ʻi he palakipoé.

Hili pē hono ui ʻa Tōmasi B. Maasi ke hoko ko ha ʻAposetolo ʻi he 1835, naʻe fokotuʻu ia ko e Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Naʻe ʻilo ʻe Palesiteni Maasi ʻi he faʻahitaʻu failau ʻo e 1837, naʻe palani ha taha ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ko ʻEletā Paʻale P. Palati, ke ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau ki ʻIngilani taʻe fekauʻi ʻe Palesiteni Maasi. Naʻe tohi ʻa Palesiteni Maasi, ʻa ia naʻe ʻi Mīsuli, kia ʻEletā Palati mo e kau mēmipa kehe ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá pea fakaafeʻi kinautolu ke nau fakataha ʻi Ketilani, ʻOhaiō, ʻi he ʻaho 24 ʻo Siulai 1837, kae lava ke fāitaha ʻenau ngaahi palani ki he ngāue fakafaifekaú. Ka neongo ia, ʻi ha māhina ʻe taha kimuʻa pea fai ʻa e fakataha ko iá, naʻe mavahe ha ongo mēmipa kehe ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, ko ʻEletā Hiipa C. Kimipolo mo ʻOasoni Haiti, ki ʻIngilani hili hono maʻu e uiuiʻi ke ngāue fakafaifekaú mei he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Naʻe mahino mai naʻe mamahi ʻa Palesiteni Maasi ʻi he ō e kau mēmipa ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ke malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí ʻi ʻIngilani taʻe te ne kau ai.

  • ʻI he tūkunga ko ʻení, ko e hā naʻe mei fai ʻe Palesiteni Maasi ke fakaʻehiʻehi ai mei he ngaahi ongo ko ia ʻoku hiki he palakipoé?

  • Ko e hā ha ngaahi fakatuʻutāmaki hono fakaʻatā ʻo e ongoʻi pehē ke puleʻi ʻetau ngaahi fakakaukaú mo e tōʻongá? (Fakamahinoʻi ki he kau akó ʻoku ʻikai ke lelei e ngaahi ongo ko iá ki he Laumālie Māʻoniʻoní pea ʻoku faʻa fakatupu ai ha ngaahi angahala ʻoku kovi ange.)

Kole ki ha tokotaha ako ke hoko atu hono lau e fakamatala ko ʻení:

Naʻe vahevahe ʻe Palesiteni Maasi kia Siosefa Sāmita ʻene hohaʻa ki he meʻá ni mo fekumi ki heʻene faleʻí. Ko e talí, naʻe fai ai ʻe he ʻEikí e fakahā ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 112.

ʻI he taimi ne foaki mai ai ʻe he ʻEikí e fakahā ko ʻení ʻi Siulai 1837, naʻe lolotonga fepaki e Siasí mo e māvahevahé, fekeʻikeʻí, mo e hē mei he moʻoní. Naʻe tataki ʻe he hīkisiá mo e mānumanú ʻa e kāingalotu ʻe niʻihi ʻo e Siasí ke nau fakaangaʻi ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo e fehuʻia hono mafaí. Naʻe feinga ha kāingalotu ʻe niʻihi ʻo e Siasí, kau ai ha niʻihi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ke toʻo ʻa Siosefa Sāmita mei he Palesiteni ʻo e Siasí.

  • Ko e hā e ngaahi ongo naʻá ne tataki e niʻihi ʻo e kāingalotu ʻo e Siasí ke liʻaki ʻenau ngaahi fakamoʻoni ki he moʻoní kae fakafepaki fakahāhā ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá?

Fakaafeʻi e kau akó ke lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 112:10–12, mo kumi e naʻinaʻi ne fai ʻe he ʻEikí kia Palesiteni Maasi mo e kau mēmipa kehe ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻe lava ʻo tokoni ke fakaʻehiʻehi ai e kāingalotu ʻo e Siasí mei hono fakaangaʻi honau kau takí.

