Laipelí
Lēsoni 21: Ko e Misiona Fakapalōfita ʻo Siosefa Sāmitá


Lēsoni 21

Ko e Misiona Fakapalōfita ʻo Siosefa Sāmitá

Talateú

Hili e mate fakamaʻata ʻa Siosefa Sāmitá, ne fakavikivikiʻi ʻe ʻEletā Sione Teila ʻa e Palōfitá ʻa ia ne ʻi ai mo Siosefa Sāmita ʻi hono fakapōngí, (mahalo ne kau fakataha ai mo ha Kāingalotu ʻe taha pe lahi ange) ʻi hono lekooti ʻo pehē: “Kuo fai ʻe Siosefa Sāmita ko e Palōfita mo e Tangata Kikite ʻa e ʻEikí, ha meʻa lahi ange ki hono fakamoʻui ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá ʻi he māmaní, tuku kehe pē ʻa Sīsū, ʻi ha toe tangata ʻe toko taha ʻa ia naʻe moʻui ʻi ai ʻi ha kuonga” (T&F 135:3). ʻE tokoni ʻa e lēsoni ko ʻení ke vakai e kau akó ki he founga ne fakahoko ai ʻe he Palōfitá e ngaahi kikité ʻo e kuonga muʻá. ʻE toe vakaiʻi ʻe he lēsoni ko ʻení e ngaahi ngāue ne fai ʻe Siosefa Sāmita ki hono fakamoʻui ʻo e fānau kotoa ʻa e ʻOtuá.

Laukonga Puipuituʻá

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

2 Nīfai 3:1-21

Ko hono tomuʻa fakanofo ʻo Siosefa Sāmita ki hono misioná

Kole ki he kau akó ke vahevahe e meʻa ʻokú ke fakakaukau ki ai he taimi ʻoku nau fakakaukau ai kia Siosefa Sāmitá. Fakaafeʻi ha kau ako toko siʻi ke vahevahe ʻo kau ki ha taimi ne nau houngaʻia ai he Palōfita ko Siosefa Sāmitá.

Fakahā ki he kau akó naʻe lekooti ʻe he palōfita ko Nīfaí ha faleʻi ʻe niʻihi naʻe fai ʻe Līhai ki hono foha ko Siosefá. ʻOku lekooti e faleʻi ko ʻení ʻi he 2 Nīfai 3 pea kau ai ha kikite naʻe fai ʻe Siosefa ʻi ʻIsipité ki he fāmili ʻo Līhaí mo e ngaahi ʻaho kimui ní. Hangēhangē ne ʻilo ʻe Līhai e ngaahi kikite ko ʻení mei heʻene lau e ʻū lauʻi peleti palasá. ʻOku tau ako mei he 2 Nīfai 3, ne ʻosi kikiteʻi pē ʻe Siosefa ia ʻo ʻIsipité e misiona ʻo Siosefa Sāmita he ʻaho kimui ní. Kole ki ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e 2 Nīfai 3:6-9. Poupouʻi e kalasí ke muimui ki ai pea fekumi ki he founga hono fakamatalaʻi ʻe Siosefa ʻi ʻIsipité ʻa Siosefa Sāmitá.

  • Ko e hā ha ngaahi foʻi lea pe kupuʻi lea naʻe ngāue ʻaki ʻe Siosefa ʻo ʻIsipité ke fakamatalaʻi ʻaki ʻa Siosefa Sāmitá? (ʻOku totonu ke kau ʻi he ngaahi talí e “tangata kikite mahuʻinga,” “fakaʻapaʻapaʻi lahi,” “māʻolunga ʻi hoku ʻaó,” mo e “lahi ia ʻo tatau mo Mōsese.” Mahalo te ke fie fokotuʻu ange ki he kau akó ke fakaʻilongaʻi e ngaahi foʻi lea ko ʻení ʻi he tapa ʻo ʻenau folofolá; ʻo hoko ki he veesi 6–9, te nau toe lava ke tohiʻi foki ʻa e Siosefa Sāmita.)

  • Ko e hā ha ngaahi founga ne hangē ai ʻa Siosefa Sāmita ko Mōsese mo Siosefa ʻi ʻIsipité? (Toe vakai, Liliu ʻa Siosefa Sāmitá, Sēnesi 50:24-35 [ʻi he boble Appendix].)

