Laipelí
Lēsoni 8: Ko Hono Tānaki ʻo ʻIsileli ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní


Lēsoni 8

Ko Hono Tānaki ʻo ʻIsileli ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní

Talateú

Hili ha taʻu ʻe taha hono fokotuʻu ʻo e Siasí, kuo fekau ʻe he ʻEikí ke fakataha hake ʻa e Kāingalotú ki he feituʻu ʻo ʻŌhaioó (vakai, T&F 37:3). Talu mei ai, mo e tānaki fakataha ʻa e Kāingalotú ki ha ngaahi feituʻu kehekehe ʻi heʻenau feinga ke muimui ki he palōfita moʻuí mo fokotuʻu ha ngaahi feituʻu malu ke nau nofo aí. ʻE ako ʻe he kau akó ʻi he lēsoni ko ʻení, ʻoku tānaki ʻe he ʻEikí Hono kakaí ke fakamālohia mo teuteuʻi kinautolu ke maʻu ha ngaahi tāpuaki lahi ange, kau ai ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé (vakai, T&F 84:4).

Laukonga ki Hono Puipuituʻá

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 38:31–33; 39:15; 95:8; 95:8; 110:9

Ko e ui ke tānaki ki ʻŌhaioó

Fakaʻaliʻali ʻa e mape “Ko e ʻĒlia Niu ʻIoke, Penisilivania, mo ʻŌhaiō ʻi USA” (Church History Maps, fika 3), ʻoku ʻi mui he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, pe ko ha mape ʻe taha ʻo e ʻēlia ko ʻení.

ʻĪmisi
map, northeastern US

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau kumi ʻa e feituʻu naʻe hoko ai ʻa e ngaahi meʻa mahuʻinga ko ʻeni ʻo Hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí: ko e ʻUluaki Mata-Meʻa-Hā-Maí (Manisesitā, Niu ʻIoke), ko hono fakafoki mai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí (Hāmoni, Penisilivēnia), pea mo hono fokotuʻu ʻo e Siasí (Feieti,Niu ʻIoke).

Kole ki ha kau ako ʻe niʻihi ke nau taufetongi ʻi hono lau leʻo lahi ʻo e lea ko ʻení:

“Naʻe vēkeveke ʻa Sitenei Likitoni, ko ha faifekau kimuʻa mo ha mēmipa ne toki papi foʻou mai mei he ʻēlia Ketilaní, mo ha kaungāmeʻa taʻe siasi ko ʻEtuate Patilisi, ke feʻiloaki mo e Palōfitá, pea mo ako lahi ange ki he ngaahi akonaki ʻ ʻo e Siasí. Naʻá na fononga ʻi ha maile ʻe 250 tupu ki Feieti ʻi Niu ʻIoke ke feʻiloaki mo Siosefa Sāmita ʻi Tīsema 1830. Naʻá na kole ke ne lotua ʻa e finangalo ʻo e ʻEikí fekauʻaki mo kinaua pea mo e Kāingalotu ʻi Ketilaní. Ko hono talí, naʻe fakahā ʻe he ʻEikí ʻoku totonu ke tānaki fakataha ʻa e Kāingalotu ʻi Niu ʻIoké ki ʻŌhaiō’ (T&F 37:3). ʻI he konifelenisi hono tolu mo fakaʻosi ʻa e Siasí ʻi Niu ʻIoké, naʻe fai ʻi he faama ʻa e fāmli Uitemaá ʻi he ʻaho 2 ʻo Sānuali 1831, ne toutou fakahoko mai ai ʻe he ʻEikí ʻa e tuʻutuʻuni [ke hiki ʻa e kau mēmipa ʻo e Siasí ki ʻŌhaiō]. … Ko e fuofua ui ʻeni ʻi he kuonga ko ʻení ke tānaki fakataha ʻa e Kāingalotú. …

“… Ne ʻi ai ha kau mēmipa ʻe toko 68 mei Kolesivila naʻa nau lolotonga fononga ki ʻŌhaiō he konga loto ʻo ʻEpeleli 1831. Naʻe talangofua foki mo ha Kāingalotu ʻe toko 80 mei he Kolo Feietí ki he fekau ʻa e ʻEikí, mo ha toko 50 mei he Kolo Manisesitaá, naʻa nau mavahe mei honau ngaahi ʻapí ʻi he konga kimuʻa ʻo Mē 1831. … ʻI he kongaloto ʻo Meé, kuo lava kotoa ʻa e ngaahi kolo ʻi Niu ʻIoké ʻo kolosi vaka atu ʻi he Ano Vai ʻElií ki he Taulanga Feapōtí ʻi ʻŌhaiō, ʻo tali ai kinautolu ʻe he Kāingalotú pea ʻave kinautolu ki he ngaahi feituʻu ʻi Ketilani mo Tomisoni. Kuo kamata ʻa e tānaki lahi ʻo ʻIsileli ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní” (Ko Hotau Tukufakaholó: Ko ha Hisitōlia Nounou ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní [1996], 17–19).

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 38:31–33. Kole ki he kalasí ke nau muimui mo kumi ʻa e ngaahi founga ʻe tāpuekina ai ʻa e Kāingalotú kapau naʻa nau talangofua ki he fekau ke tānaki fakataha ki ʻŌhaioó. ʻOku totonu ke ʻiloʻi ʻe he kau akó ha ngaahi tāpuaki ʻe fā: (1) te nau “hao mei he mālohi ʻo e filí”; (2) te nau “tānaki fakataha ki he [ʻOtuá] ko ha kakai māʻoniʻoni”; (3) te nau maʻu ʻa e fono ʻa e ʻOtuá, pea (4) ʻe “fakakoloaʻiaʻi ai ʻa kinautolu ʻaki ʻa e mālohi mei ʻolunga.” Te ke lava ʻo fokotuʻu ange ke fakafika ʻe he kau akó ʻa e ngaahi tāpuaki ko ʻení ʻi heʻenau folofolá. (Fakatokangaʻi ange: ʻE tokoni hono ʻilo ha lisi ʻi he folofolá ki he kau akó ke nau ʻiloʻi ʻa e ngaahi meʻa mahuʻinga ʻoku fakamamafaʻi ʻe he ʻEikí pe palōfitá.)

Hiki ʻení ʻi he palakipoé: ʻOku tānaki ʻe he ʻEikí Hono kakaí ke maluʻi mo fakamālohia fakalaumālie kinautolu. Te ke lava ke fakamahino angeʻoku faʻa fakafekauʻaki ʻi he folofolá ʻa e tokāteline ʻo e tānakí mo e maluʻí.. “Ko e fehokotakí ko ha fekauʻaki pe fepikitaki ʻo ha ongo foʻi fakakaukau, kakai, meʻa, pe meʻa ʻoku hoko, pea ʻoku fonu ʻa e folofolá ʻi he ngaahi fakafehokotakí” (David A. Bednar, “A Reservoir of Living Water” (Brigham Young University fireside, Feb. 4, 2007), 4, speeches.byu.edu).

Fakamatalaʻi ange ʻoku tatau pē hono ʻave ʻe he ʻEikí ʻa e kau ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá ki he Moʻunga Sainaí mo foaki kiate kinautolu ʻEne fonó, mo ʻEne tuʻutuʻuni ki he Kāingalotú ke tānaki ki Ōhaiō koeʻuhí ke nau lava ʻo maʻu ai ʻEne fonó ʻi he kuonga ko ʻení (vakai, T&F 38:32). Naʻe kamata ke fakahā ʻe he ʻEikí ʻEne fonó ki he Siasí ʻi ʻŌhaiō (vakai, ʻuluʻi vahe ʻo e T&F 42). Hili ia pea fehuʻi ange:

  • ʻOku tokoni fēfē ʻa hono tānaki fakataha kimoutolu mo kinautolu ʻoku mou tui mo maʻu e tuʻunga moʻui tataú hono maluʻi kimoutolu mei he mālohi ʻo Sētané?

  • ʻOku tokoni fēfē hono maʻu ʻo e ngaahi fono ʻa e ʻOtuá ke fakamālohia fakalaumālie kitautolu?

  • ʻOkú ke pehe ʻoku ʻuhinga ki he hā ʻe “fakakoloaʻi ʻaki ha mālohi mei ʻolunga” ʻa e Kāingalotú ʻi ʻŌhaioó?

Fakamatalaʻi ange naʻe kamata ke fakahoko ʻa e tāpuaki naʻe talaʻofa ʻe “fakakoloaʻi ʻaki ha mālohi mei ʻolungá” ʻi he taimi naʻe ʻosi ai ʻa e Temipale Ketilaní hili ha taʻu ʻe nima mei he tānaki ʻo e Kāingalotú ki ʻŌhaioó. Ne ʻaʻahi mai ha kau talafekau fakalangi ki he temipale kuo ʻosí ke fakafoki kia Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele ʻa e ngaahi kī mo e mafai ʻoku fie maʻu ki hono fakahoko ʻo e ngaahi ouau toputapú. Ne lilingi mai ha ngaahi fakahā fakalaumālie ki ha Kāingalotu tokolahi ʻi he taimi naʻe fakatapui ai ʻa e temipalé. Naʻe fakahoko ki ha Kāingalotu tokosiʻi ʻa e fufulú mo e paní ʻi he temipalé. Hili ha ngaahi taʻu siʻi ʻi Nāvū, kuo fakahoko ʻa e talaʻofa ʻo e fakakoloaʻiʻaki hā mālohí ʻi he taimi naʻe fakahoko ai ʻa e ngaahi ouau ʻo e ʻenitaumení ki he Kāingalotú. Fakaʻaliʻali ʻa e lea ko ʻeni naʻe fai ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi Nāvuú, pea kole ki ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi ia:

ʻĪmisi
Prophet Joseph Smith

“Ko e hā ʻa e taumuʻa ʻo hono tānaki e … kakai ʻa e ʻOtuá ʻi ha faʻahinga kuonga pē he māmaní? … Ko e tefitoʻi taumuʻá ke langa ha fale moʻó e ʻEikí ʻa ia te Ne lava ke fakahā ai ki Hono kakaí ʻa e ngaahi ouau ʻo Hono falé mo e ngaahi nāunau ʻo Hono puleʻangá, mo akoʻi ʻa e kakaí ki he founga ʻo e fakamoʻuí” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 416).

  • Ko e hā ha ngaahi founga kuó ke fakatokangaʻi ai hono tāpuakiʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e Kāingalotú he taimi ʻoku nau fakataha ai mo langa ha ngaahi temipale ʻo fakatatau ki Heʻene fakahinohinó?

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 45:62–67

ʻOku fakamatalaʻi ʻe he ʻEikí ʻa e Selusalema Foʻoú, pe ko Saione

Fakamatalaʻi ange naʻe ʻikai ke fuʻu fuoloa mei he tānaki ʻo e Kāingalotú ki ʻŌhaioó, kuo lahi ha ngaahi fakamatala loi mo e tukuakiʻi ʻi he nusipepá ʻo fakangalikoviʻi ai ʻa e Siasí. ʻI he taimi ko ʻení, naʻe maʻu ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ha fakahā kau ki ha feituʻu pau ʻe maʻu ai ʻa e melinó mo e malú.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 45:62–67. Kole ki he kalasí ke nau muimui pē mo kumi ʻa e ngaahi taumuʻa hono fekau ʻe he ʻEikí ʻa e Kāingalotú ke nau tānaki fakataha “ki he ngaahi fonua ʻi he fakahihifó” (T&F 45:64). Fakakaukau ke fai ange ʻa e ongo fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e hā naʻe folofola ʻe he ʻEikí ʻo pehē ʻoku “ʻi homou ngaahi matapaá”? ʻKo e hā ʻene ʻuhinga kiate koe ʻa e kupuʻi lea koe “ʻi homou ngaahi matapaá?

  • Ko e hā naʻe fie maʻu ʻe he ʻEikí ke fai ʻe he Kāingalotú ʻi heʻenau tānaki ki he ngaahi fonua he fakahihifó?

  • Ko e hā naʻe fie maʻu ai ke tānaki ʻenau koloá? (Fakamatalaʻi ange ko e foʻi lea ko e tofiʻá ʻoku ʻuhinga ia ki ha konga kelekele te nau fakatau ke nau lava ʻo nofo ai mo hū ki he ʻEikí.)

  • Ko e hā ʻa e hingoa ʻe ui ʻaki ʻa e tofiʻa ʻo e Kaingalotú?

Fakamatalaʻi ange, ko e foʻi lea ko ia ko e Saioné ʻi he folofolá, ʻoku lahi hono ngaahi ʻuhingá. ʻOku ʻuhinga e foʻi leá ʻi he taimi ʻe niʻihi ki he kakai ʻo Saioné pea ʻokú ne fakamatalaʻi kinautolu ko e “loto maʻa” (T&F 97:21). ʻI ha ngaahi feituʻu kehe ʻoku ʻuhinga ai ʻa e Saioné ki he Siasí fakakātoa mo hono ngaahi siteikí (vakai, T&F 82:14). ʻOku toe lava ke ʻuhinga ʻa e foʻi lea Saioné ki ha ngaahi feituʻu fakasiokālafi pau. ʻI he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá 45:66–67 ʻoku ʻuhinga ai ʻa e , Saioné ki ha kolo ʻe fokotuʻu ʻe he Kāingalotú pea fakataha ki ai, pea ʻe ui he taimi ʻe niʻihi ko e Selusalema Foʻou (vakai foki, 3 Nīfai 20:22; 21:23; ʻEta 13:1–8Bible Dictionary,“Zion”). Aleaʻi ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • Naʻe fakamatalaʻi fēfē ʻe he ʻEikí ʻa e Selusalema Foʻoú, pe ko Saioné? (ʻOku totonu ke ʻilo ʻe he kau akó ʻa e tokāteline ko ʻení: ʻE hoko ʻa e Selusalema Foʻoú ko ha feituʻu ʻo e nonga mo e malu, pea ʻe ʻi ai ʻa e nāunau ʻo e ʻEikí.)

  • Ko e hā ha founga kuo ʻoatu ai ʻe hoʻo hoko ko e mēmipa ʻo e Siasí ha maluʻanga mo ha nonga ʻi Saione?

Fakamatalaʻi ange, naʻe fekauʻi ʻe he ʻEikí ʻa Siosefa Sāmita mo ha kaumātuʻa kehe, ʻi he fakaʻosinga ʻo e konifelenisi hono fā ʻo e Siasí, ʻa ia naʻe fakahoko ʻi Sune 1831 ʻi Ketilani ʻi ʻOhaiō, ke nau fononga tautau toko ua ʻi ha maile ʻe 9,000 ki Mīsuli, ʻo malanga ʻi heʻenau fonongá (vakai, T&F 52, fakamatala nounou ʻo e vēsí). Naʻe maʻu ʻe he Palōfitá ha fakahā ʻi he hili ʻo ʻenau aʻu ki aí, ʻo fakamahinoʻi ai ko Misuli ʻa e “fonua ʻo e talaʻofá, pea mo e potu ke tuʻu ai ʻa e kolo ko Saioné” pea ko Tauʻatāina ʻi Mīsuli ʻa e “potu ia ʻi loto mālié” (T&F 57:1–3). Naʻe hiki mai ʻi he taʻu ʻe ua hono hokó, ha Kāingalotu ʻe laungeau naʻe vēkeveke ke langa ʻa Saione, ki he Vāhenga Siakisoní ʻi he feituʻu Misulí. Ko e meʻapangó he naʻe hoko ha fekeʻikeʻi he kāingalotu ʻo e Siasí mo e kakai tuʻufonua ʻo e feituʻu ko iá pea fakaʻau ke fakalalahi ʻo hoko ai ha fetāʻaki. Naʻe fakamālohiʻi ʻa e Kāingalotú ke nau mavahe mei he Vahefonua Siakisoní ʻi Nōvema mo Tīsema ʻo e 1833.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 115:5–6

ʻOku tānaki ʻa e kakai ʻo e ʻOtuá he ʻahó ni ʻi he ngaahi siteiki ʻo Saioné

Fakaʻaliʻali ʻa e mape “Ko e Ngaʻunu Fakahihifo ʻa e Siasí” ke fakahaaʻi ʻa e feinga ʻa e Kāingalotu ke tānaki ki ha ngaahi feituʻu malu mo nongá. (Church History Maps, no. 6), ʻoku ʻi mui he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá.

ʻĪmisi
map, Westward Movement of the Church

Fakamatalaʻi ange naʻe fakamālohiʻi ʻa e Kāingalotú ke nau mavahe mei Ketilani, ʻŌhaiō, pea pehē ki he ngaahi feituʻu ʻI he fakahihifo ʻo Misulí. ʻI he 1839, naʻe kamata ke fakataha hake ʻa e Kāingalotú ki Nāvū, ʻIlinoisi, ʻo nau fokotuʻu ai ha fuʻu kolo lahi. Ka ʻi ha kiʻi taimi nounou ē mei he pekia ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, naʻe toe fakamālohiʻi ʻa e Kāingalotú ke nau mavahe mei honau ngaahi ʻapí. Naʻa nau hiki ki he ʻOtu Moʻunga Maká ʻo fokotuʻu ai ha ngaahi nofoʻanga ʻi he kotoa ʻo e fakahihifo ʻo ʻAmelika Noaté, pea fokotuʻu ʻa e hetikuota ʻo e Siasí ʻi Sōleki Siti.

Fakaafeʻi ha kau ako ke nau lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 115:5–6 . Hili ia pea fehuʻi ange:

  • Fakatatau mo e ngaahi veesi ko ʻení, ko e hā ha ngaahi tāpuaki ʻoku palōmesi maʻanautolu ʻe tānaki ki he ngaahi siteiki ʻo Saioné? (ʻOku totonu ke kau ʻi he ngaahi talí ʻa e foʻi moʻoni ko ʻení: ʻOku tau tānaki ki Saione ko ha maluʻanga mo e uangaʻanga mei he koví.)