Kole ki he kau akó ke lipooti e meʻa ne nau maʻú. Fehuʻi ange leva:

  • ʻE tokoni fēfē ʻa e faleʻi ʻi he ngaahi vēsí ni ke fakaʻehiʻehi ai e kāingalotu ʻo e Siasí mei hono fakaangaʻi e kau taki ʻo e Siasí? (ʻI hono vahevahe ʻe he kau akó ʻenau talí, tokoniʻi ke mahino kiate kinautolu e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: Kapau ʻoku tau loto-fakatōkilalo, ʻe tataki kitautolu ʻe he ʻEikí mo ʻomi e tali ki heʻetau ngaahi lotú. ʻOku finangalo e ʻEikí ke tau poupouʻi e kau taki ko ia ʻoku nau maʻu e ngaahi kī ke tokangaʻi e Siasí. Mahalo te ke fokotuʻu ange ke fakafekauʻaki ʻe he kau akó e veesi 15 mo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 84:35–38. Mahalo te ke loto ke fakamahinoʻi ko e faleʻi ko ia ki hono akonekina ʻo e kau mēmipa ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá naʻe ʻoange ia ki he Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá pea ʻoku ʻikai fekauʻaki ia mo e kau mēmipa fakafoʻituitui ʻo e Siasí.)

ʻĪmisi
laʻipepa tufa, Tuʻu ʻAliʻaliaki

ʻOange ki he tokotaha ako takitaha ha tatau ʻo e laʻipepa tufá ʻoku ʻimui ʻi he lēsoni ko ʻení. Fakakaukau ke vahevahe e kalasí ki ha fanga kiʻi kulupu iiki, pea kole ki he kulupu takitaha ke nau lau fakataha e vahe ʻoku ui ko e “Hē Mei he Moʻoní ʻi Ketilaní: Ko e Fie Maʻu ke Muimui Faivelenga ki he Kau Taki ʻo e Siasí.” Poupouʻi e kau akó ke aleaʻi mo ʻenau kulupú e ngaahi fehuʻi ʻoku ʻi he ngataʻanga ʻo e vahé.

Mahalo te ke fie fakaʻosi e lēsoni ko ʻení ʻaki hano fakaʻaliʻali mo aleaʻi e lea ko ʻeni ʻa Palesiteni Hiipa C. Kimipolo (1801-68) ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí:

ʻĪmisi
President Heber C. Kimball

“Te u foaki atu ha kī naʻe faʻa foaki ʻe Siosefa Sāmita ʻi Nāvū. Naʻá ne pehē ko e ʻuluaki sitepu ʻo e heé ʻoku kamata ia ʻi he mole ʻa e falalá mei he kau taki ʻo e siasí mo e puleʻangá ni, pea ko e taimi pē ʻokú ke fakatokangaʻi ai ʻa e laumālie ko iá, te ke ʻiloʻi te ne tataki ʻe ia ʻa e tokotaha ʻokú ne maʻu iá ʻi he hala ki he hē mei he moʻoní” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 366).

Ke fakamamafaʻi hono mahuʻinga ke muimui faivelenga ki he palōfitá mo e kau taki kehe ʻo e Siasí, lau e aʻusia ko ʻeni mei he moʻui ʻa Pilikihami ʻIongí (1801–77), naʻe hoko he taimi ko iá ko ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo e Toko Hongofulu Mā Uá:

ʻĪmisi
President Brigham Young

“Lolotonga e ʻi Ketilani ʻa Palesiteni Pilikihami ʻIongí naʻá ne fetaulaki ai mo ha niʻihi naʻa nau hē mei he moʻoní ʻa ia naʻa nau fonofono pē he loto temipalé ke angatuʻu ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Naʻá ne pehē, ‘Naʻa ku tuʻu ki ʻolunga ʻo fakahā kiate kinautolu ʻi ha founga mahino mo mālohi ko Siosefá ko e Palōfitá ia, pea naʻá ku ʻiloʻi ʻeni, pea neongo ai pē hono lahi haʻanau lea kovi mo lauʻikoviʻi ia, ka he ʻikai ke nau lava ʻe kinautolu ʻo fakaʻauha ʻa hono uiuiʻi ko e Palōfita ʻa e ʻOtuá, ka ko e meʻa pē te nau faí ko hono fakaʻauha ʻa e mafai naʻa nau maʻú, ʻo nau tuʻusi ʻa e afo ko ia naʻá ne haʻihaʻi kinautolu ki he Palōfitá mo e ʻOtuá, pea nau ʻalu hifo ai ki heli’” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Pilikihami ʻIongi [1997], 95).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 121:1–10, 16–17; 122:1–9

Fakafepaki ʻi he Fakatokelau ʻo Mīsulí

Fakakaukau ke tuku pē e kau akó ʻi ha fanga kiʻi kulupu iiki, pea fakaafeʻi e kulupu takitaha ke lau e konga ua ʻo e laʻipepa tufa ʻoku ui ko e “Vāvākovi ʻi he Fakatokelau ʻo Mīsulí: Ako ke Kātakiʻi Lelei e Fakafepakí.” Fakamatalaʻi ange ʻoku hā ʻi he vahe ko ʻení ha niʻihi ʻo e ngaahi ngāue ne tupu ai hono tuli ʻo e Kāingalotú mei he fakatokelau ʻo Mīsulí pea mo hono tuku pōpula ʻo e Palōfitá ʻi he Fale Fakapōpula Lipetií. Kole ki he kau akó ke aleaʻi mo ʻenau kulupú e ngaahi fehuʻi ʻoku ʻi he ngataʻanga ʻo e konga ko ʻení.

Hili e kakato hono lau ʻe he kau akó e laʻipepa tufá, fakamatalaʻi ange ʻoku ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 121–23 ha ngaahi meʻa ne filifili mei he tohi ne fai ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ki he Kāingalotú he ofi ke ngata hono tuku pōpula ia ʻi he Fale Fakapōpula Lipetí.

Kole ki he kau akó ke taufetongi ʻi hono lau leʻolahi e Tokāteline ʻo e Ngaahi Fuakava 121:1-6 Kole ki he kau akó ke kumi e ngaahi fehuʻi ne fai ʻe he Palōfitá ki he ʻEikí.

  • Ko e hā e ngaahi fehuʻi naʻá ke maʻú?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 121:7–10, 16–17; 122:7–9. Kole ki he kalasí ke muimui pē mo fakakaukau ki he anga hono fakamālohia ʻe he ngaahi tali ʻa e ʻEikí ki he kole ʻa Siosefa Sāmitá ʻo lava ai ʻa Siosefa ʻo hokohoko atu ʻene matuʻuaki ʻa e fakafepaki hono ngaahi filí.

Kole ki he kau akó ke fakamatalaʻi e ngaahi tokāteline mo e tefitoʻi moʻoni ne nau ako mei he ngaahi veesi ne nau laú. (Mahalo ʻe kau ʻi he ngaahi talí ʻa e meʻá ni: Kapau te tau lavaʻi lelei e fakafepaki ʻo e moʻui fakamatelié, ʻe tāpuekina kitautolu ʻe he ʻOtuá he taimí ni pea mo ʻitāniti. Ko kinautolu ʻoku nau tukuakiʻi e kau tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí ko ha kau tamaioʻeiki kinautolu ʻo e angahalá. ʻE lava ke fakamālohia kitautolu ʻi hotau ngaahi faingataʻá ʻi heʻetau falala ki he Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí mo manatua ʻEne sīpinga ʻo e kātaki faivelengá.)

Fakaʻaliʻali ʻa e fakamatala ko ʻeni naʻe fai ʻe ʻEletā Niila L. ʻEnitaseni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, pea fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ia:

ʻĪmisi
Elder Neil L. Andersen

“Ko hono moʻoní ʻe faingataʻa e ngaahi ʻahiʻahí. ʻE ʻi ai e loto-mamahí, puputuʻú, taʻemamohé, mo e loʻimataʻia e ngaahi piló. Ka ʻoku ʻikai fie maʻu ke tau matuʻutāmaki fakalaumālie mei hotau ngaahi ʻahiʻahí. ʻOku ʻikai totonu ke nau hanga ʻo ʻai ke tau liʻaki ai ʻetau ngaahi fuakavá pe fakamamaʻo mei he fale ʻo e ʻOtuá. …

“ʻI heʻetau tuʻumaʻu ʻo faivelenga ʻi hono ʻahiʻahiʻi fefeka ʻetau tuí, ʻo hangē ha afi kakaha ʻokú ne liliu e ukameá ke ukamea fefeká, ʻe fakaleleiʻi mo fakamālohia fakalaumālie kitautolu” (“ʻAhiʻahiʻi ʻo Hoʻomou Tuí,” Ensign pe Liahona, Nōv. 2012, 41–42).

Fakaafeʻi e kau akó ke fakakakau ki he meʻa ne nau fai pe te nau fai ke manatuʻi ai ʻe lava ʻe he ʻOtuá ʻo fakamālohia kinautolu he taimi ʻoku ʻahiʻahiʻi pe fakafepakiʻi ai ʻenau tuí. Tuku ha taimi ke vahevahe ai ʻe he kau akó ʻenau ngaahi aʻusia pe fakakaukau ʻo kau ki he falala ki he ʻOtuá he lolotonga e ngaahi taimi faingataʻá.

Laukonga ʻa e Tokotaha Akó

Tuʻu ʻAliʻaliaki ʻi he Taimi ʻo e Fakafepakí

Ngaahi Fakavaʻe ʻo Hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí—Lēsoni 15

Hē Mei he Moʻoní ʻi Ketilaní: Ko e Fie Maʻu ke Muimui Faivelenga he Kau Taki ʻo e Siasí

ʻI he 1837, ne faingataʻaʻia fakapaʻanga e Kāingalotu ʻi Ketilani, ʻOhaioó. Ke tokoniʻi e Kāingalotú ke toe lelei ange honau tuʻunga fakapaʻangá, ne fokotuʻu ʻe Siosefa Sāmita mo e kau taki kehe ʻo e Siasí ha kautaha ne hangē pē ha pangikeé pea ui ia ko e Sōsaieti Maluʻi ʻo Ketilaní. Koeʻuhí ko e mafola ʻa e ngaahi palopalema fakaʻekonōmiká he taimi ko ʻení, ne lahi ha ngaahi pangikē ʻi he ʻIunaiteti Siteití ne tāpuni. Ne tāpuni foki mo e Sōsaieti Maluʻi ʻo Ketilaní ʻi he faʻahitaʻu fakatōlau ʻo e 1837. Naʻe meimei ke mole e meʻa kotoa ʻa e kau fakahū paʻanga ʻe toko uangeau he pangikeé, ka ko e mole lahi tahá ʻa Siosefa Sāmitá. Neongo naʻe ʻikai fakapaʻanga e Sosaieti Maluʻi ʻo Ketilaní ʻe he Siasí, ka naʻe lau ia ʻe ha niʻihi ʻo e Kāingalotú ko ha pangikē ʻa e Siasí pe ko e pangikē ʻa e Palōfitá pea naʻa nau tukuakiʻi ʻa Siosefa Sāmita ki heʻenau ngaahi palopalema fakapaʻangá. Ne kamata ke ui ia ʻe ha niʻihi ko ha palōfita hinga. Ka neongo e mole ʻa e pangikeé, ne tokolahi ha niʻihi kehe ne mole ʻenau paʻangá ne kei hoko atu pē ʻenau tuí mo e tuʻumaʻu ʻi he Palōfitá.

Ne kamata ke mafola ʻi ha niʻihi tokolahi ʻo e Kāingalotú e laumālie ʻo e hē mei he moʻoní mo e fefakaangaʻakí. ʻI Sune 1838, ne mavahe mei he Siasí ha kakai ʻe toko 200 pe 300 kuo hē mei he moʻoní, kau ai ha kau ʻAposetolo ʻe toko fā, kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolu ʻo e Tohi ʻa Molomoná, mo ha mēmipa ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí. Neongo ia, ko e tokolahi ʻo e Kāingalotú ne nau tali ʻo hangē ko Pilikihami ʻIongí ʻaki ʻa e tui ʻi he vahaʻataimi ʻahiʻahi ko ʻení. Ne fakamālohia kinautolu ʻe he ʻEikí, pea tuʻumaʻu ʻi heʻenau fakamoʻoní. Ko e tokolahi ʻo kinautolu ne mavahe mei he Siasí he vahaʻataimi ko ʻeni ʻo e hē mei he moʻoní ne nau foki kimui ʻo kole ke toe kau fakataha mo e Siasi ʻo e ʻEikí. Ne kau ʻi he niʻihi ko ʻení ʻa ʻŌliva Kautele, Māteni Hālisi, Luke Sionisoni, mo Feletiliki G. Uiliamisi.

Ne feinga ha niʻihi tokosiʻi ʻo e kau hē mei he moʻoní ke fakapoongi ʻa Siosefa Sāmita lolotonga ʻo e ngaahi faingataʻa ko ʻení. Ne fakatokanga ki ai e Laumālié, peá ne mavahe mo Sitenei Likitoni he pō 12 ʻo Sānuali 1838. Ne muimuiʻi kinaua ʻe hona ngaahi filí ʻi ha ngaahi ʻaho lahi, ka naʻe maluʻi kinaua ʻe he ʻEikí. Ne na tūʻuta mo hona fāmilí ki Hihifo Mamaʻo, ʻi Mīsuli he ʻaho 14 ʻo Māʻasi 1838.

Aleaʻi fakakulupu e ngaahi fehuʻi koʻení:

  • Ko e hā e tefitoʻi moʻoni te tau lava ʻo ako mei he meʻá ni fekauʻaki mo e founga ki hono tali ʻo e fakafepakí ʻi heʻetau moʻuí? Ko e hā e tefitoʻi moʻoni te tau lava ʻo ako mei he meʻá ni fekauʻaki mo e founga ke tali ʻaki e fakafepaki ki he Siasí?

  • Ko e hā te tau lava ʻo fai ke kei faivelenga ai ki he kau taki ʻo e Siasí neongo ʻetau fanongo ki hono fakaangaʻi kinautolu ʻe he kakai kehé?

  • Ko e hā e ngaahi founga kuo tāpuekina ai koe koeʻuhí kuó ke muimui ki he palōfitá?

Moveuveu ʻi he Fakatokelau ʻo Mīsulí: Ako ke Kātakiʻi Lelei e Fakafepakí

ʻI he 1837 mo e 1838, ne kamata ke fakaʻilo mo fakamamahiʻi e Siasí mo hono kau takí ʻe ha niʻihi ne mavahe pea tuʻusi meí he Siasí ʻa ia naʻa nau nofo fakataha pē mo e Kāingalotu ʻi Hihifo Mamaʻó. ʻI Sune ʻo e 1838, ne lea fefeka ai ʻa Sitenei Likitoni ʻo ʻiloa ia ko e “Malanga ʻo e Māsimá.” Naʻá ne fakaʻaongaʻi e Mātiu 5:13 ʻo pehē kapau ʻe mole mei he māsimá hono koná, ta ʻoku taʻeʻaonga ia pea ʻoku totonu ke lī ia kituʻa, ʻo fakaʻuhingaʻi ko kinautolu kuo mavahe mei he Siasí ʻoku totonu ke fakamavaheʻi kinautolu mei he Kāingalotú. Hili ha uike ʻe ua mei ai ʻi he ʻaho 4 ʻo Siulaí, ne fai ʻe Sitenei Likitoni ha lea ʻo palōmesi ai ʻe maluʻi ʻe he Kāingalotú kinautolu ʻo aʻu ki ha “tau ke fakaʻauha.” Neongo ʻoku ngali fepaki e ongo lea ko ʻení mo e fakahinohino ʻa e ʻEikí ke “kole ke fakamelinó” (T&F 105:38), ka naʻe pulusi e ongo leá pea tupu ai ha hohaʻa lahi ʻa e kakai ne ʻikai ke kau ki he Siasí.

Lolotonga e taimi ko ʻení, ne hanga ʻe ha tokotaha papi ului ko Samisoni ʻĀvati ʻo fai ha fuakava fakapulipuli mo kinautolu ʻe kau mo ia ʻi hono fokotuʻu ha kautaha fakatupu moveuveu ne ui ko e kau Teinatí. Ne fakahinohinoʻi kinautolu ʻe ʻĀvati ke kaihaʻa mo fakaehaua e kakai ʻo Mīsulí, ʻo talaange ʻe tokoni ʻeni ki hono langa hake e puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Ne fakapapauʻi ange ʻe ʻĀvati ki hono kau muimuí ne ʻomi ʻene fakahinohinó mei he Kau Palesitenisī ʻUluakí. Ne toki ʻiloʻi e moʻoní kimui, pea tuʻusi leva ʻa ʻĀvati mei he siasí. Ne maumauʻi lahi ʻe he ngaahi ngāue ʻa ʻĀvatí ʻa e ongoongo ʻo e Sisí pea ne kau ia he meʻa ne tokoni ki hono tukupōpula ʻo e Palōfitá ʻi he Fale Fakapōpula Lipetií.

ʻI ʻOkatopa 1838, ne hoko ai ha tau he vahaʻa ʻo ha kāingalotu ʻo e Siasí mo e kau tau ʻa Mīsulí ʻo mate ai ha kau tangata tokosiʻi mei he ongo fahaʻí fakatouʻosi. Ne ʻave ha ngaahi fakamatala ne fakalahi ʻo e taú ki he Kōvana ko Lilipeni W. Pokí, ko e kōvana ia ʻo e siteiti ʻo Mīsulí, peá ne fai ai ha tuʻutuʻuni ke fakaʻauha: “Kuo pau ke lau e kau Māmongá ko e fili pea kuo pau ke fakaʻauha pe tuli mei he siteití, kapau ʻe ʻaonga ia ki he lelei ʻa e kakaí” (toʻo mei he History of the Church, 3:175). Ne vave hano ʻātakaiʻi e kolo he Hihifo Mamaʻó ʻe ha kau tau ne nau tokolahi ange he kau tau ʻa e Kāingalotú ko e toko nima ki he taha. Ne tuku pōpula ʻa Siosefa Sāmita mo e kau taki kehe ʻo e Siasí ʻi he Fale Fakapōpula Lipetií, ʻo nau nofo ai he kotoa ʻo e faʻahitaʻu momokó. Ne fakamālohiʻi e toenga ʻo e Kāingalotú ke nau mavahe mei he siteití.

Aleaʻi fakakulupu e ngaahi fehuʻi koʻení:

  • Ko e hā ha ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku lava ke tau ako mei he ngaahi meʻá ni ʻe tokoni ke tau kātekina lelei ange ai e fakafepakí?

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke tau takitaha muimui ki he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí he taimi ʻo e faingataʻá pe fakafepakí? Ko e hā ne hoko ʻi he fakatokelau ʻo Mīsulí koeʻuhí ko e ʻikai ke fai ʻe ha niʻihi ʻo e Kāingalotú e meʻá ni?

  • Ko e fē ha taimi naʻá ke sio ai ki hano tākiekina ʻe ha lea pe ngāue ʻa ha taha ha taha kehe ke ne vakai lelei ange ki he Siasí?