  • Fakatatau ki he veesi 7-8, ko e hā e meʻa naʻe mamata mai ki ai ʻa Siosefa ʻo ʻIsipité kau ki he ngāue ʻa Siosefa Sāmitá? (Fakapapauʻi ʻoku mahino ki he kau akó e foʻi moʻoni ko ʻení: ʻE hiki hake ʻe he ʻEikí ʻa Siosefa Sāmita ke ne ʻai ke ʻilo ʻe he kakaí ʻa ʻEne ngaahi fuakavá pea mo fai ʻEne ngāué.)

Vahe e kau akó ke nau tauhoa ʻo ngāue mo ako e 2 Nīfai 3:7, 11–15, 18–21. Kole ki he hoa takitaha ke lisi e ngaahi folofola ʻoku ʻasi ai e meʻa ʻe fai ʻe Siosefa Sāmita ke tokoni ki hono fakahoko e ngāue ʻa e ʻEikí. Mahalo te ke fie fokotuʻu ange ke ʻai ʻe he kau akó e lisi ko ʻení ʻaki haʻanau fakaʻilongaʻi e ngaahi kupuʻi lea mahuʻinga ʻoku nau maʻu ʻi he ngaahi veesi ko ʻení. Hili ha taimi feʻunga pea fakaafeʻi ha ngaahi hoa tokolahi ke nau vahevahe ʻa e meʻa naʻa nau maʻú. (ʻOku totonu ke kau ʻi he ngaahi talí ʻa e ngaahi meʻá ni: ʻomi ki he kakaí ha ʻilo ki he ngaahi fuakavá [veesi 7]; ko hono ʻomi ʻo e Tohi ʻa Molomoná [ veesi 13, 18–21]; fakalotoʻi e kakaí ki hono moʻoni ʻo e Tohi Tapú [veesi 11]; ngaohi ke mālohi [veesi 13]; mo ʻomi e kakaí ke fakamoʻui [veesi 15].)

Fakaʻaliʻali ʻa e lea ko ʻeni ʻa Palesiteni Pilikihami ʻIongi (1801-77), pea fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ia:

ʻĪmisi
President Brigham Young

“Naʻe ʻosi tuʻutuʻuni pē ʻi he fakataha alēleaʻi he langí, kimuʻa pea toki ʻai ʻa e tuʻunga ʻo e māmaní, ʻe hoko ʻa Siosefa Sāmita ko e tangata ʻi he kuonga fakaʻosi ʻo māmaní ke ne ʻomi e folofola ʻa e ʻOtuá ki he kakaí. … Naʻe ʻafioʻi pē ia ʻe he ʻEikí, mo ʻene tamaí, mo e tamai ʻa ʻene tamaí, mo honau ngaahi hakó ʻo aʻu … kia ʻĀtama. Naʻá Ne ʻafioʻi ʻa e fāmili ko ʻení, pea mo e toto naʻe tafe ʻo aʻu mai ki he tangatá ni. Naʻe tomuʻa fakanofo pē ia ʻi ʻitāniti ke ne puleʻi ʻa e kuonga he langí ke ne pule ʻi he kuonga fakaʻosi ko ʻení” (Ko e Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Pilikihami ʻIongi [1997], 395-96).

Aleaʻi e ngaahi meʻá ni ke tokoni ke ongoʻi ʻe he kau akó ʻa e moʻoni mo e mahuʻinga ʻo hono tomuʻa fakanofo ʻo Siosefa Sāmita ki hono misioná:

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke ke ʻilo naʻe tomuʻa fakanofo ʻa Siosefa Sāmita pea teuteuʻi ia ʻi he maama fakalaumālié ke hoko ko e Palōfita ʻo hono Fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí?

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 135:3

Kuo fai ʻe Siosefa Sāmita ha “meʻa lahi ange ki hono fakamoʻui ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá, tukukehe pē ʻa Sīsū”

Kole ki he kau akó ke vahevahe e meʻa te nau lea ʻaki pe fakamoʻoni ʻaki kia Siosefa Sāmitá kapau ʻe ʻoatu pē ha ngaahi sētesi ʻe niʻihi ke fakahoko ʻaki ia. Fakamatalaʻi ange ʻi he hili e pekia ʻa Siosefa Sāmitá, naʻe tohi ha fakalāngilangi ʻo Siosefa Sāmita pea tauhi ia maʻatautolu ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá . Kole ki ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e ʻuluaki sētesi ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 135:3 . Fehuʻi ange:

  • Ko e hā ha foʻi moʻoni ʻoku fakahā mai ʻe he sētesi ko ʻení kau kia Siosefa Sāmita? (ʻOku totonu ke ʻilo ʻe he kau akó e foʻi moʻoni ko ʻení: Kuo fai ʻe Siosefa Sāmita ha meʻa lahi ange ʻi ha toe taha kehe ki hono fakamoʻui ʻo e kakai ʻi he māmaní tukukehe pē ʻa Sīsū.)

Ke toe vakaiʻi e ngāue mo e tokoni ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, fokotuʻutuʻu e kau akó ki ha fanga kiʻi kulupu: Vahe ke nau lau fakavave e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá pea fakamanamanatu e meʻa ne aleaʻi he lēsoní ʻo aʻu mai ki he konga ko ʻení. Kole ke nau hiki ha lisi ʻo e ngaahi tāpuaki mo e tokāteline ne toe fakafoki mai ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ne tokoni ki hotau fakamoʻuí. Hili ha taimi feʻunga, fakaafeʻi e kau akó ke nau fili ha meʻa mei heʻenau lisí ʻo vahevahe mo ʻenau kulupú e founga naʻá ne tākiekina ʻenau moʻuí mo tataki ki honau fakamoʻuí.

Ke fakanounouʻi e tali ʻa e tokotaha akó, fakaʻaliʻali e lea ko ʻeni ʻa ʻEletā Teti R. Kalisitā, naʻe ngāue ʻi he Kau Palesitenisī ʻo e Kau Fitungofulú. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ia kae muimui pē ʻa e kau ako kehé:

ʻĪmisi
Elder Tad R. Callister

“Kuo fakafoki mai ʻia Siosefa Sāmita ʻa e ngaahi mālohi kotoa, ngaahi kī, akonaki mo e ngaahi ouau ʻo e fakamoʻuí mo e hākeakiʻí. He ʻikai te ke toe maʻu ia ʻi ha feituʻu kehe ʻi he māmaní. ‘Oku ‘ikai ke maʻu ia ʻi ha toe siasi kehe. He ʻikai ke maʻu ia ʻi ha kau mataotao fakafilōsefa pe faka-saienisi pe fononga pilikimi fakatāutaha, neongo ʻene hā ngali poto maí. Ko e fakamoʻuí ʻe maʻu pē ia mei ha feituʻu ʻe taha, ʻo fakatatau ki he finangalo ʻo e ʻEikí ʻi Heʻene pehē ko e siasí ni ‘ko e siasi moʻoni mo moʻui pē taha ʻi he funga ʻo e māmaní’ (T&F 1:30)” (“Siosefa Sāmita—Ko e Palōfita ʻo Hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí,” Ensign pe Liahona, Nōv. 2009, 37).

ʻOange ha kiʻi taimi ke fakalaulauloto ai e kau akó ki he anga e tokoni e ngāue ʻa Siosefa Sāmitá ki honau fakamoʻuí, pea ʻeke ange:

  • Kapau ne ʻikai fakahoko e ngāue ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ko e hā ha ngaahi founga pau ne mei kehe ai hoʻo moʻuí?

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 122:1–2; Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:33

Ko e hingoa ʻo Siosefá ʻe ʻiloa “ʻi he lelei mo e kovi ʻi he ngaahi puleʻangá.”

Fakahā ki he kau akó ne tokolahi ha kau fakaanga ʻo Siosefa Sāmita he ofi ke ngata ʻene moʻuí, neongo e meʻa lelei kotoa naʻá ne fakahokó. Naʻe toe mamata mai e kau palōfita ʻo e kuonga muʻá ki he konga ko ʻeni ʻo ʻene moʻuí [vakai, hangē ko ʻení, 3 Nīfai 21:10]. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e meʻa ne lea ʻaki ʻe Molonai kia Siosefa Sāmita ʻo kau kiate kinautolu te nau fakafepakiʻi iá, ʻo hangē ko hono lekooti ʻi he Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:33. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 122:1-2. Tokoniʻi ʻa e kau akó ke nau talaatu ha foʻi moʻoni ʻoku ʻi he ngaahi potufolofola ko ʻení ʻaki hano ʻeke ange:

  • Te ke fakamatalaʻi fakanounou fēfē e meʻa ʻoku tau ako mei he ongo potufolofola ko ʻení ki he anga e vakai ʻa e kakaí kia Siosefa Sāmitá? (ʻI hono vahevahe ʻe he kau akó ʻenau fakamatala fakanounoú, tokoni ke mahino kiate kinautolu e moʻoni ko ʻení: Neongo ʻoku tokolahi ha kakai ʻi māmani ʻoku ʻikai ke nau fakaʻapaʻapaʻi ʻa Siosefa Sāmita, ka ʻe fekumi e kau angatonú ke maʻu e ngaahi tāpuaki mei heʻene ngāué.)

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku tokolahi ai ha kau fakaanga mo ha fili ʻo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, neongo kuo taʻu lahi ʻene pekiá? (ʻOku fakatefito e fakamoʻoni ki hono Fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí ʻi he hoko pe ʻikai ke hoko ʻa Siosefa Sāmita ko ha palōfita naʻá ne fakahoko e ngāue ʻa e ʻOtuá. Ko ia ai, ʻoku hokohoko atu pē ʻa e feinga ʻa Sētane ke fakamaaʻi ʻa Siosefa Sāmitá.)

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau e lea ko ʻeni ʻa ʻEletā Nila L. ʻEnitaseni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

ʻĪmisi
Elder Neil L. Andersen

“Ko e tokolahi ʻo kinautolu ʻoku taʻe-tui ki he Fakafoki mai ʻo e Ongoongoleleí ʻoku ʻikai ke nau tui ʻoku kei lea ha kakai fakalangi ki he kakai ʻi māmaní. ʻOku nau pehē ʻoku ʻikai malava ke ʻomi ʻe ha ʻāngelo e ʻū lauʻi peleti koulá pea liliu ia ʻi he mālohi ʻo e ʻOtuá. ʻI he taʻe-tui ko iá ʻoku nau taʻe-tali ai e fakamoʻoni ʻa Siosefá pea fakaongoongokoviʻi ai ʻe ha niʻihi e moʻui ʻa e Palōfitá mo lohiakiʻi hono ongoongó.

“ʻOku tau fakaʻofaʻia ʻi he taimi ʻoku holomui ai ha taha naʻá ne fakaʻapaʻapaʻi ʻa Siosefa mei heʻene tuí ʻo laukovi ki he Palōfitá.

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Niila A. Mekisuele “ʻOku hangē vakavakaiʻi ʻo e Siasí … ʻi he anga ʻo e vakai ʻa kinautolu ʻoku lavakí, ko hano ʻinitaviu ʻo Siutasi ke maʻu ha mahino kia Sīsuú. ʻOku fakamatala lahi ange maʻu pē ʻa e kau lavakí ʻo kau kiate kinautolu kae ʻikai ko ia kuo nau mavahe mei aí’ [“All Hell Is Moved” (fakataha fakalotu ʻa e ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí, Nov. 8, 1977), 3; speeches.byu.edu]. …

“ʻE fakautuutu ʻa e laukovi ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi heʻetau fākaofi atu ki he Hāʻele ʻAngaua Mai ʻa e Fakamoʻuí. He ʻikai hōloa ʻa e ngaahi moʻoni fakakongá mo e olopoto kākaá. ʻE ʻi ai ha kau mēmipa ʻo e fāmilí mo ha ngaahi kaungāmeʻa te nau fie maʻu hoʻo tokoní. Ko e taimi ʻeni ke [mateuteu] ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehe ʻoku fekumi ki he moʻoní” (“Siosefa Sāmita,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2014, 28–30).

Aleaʻi ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e hā ʻoku ʻaonga ai ke ʻiloʻi ʻoku kei hokohoko atu pē hono hanga ʻe he ngaahi fili ