Laipelí
Lēsoni 23: Ko e Hokohoko ʻi he Kau Palesitenisií


Lēsoni 23

Ko e Hokohoko ʻi he Kau Palesitenisií

Talateú

ʻI he ofi ke ngata ʻene moʻuí, ne foaki ʻe Siosefa Sāmita e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ki he kau mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. ʻI ha fakataha ne fakahoko ʻi he ʻaho 8 ʻo ʻAokosi 1844 hili hono fakapoongi ʻo e Palōfitá, ne tokolahi ha Kāingalotu ne nau maʻu ha fakahā fakalaumālie ʻo fakapapauʻi ai kiate kinautolu ko Pilikihami ʻIongi ne hoko he taimi ko iá ko e Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, te ne tataki e Siasí. ʻI hono maʻu ʻe he kau akó e mahino ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni fekauʻaki mo e hokohoko ʻo e kau Palesitenisī ʻo e Siasí, te nau falala leva naʻe fili mo teuteuʻi ʻe he ʻEikí e tokotaha kotoa pē ʻoku hoko ko e Palesiteni ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.

Laukonga Puipuituʻá

  • “Ko e Hokohoko ʻi he Kau Palesitenisií,” vahe 3 ʻi he Teachings of the Living Prophets Student Manual (Church Educational System manual, 2010), 28–41.

  • “Ko Hono Fua ʻe he Toko Hongofulu Mā Uá e Puleʻangá,” vahe 23 ʻi he Church History in the Fulness of Times Student Manual, 2nd ed. (Church Educational System manual, 2003), 286–96.

  • Brent L. Top and Lawrence R. Flake, “‘The Kingdom of God Will Roll On’: Succession in the Presidency,” Ensign, Aug. 1996, 22–35.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 107:33; 112:30–32

ʻOku maʻu ʻe he kau ʻAposetoló e ngaahi kī ki he kuonga fakakosipeli ko ʻení

Fai e fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e hā e faikehekehe ʻi he founga ʻoku fili ai ha Palesiteni foʻou ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní mei he founga hono fili ʻo e kau taki ʻo e ngaahi kautaha kehé?

Fakahā ki he kau akó ʻe vakaiʻi ʻe he lēsoni ko ʻení hono tukuatu ʻo e tuʻunga fakatakimuʻa ʻo e Siasí hili e pekia ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Fakamatalaʻi ange ne maʻu ʻe he Palōfitá ʻi ha ngaahi taʻu lahi kimuʻa peá ne pekiá ha ngaahi fakahā fekauʻaki mo e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Kole ki he kau akó ke nau ako ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 107:33 mo e 112:30–32 ʻo kumi e fakamatala ʻa e ʻEikí ki he mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeiki ne maʻu ʻe he kau mēmipa ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí pea mo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá.

  • Naʻe fakamatalaʻi fēfē ʻe he ʻEikí e mafai ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá? (Fakapapauʻi ʻoku mahino ki he kau akó e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: ʻOku maʻu ʻe he kau mēmipa ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeiki ʻo e kuonga ko ʻení, pea ʻoku ngāue e Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he fakahinohino ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí.)

ʻĪmisi
handout, Succession in the Presidency

Tufa ki he tokotaha ako takitaha ha tatau ʻo e laʻipepa tufa ʻoku ʻi mui ʻi he lēsoni ko ʻení. Fakamatalaʻi ange naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Siosefa Sāmita e ngaahi māhina fakaʻosi ʻo ʻene moʻuí ke toutou fakataha ai mo e kau mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ke teuteuʻi kinautolu ke tataki e Siasí. Tuku ke lau ʻe ha tokotaha ako e konga ʻi he fakamatala ke tufá ʻoku ui ko e “Ko e Fakataha mo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofuluu Mā Uá ʻi Māʻasi 1844.” Tala ki he kau akó ko ha fakamatala nounou ʻeni ʻo ha fakataha ne fakahoko ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo e Kau ʻAposetoló mo e kau taki kehe ʻo e Siasí, ʻi hono hiki ʻe Palesteni Uiilifooti Utalafi, ne hoko ko ha ʻAposetolo he taimi ko iá. Fehuʻi ange ʻi he ʻosi ʻa e laukongá:

  • Naʻe tokoniʻi fēfē hono foaki ʻo e ngaahi kií ki he kau mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ki hono teuteuʻi kinautolu ki ha taimi te nau māvae ai mo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá? (Ne nau maʻu e lakanga fakataulaʻeiki tatau ne maʻu ʻe he Palōfita ko Siosefá.)

  • Ko e hā ne mahuʻinga ai kia Siosefa Sāmita ke foaki e ngaahi kī ko ʻeni ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ki he Kau ʻAposetoló kimuʻa heʻene maté? (ʻI he taimi ko iá, ko Siosefa Sāmita tokotaha pē naʻá ne maʻu e ngaahi kī kotoa pē ʻo e lakanga fakataulaʻeiki ʻo e kuonga ko ʻení. Kapau naʻe ʻikai te ne foaki e ngaahi ko ʻení ki ha niʻihi kehe, kuo pau ke toe haʻu ha kau ʻāngelo ki he māmaní ke toe fakafoki mai kinautolu.)

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 124:127-28

Naʻe fetongi ʻe Pilikihami ʻIongi ʻa Siosefa Sāmita ko e Palesiteni ʻo e Siasí

Fakamatalaʻi ange ko e fuofua taimi ne fokotuʻu ai e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he 1835, ne makatuʻunga e fakahokohokó ʻi he taʻu motuʻá. Naʻe ʻi ai e tui ko Tōmasi B. Maasi ko e ʻAposetolo motuʻa taha ia he taimi ko iá pea naʻe hoko ia ko e ʻAposetoló takí (kuo toki lava ʻeni ʻo ʻiloʻi ko e ʻAposetolo motuʻa tahá ko Tēvita W. Pētoni).

Kole ki ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 124:127-28. Fakamatalaʻi ange ʻi ʻOkatopa 1838 ne hē ai mei he moʻoní ʻa Palesiteni Maasi ʻo mavahe mei he Siasí pea mālōlō mo Tēvita W. Pētoni. Ne hoko leva ʻa Pilikihami ʻIongi ko e ʻAposetolo takí ʻo hangē ko hono fakamatalaʻi ʻi he ngaahi veesi ko ʻení. Hili hono ʻuluaki fili ʻo e Kau ʻAposetoló pea hokohoko mai ki he taimí ní, ne makatuʻunga leva e hokohoko ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá mei he ʻaho ne fakanofo aí.

Fakamatalaʻi ange ko e taimi ko ia ne fakapoongi ai ʻa Siosefa mo Hailame Sāmita ʻi Sune ʻo e 1844, ne lolotonga ngāue fakafaifekau e Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he fakahahake ʻo e ʻIunaiteti Siteití, tuku kehe pē ʻa Sione Teila mo Uiliate Lisiate. Neongo ia, ʻi ha uike ʻe tolu ne ʻiloʻi kotoa ʻe he Kau ʻAposetoló e ongoongo fakamamahí pea nau foki fakavavevave leva ki Nāvū. ʻI he tūʻuta atu ʻa e Kau ʻAposetoló, ne nau ʻiloʻi ʻoku puputuʻu e kāingalotu ʻo e Siasí pe ko hai te ne taki e Siasí. Ne tui ha niʻihi ʻo e kāingalotu ʻo e Siasí ʻoku totonu ke tuku e tuʻunga fakatakimuʻá ki he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. ʻI he ngaahi māhina hono hokó, ne tokolahi ha kakai tangata ne nau tala ko kinautolu ʻoku ʻi ai ʻenau totonu ke taki e Siasí. Kole ki ha toko ua ʻo e kau akó ke na lau leʻolahi e konga mei he laʻipepa tufa ʻoku ui ko e “Ko e ʻEke ʻa Sitenei Likitoní” mo e “Ko e ʻEke ʻa Sēmisi Sitālingí.” ʻI he fakafanongo ʻa e kalasí, fakaafeʻi ke nau fakakaukau ki ha ngaahi meʻa ne nau mei hohaʻa ki ai mei he ngaahi ʻeke ko ʻení kapau naʻa nau ʻi Nāvū he taimi ko iá.

Muimuiʻi ʻaki haʻo fehuʻi ange ki he kau akó:

  • Ko e hā naʻe ʻikai ke fakalao ai e ʻeke ne fai ʻe he kau tangatá ni? (Te ke lava ke fakamahino ne teʻeki ai ke foaki ʻe Siosefa ia e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí kia Sitenei Likitoni, neongo naʻá ne hoko ko ha mēmipa ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí.

Kole ki ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e konga he laʻipepa tufa ʻoku ui ko e “ʻAho 7 ʻo ʻAokosi 1844.” Aleaʻi ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení mo e kalasí:

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai e fakamoʻoni ʻa Pilikihami ʻIongi ki he ngaahi kī ʻo e tuʻunga fakaʻaposetoló? (Hili e tali ʻa e kau akó, hiki ʻa e tokāteline ko ʻení ʻi he palakipoé: ʻOku maʻu ʻe he kau ʻAposetoló e kī kotoa ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻoku fie maʻu ki hono tokangaʻi ʻo e Siasí.)

Kole ki ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e konga he fakamatala ke tufa ʻoku ui ko e “ʻAho 8 ʻo ʻAokosi 1844, 10:00 A.M.”

  • Naʻe tāpuekina fēfē ʻe he ʻEikí e Kāingalotú ke nau ʻiloʻi e tokotaha kuó Ne fili ke tataki e Siasí?

  • ʻOku tau ʻiloʻi fēfē ʻoku uiuiʻi ʻe he ʻOtuá e kau taki ʻo e Siasí he ʻaho ní? (Hili e tali ʻa e kau akó, hiki e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé: Te tau lava ke maʻu ha fakamoʻoni nae uiuiʻi ʻe he ʻOtuá ʻa kinautolu ʻoku nau tataki e Siasí, ʻo fakafou he Laumālie Māʻoniʻoní.)

  • Ko fē ha taimi naʻá ke ongoʻi ai hono fakamoʻoniʻi ʻe he Laumālié kiate koe naʻe uiuiʻi ʻe he ʻOtuá e Palesiteni ʻo e Siasí?

Fakamatalaʻi ange naʻe lea ʻa Pilikihami ʻIongi mo e kau ʻAposetolo kehe ʻi he fakataha ne fai ʻi he 2:00pm he ʻaho 8 ʻo ʻAokosí. Kole ki ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e konga he fakamatala ke tufa ʻoku ui ko e “ʻAho 8 ʻo ʻAokosi 1844, 2:00 P.M.”

Fakamatalaʻi ange ko e taimi ko ia ne mālōlō ai ʻa Siosefa Sāmitá, naʻe malava leva ʻa Pilikihami ʻIongi ko e taki ʻo e kau ʻAposetoló ʻo ngāue ʻaki e ngaahi kī kotoa ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Ne laka hake he taʻu ʻe tolu hili hono fakapoongi ʻo e Palōfitá, mo hono tokangaʻi ʻe he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e Siasí ʻi he fakahinohino ʻa Pilikihami ʻIongí. ʻI he ʻaho 5 ʻo Tīsema 1847, ne fokotuʻu ai ʻa Pilikihami ʻIongi ke hoko ko e Palesiteni ʻo e Siasí pea naʻe toe fokotuʻu leva e Kau Palesitenisī ʻUluakí.

Naʻe hiki ʻa Sitenei Likitoni ki Pitisipeeki ʻi Penisilivenia, ʻo fokotuʻu ai e Siasi ʻo Kalaisí mo ha kau ʻaposetolo, kau palōfita, kau taulaʻeiki, mo e ngaahi tuʻi. Ne movete ʻa e siasi ko ʻeni ʻi he 1847. Neongo naʻe hala hono ʻekeʻi ʻe Sēmisi Sitālingi e kau palesitenisií, ka na’e ’i ai ha kau ’Aposetolo ’e Toko Hongofulu Mā Ua kimuʻa—ne nau poupouʻi ia ʻe —Viliami E. Makelelini, Sione E. Peisi, mo Viliami Sāmita. Ne fakapoongi ʻa Sitālingi ʻi he 1856 ʻe ha kau muimui ne loto-mamahi.

Ke tokoni ke mahino ki he kau akó e anga e hokohoko ʻo e Kau Palesitenisī he Siasí he ʻaho ní, fakaʻaliʻali e lea ko ʻeni ʻa Palesiteni Poiti K. Peeka ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo kau ki he meʻa ne hoko hili e mālōlō ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelií. Kole ki ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e fakamatalá:

ʻĪmisi
President Boyd K. Packer

“Naʻe ʻikai fehuʻia a e meʻa ke faí, pea ʻikai ha toe fakatoloi. Kuo tau ʻilo ko e ʻAposetolo fuoloa tahá ko e Palesiteni ia ʻo e Siasí. Pea ʻi he fakataha molumalu ko iá naʻe hikinimaʻi ʻe he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa Tōmasi S. Monisoni ko e Palesiteni ʻo e Siasí. … ʻOku talamai ʻe he folofolá ko e tangata pē ia ʻe taha ʻi he māmaní ʻoku ʻi ai ʻene totonu ke ngāue ʻaki e kotoa ʻo e ngaahi kií. Ka ʻoku mau maʻu kotoa ia heʻemau hoko ko ha kau ʻAposetoló. Ko e tangata pē ʻe taha ʻiate kimautolu kuo uiuiʻi mo fakanofó, pea te ne hoko ko e Palesiteni ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní” (“Ko e Toko Hongofulu Mā Uá,” Ensign pe Liahona, Mē 2008, 83).

  • Hili e mālōlō ʻa e Palesiteni ʻo e Siasí, ko hai maʻu pē ʻe hoko ko e Palesiteni ʻo e Siasí? (Ko e ʻAposetolo fuoloa tahá, ʻa ia ko e Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá.)

Mahalo ʻe fifili ha kau ako ʻe niʻihi ko fē ʻa e taimi ʻoku maʻu ai ʻe he Palesiteni ʻo e Siasí e ngaahi kī ʻe fie maʻu ki hono puleʻi ʻo e Siasí. Fakamatalaʻi ange ʻoku foaki ki he ʻAposetolo kotoa pē ʻa e ngaahi kī kotoa he taimi pē naʻe fuofua ui ai ke hoko ko ha ʻAposetoló. Kole ki ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e lea ko ʻeni ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelií (1910-2008):

ʻĪmisi
President Gordon B. Hinckley

“Ko e mafai ki hono fakaʻoangaʻi ʻo e ngaahi kī ko iá ʻoku fakangatangata pē ia ki he Palesiteni ʻo e Siasí. ʻI heʻene mālōloó, ʻoku ngāue ʻaki leva e mafai ko iá ʻe he ʻAposetolo fuoloa tahá, ʻa ia ʻe ʻoatu hono hingoá, vaheʻi, pea fakanofo ko ha palōfita mo e Palesitení ʻe hono kaungā ngāue ʻi he Fakataha Alēlea ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá” (“Come and Partake,” Ensign, May 1986, 47).

  • Ko e hā hoʻo ongó ʻi hoʻo fakatokangaʻi ʻoku nga’unu pē kimu’a e pule’anga ’o e ’Eikí ʻi he māmaní ʻo ʻikai ke uesia ia hili e mālōlō ʻa e Palesiteni ʻo e Siasí?

Mahalo te ke loto ke fakaʻosi e lēsoni ko ʻení ʻaki haʻo fakamoʻoni ko e ngaahi kī tatau pē ʻo e lakanga fakataulaʻeikí naʻe foaki kia Pilikihami ʻIongi mo e kau mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻoku maʻu ia he ʻahó ni ʻe he Palesiteni ʻo e Siasí, hono Ongo Tokoni ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, pea mo e kau mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Mahalo te ke loto ke vahevahe atu e founga ne maʻu ai hoʻo fakamoʻoni naʻe ui ʻe he ʻOtuá e kau taki ʻo e Siasí. Fakaafeʻi e kau akó ke nau fekumi ʻi he faʻa lotu ke maʻu pe fakamālohia ʻenau fakamoʻoni ki he ngaahi moʻoni ne nau aleaʻi he ʻaho ní.

Laukonga ʻa e Tokotaha Akó

Ko e Fakahokohoko ʻi he Kau Palesitenisī ʻo e Siasí

Ngaahi Fakavaʻe ʻo Hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí—Lēsoni 23

Fakataha mo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi Māʻasi 1844

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Uilifooti Utalafi (1807-98):

ʻĪmisi
President Wilford Woodruff

ʻOku ou manatuʻi ʻa e lea fakaʻosi naʻe fai ʻe [Siosefa Sãmita] kiate kimautolu ki muʻa ʻi heʻene maté. … Naʻá ne tuʻu pē ʻi ha houa nai ʻe tolu. Naʻe hangē naʻe fakafonu ʻa e lokí ʻaki ha afi kakahá, naʻe maama ʻa hono fofongá ʻo hangē ko e ʻāmipa, pea naʻe fakateunga ia ʻe he mālohi ʻo e ʻOtuá. Naʻá ne fakamatalaʻi ʻi homau ʻaó homau fatongiá. Naʻá ne fakamatalaʻi ʻi homau ʻaó ʻa e kakato ʻo e ngāue maʻongoʻonga ko ʻeni ʻa e ʻOtuá; pea ʻi heʻene lea kiate kimautolú naʻá ne pehē: ʻKuo ʻosi fakamaʻu ki hoku ʻulú ʻa e kī, mālohi, mo e tefitoʻi moʻoni kotoa pē ʻo e moʻuí, mo e fakamoʻuí kuo faifaiangé pea foaki ʻe he ʻOtuá ki ha tangata kuo moʻui ʻi he funga ʻo māmaní. Pea ko e ngaahi tefitoʻi moʻoni pea mo e lakanga fakataulaʻeikí ni mo hono mālohi ʻoku ʻa e kuonga maʻongoʻonga mo fakaʻosi ia ko ʻeni kuo tuku mai ai ʻe he ʻOtua ʻo e Langí Hono toʻukupu ke fokotuʻu ai kinautolu ʻi he māmaní. Naʻá ne pehē ʻi heʻene lea ki he Toko Hongofulu Mā Uá, “Kuó u fakamaʻu ki homou ʻulú ʻa e ngaahi kī, ngaahi mālohi, mo e tefitoʻi moʻoni kotoa pē kuo fakamaʻu ʻe he ʻEikí ki hoku ʻulú.ʻ …

“Hili ʻene lea pehē kiate kimautolú, naʻa ne pehē leva: “ʻOku ou tala atu, ʻoku lolotonga ʻi homou umá ʻa e mafatukituki ʻo e puleʻanga ni; kuo pau ke mou fakamoʻoniʻi ia ki mamani fulipē’” (toʻo mei he Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita[2007], 614-15).

Ko e ʻEke ʻa Sitenei Likitoní

Ne aʻu hake ʻa Sitenei Likitoni ko e Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisií ki Nāvū mei Pitisipeeki ʻi Penisilivenia ʻi he ʻaho 3 ʻo ʻAokosi 1844. Naʻá ne ui ha fakataha makehe ʻi he ʻaho Tūsite ko hono 6 ʻo ʻAokosí, koeʻuhi ke fili ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí ha tokotaha ke ne leʻohi e Siasí. ʻOku ngalingali naʻe feinga ʻa Sitenei Likitoni ke ui e fakataha ko ʻení ʻoku teʻeki ke foki kotoa hake e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá mei heʻenau ngāue fakafaifekau ʻi he feituʻu fakahahake ʻo e ʻIunaiteti Siteití, koeʻuhí ke hanga ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí ʻo fakamoʻoniʻi hono fatongia ko e tokotaha ke ne leʻohi e Siasí. Ko e meʻa mālié he naʻe fai e ngāue ʻa ʻEletā Uiliate Lisiate mo ʻEletā Paʻale P. Palati ʻo toe toloi ai e fakatahá ki he ʻaho Tuʻapulelulu ko hono 8 ʻo ʻAokosi 1844, pea ʻi he taimi ko iá ne meimei foki kotoa hake e Kau ʻAposetoló ki Nāvū.

Ne pehē ʻe Sitenei Likitoni koeʻuhí he naʻe ui mo fakanofo ia ko e tangata lea maʻa Siosefa Sāmitá (vakai, T&F 100:9), pea ko hono fatongia ia ke “fakapapauʻi ʻoku puleʻi e siasí ʻi he founga totonú” (ʻi he History of the Church, 7:229).

Ko e ʻEke ʻa Sēmisi Sitālingá

Hili e pekia ʻa Siosefa Sāmitá, ne tala ʻe Sēmisi Sitālingi ne toki papitaiso ʻi Fēpueli 1844 naʻá ne maʻu ha tohi meia Siosefa Sāmita ʻo fakahā ange ai kuo fili ʻe Siosefa ʻa Sitālingi ke ne fetongi ia. Ko ha tohi faʻu pē ia, ka naʻe hangē ne fakamoʻoni hingoa ki ai ʻa Siosefa Sāmitá, ʻo kākaaʻi ai ha kāingalotu ʻe niʻihi ʻo e Siasí he taimi naʻe fakaʻaliʻali ia ʻe Sitālingi kiate kinautolu. Naʻe toe pehē ʻe Sitālingi naʻe ʻaʻahi ange ki ai ha ʻāngelo, ʻo foaki ange kiate ia ha ngaahi kī.

ʻAho 7 ʻo ʻAokosi 1844

Naʻe ʻosi ʻi Nāvū ʻa ʻEletā Sione Teila, Uiliate Lisiate, Paʻale P. Palati, mo Siaosi A. Sāmita he taimi ne tūʻuta hake ʻa Sitenei Likitoní. Ne foki hake ki Nāvú e lahi taha e toenga ʻo e Kau ʻAposetoló, kau ai ʻa Pilikihami ʻIongi ʻi he efiafi ko hono 6 ʻo ʻAokosi 1844. ʻI he ʻaho hono hokó ʻa ia ko ʻAokosi 7, ne fakataha e Kau ’Aposetoló ʻi ha fakataha alēlea ʻi he ʻapi ʻo Sione Teilá. Ne fakataha kotoa hake e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, fakataha alēlea māʻolungá, mo e kau taulaʻeiki lahí he konga kimui ʻo e hoʻatā ko iá, Ne kole ange ʻe Palesiteni ʻIongi kia Sitenei Likitoni ke toe fakahoko ʻene pōpoakí ki he Kāingalotú. Ne fakahā mālohi ʻe Sitenei Likitoni naʻá ne mamata ki ha meʻa-hā-mai pea he ʻikai ke lava ha tangata ʻo fetongi ʻa Siosefa Sāmita ko e Palesiteni ʻo e Siasí. Naʻá ne fokotuʻu mai leva ke fili ia ke ne hoko ko e tokotaha ke ne leʻohi ʻa e kakaí.

Hili e lea ʻa Sitenei Likitoní, ne pehē leva ʻe Pilikihami ʻIongi (1801-77).

ʻĪmisi
President Brigham Young

“ʻOku ʻikai ke u tokanga au pe ko hai te ne tataki e siasí, … ka ko e meʻa ʻe taha kuo pau ke u ʻiloʻí, ko e meʻa ʻoku folofola ʻaki ʻe he ʻOtuá ʻo kau ki aí. ʻOku ou maʻu ʻa e ngaahi kī mo e founga ki hono ʻilo e fakakaukau ʻa e ʻOtuá ki he kaveingá ni. …

“Naʻe foaki ʻe Siosefa ki homau ʻulú ʻa e ngaahi kī mo e ngaahi mālohi kotoa pē ʻoku ʻo e tuʻunga fakae-ʻAposetoló ʻa ia naʻá ne maʻu ki muʻa pea toki toʻo atu iá, pea he ʻikai ke lava ʻe ha tangata pe ʻe ha kau tangata ke tuʻu ʻi he vahaʻa ʻo Siosefa mo e Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he māmaní ni pe ʻi he maama ka hoko maí.

“Hono ʻikai tuʻo lahi ʻa e faʻa pehē ʻe Siosefa ki he Toko Hongofulu Mā Uá, ʻKuó u fakatoka ʻa e fakavaʻé pea kuo pau ke mou langa ai, he kuo hili ki homou umá ʻa e puleʻangá’” (’i he History of the Church, 7:230).

ʻAho 8 ʻo ʻAokosi 1844, 10:00 A.M.

ʻI he ʻaho 8 ʻo ʻAokosi 1844, ne fakataha hake e Kāingalotu ʻi Nāvuú he taimi 10:00 a.m. ke fanongo ki hono tala ʻe Sitenei Likitoni ko e tokotaha ia ke ne tokangaʻi e Siasí. Naʻá ne lea ʻi ha houa ʻe taha mo e konga ki ha Kāingalotu ʻe lauafe ne fakataha haké, ʻo fakamatalaʻi e ʻuhinga ʻoku totonu ai ke ne hoko ko e tokotaha ke tokangaʻi e Siasí. Ne pehē ʻe ha kakai tokolahi ne ʻikai ke ongo fakalaumālie ʻene leá.

Ne lea nounou pē ʻa Pilikihami ʻIongi ʻo ne pehē naʻe ʻuhinga ʻene foki mai ki Nāvuú ke tengihia e Palōfitá ka ʻoku ʻikai ko haʻane haʻu ke fili ha taki foʻou. Naʻá ne fanongonongo ʻe toki fai ha fakataha ʻa e kau takí mo e kāingalotú he taimi 2:00 p.m. he ʻaho ko iá. Ne tokolahi ha kāingalotu ne nau fakamoʻoniʻi kimui ko e taimi ko ia ne lea ai ʻa Pilikihami ʻIongí, ne nau mamata ki he liliu hono fōtungá mo liliu hono leʻó, pea hā mai mo ongo mai hono leʻó ko e Palōfita ko Siosefa Sāmitá.

Naʻe manatu ki ai ʻa ʻEmelī Sāmita Hoiti ʻo pehē: “Ne hanga ʻe he founga ʻo e fakaʻuhingá, fōtunga hono fofongá, mo e ongo ʻo hono leʻó ʻo fakafiefiaʻi kotoa hoku laumālié. … Ne u ʻiloʻi kuo ʻosi mālōlō ʻa Siosefa. Ka naʻá ku faʻa ʻohovale mo toutou vakai ki he tuʻunga malangá ke sio pe ko Siosefa naʻe ʻi aí. Ka naʻe ʻikai, ko Pilikihami ʻIongi pē ia” (toʻo mei he Lynne Watkins Jorgensen, “The Mantle of the Prophet Joseph Passes to Brother Brigham: A Collective Spiritual Witness,” BYU Studies, vol. 36, no. 4 [1996–97], 142).

Naʻe tohi ʻe Uilifooti Utalafi ʻo pehē, “Kapau kuo teʻeki ai ke u mamata tonu kiate ia, he ʻikai ke lava ha taha ʻo fakalotoʻi au naʻe ʻikai ko Siosefa Sāmita naʻe leá, pea ʻe lava ke fakamoʻoni ki heni ha taha naʻe feohi pea mo e ongo tangatá ni” (ʻi he History of the Church, 7:236).

ʻAho 8 ʻo ʻAokosi 1844, 2:00 P.M.

ʻI he hoko ʻa e 2:00 p.m., ne fakataha hake ha Kāingalotu ʻe lauiafe he naʻa nau ʻiloʻi ko ha fakataha mahuʻinga ʻeni. Ne lea nounou pē ʻa Pilikihami ʻIongi ki he fokotuʻu ʻa Sitenei Likitoni ke ne tokangaʻi e Siasí mo ʻene fakafepaki kia Siosefa Sāmita he taʻu ʻe ua ki muʻá peá ne toki pehē:

“Kapau ʻoku fie maʻu ʻe he kakaí ʻa Palesiteni Likitoni ke ne tataki kinautolu pea ʻe sai pē ia; ka ʻoku ou talaatu kiate kimoutolu ʻoku maʻu ʻe he Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e ngaahi kī ʻo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi hono kotoa ʻo e māmaní.

“ʻOku fili e Toko Hongofulu Mā Uá ʻe he toʻukupu ʻo e ʻOtuá. Ko Pilikihami ʻeni, kuo ʻi ai ha taimi kuo talangataʻa ai? Kuó ne lea ʻaki ha meʻa taʻe moʻoni? Ko Hiipa [C. Kimipolo] ʻeni mo e toenga ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, ko ha sino tauʻatāina ʻokú ne maʻu e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí—ko e ngaahi kī ʻo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ke ʻave ki he māmani hono kotoa: ʻoku moʻoni ʻeni, ko ia ke ke ʻafeitaulalo mai ʻe ʻOtua. Naʻa nau muimui kia Siosefa, pea ko e Kau Palesitenisī ʻUluaki ia ʻo e Siasí” (ʻi he History of the Church, 7:233).

Ne lahi ha Kāingalotu ne nau pehē ko e fōtunga mo e leʻo ʻo Pilikihami ʻIongi heʻene lea he hoʻatā ko iá ne hangē pē ia ko Siosefa Sāmitá. Fakalahi atu ki he mana ko ʻení, ne toe ongoʻi ʻe ha Kāingalotu tokolahi hono fakamoʻoniʻi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní kiate kinautolu naʻe uiuiʻi ʻe he ʻOtuá ʻa Pilikihami ʻIongi mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ke tataki e Siasí. ʻI he hili ʻa e fakataha ko ʻení, ne fili kotoa e Kāingalotu ʻi Nāvuú ke poupouʻi e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, mo Pilikihami ʻIongi ko honau takí, ke ne tataki e Siasí. Neongo ia, ne ʻikai ke fili kotoa e kāingalotu ʻo e Siasí ke muimui ki he kau ʻAposetoló. Ne fili ha kakai ʻe niʻihi ke muimui ki ha kakai fakafoʻituitui hangē ko Sitenei Likitoni mo Sēmisi Sitālingí, ʻa ia naʻá na fokotuʻu pē hona siasi.