  • Ko e hā ha founga ʻoku hoko ai ʻa e ngaahi siteiki ʻo Saioné ko ha maluʻanga mo ha hūfangaʻanga ki he kau mēmipa ʻo e Siasí ʻi honau fonuá?

  • Ko e fē ha taimi kuó ke ongoʻi ai ha ivi pea mo ha maluʻi ʻi hoʻo tānaki mo e Kāingalotuʻi homou uōtí pe koló?

Fakaʻaliʻali ʻa e lea ko ʻeni naʻe fai ʻe ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ke tokoni ke mahino lelei ange ki he kau akó ʻa e ʻuhinga ʻi he ʻahó ni ki he kau mēmipá ʻo e Siasí ke nau tānaki ki he ngaahi siteiki ʻo Saioné, pea fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi ia:

ʻĪmisi
ʻEletā Dallin H. Oaks

“ʻI he ngaahi taʻu ʻo e kamakamata ʻa e kuonga fakaʻosi ko ʻení, naʻe kau ʻi he tānaki ki Saioné ha ngaahi feituʻu kehekehe ʻi he ʻIunaiteti Siteití: ki Ketilani, ki Misuli, ki Nāvū, pea ki he ngaahi tumuʻaki moʻunga. Ko e ngaahi tānaki ko ʻení naʻe fai ia ki ha ngaahi feituʻu ʻe ala langa ai ha ngaahi temipale. ʻI hono fokotuʻu ko ʻeni ʻo e ngaahi siteikí mo langa ʻa e ngaahi temipalé ʻi ha ngaahi puleʻanga lahi mo ha kakai tui tokolahi feʻungá, ko e fekau leva ʻi he lolotonga ní ke ʻoua ʻe tānaki ki ha feituʻu pē ʻe taha ka ke tānaki ki he ngaahi siteiki ʻi hotau fonua totonú. ʻE lava ke maʻu ai ʻe he kau angatonú ʻa e ngaahi tāpuaki kakato ʻo ʻitānití ʻi ha fale ʻo e ʻEikí. … ʻI he foungá ni, ʻoku hoko ai ʻa e ngaahi siteiki ʻo Saioné ʻko ha maluʻanga, mo ha hūfangaʻanga mei he afaá, pea mei he houhaú ʻo ka lilingi kakato atu ia ki he māmaní hono kotoa’ (T&F 115:6)” (“Teuteu ki he Hāʻele ʻAnga Uá,” Ensign pe Liahona, Mē 2004, 8).

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau ʻa e lea ko ʻeni naʻe fai ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipoló (1895--1985):

ʻĪmisi
Palesiteni Spencer W. Kimball

“ʻOku kau ʻi hono tānaki ʻo ʻIsilelí ʻa e kau ki he siasi moʻoní mo ʻenau maʻu ha ʻilo ki he ʻOtua moʻoní. … Ko ia ai, ʻoku fakahoko ʻe ha taha kuó ne tali ʻa e ongoongolelei kuo fakafoki maí, pea feinga ke hū ki he ʻEikí ʻi heʻene lea fakafonuá fakataha mo e Kāingalotu ʻi he fonua ʻoku nofo aí, ʻa e ngaahi fono ʻo hono tānaki ʻo ʻIsilelí, pea hoko ko e ʻea ki he ngaahi tāpuaki kotoa kuo talaʻofa ki he Kāingalotu ʻo e kuonga fakaʻosi ko ʻení” (The Teachings of Spencer W. Kimball, ed. Edward L. Kimball [1982], 439).

  • Ko e hā ha meʻa ʻokú ke fakatokangaʻi ʻoku hoko ʻi he lahi ʻo e ngaahi temipale kuo langa ʻe he Siasí he lolotonga hoʻo moʻuí?

  • Kuo tāpuekina fēfēʻi koe ʻi hoʻo memipa ʻi ha siteiki pe vahefonua ʻo Saione? Kuo tāpuekina fēfēʻi koe ʻe he temipale māʻoniʻoní?

Fakaʻosi ʻaki haʻo kole ki he kau akó ke nau fakakaukau ki ha meʻa te nau fai ke tokoniʻi ai ha niʻihi kehe ke nau malu mo maʻu ʻa e mālohi fakalaumālie ʻoku maʻu mei he ngāue faivelenga ʻi he ngaahi siteiki ʻo Saioné mo e lotu ʻi he temipale māʻoniʻoní. Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau ngāue ʻo fakatatau ki he ueʻi ne nau maʻu mei he Laumālié.

Laukonga ʻa e Tokotaha Akó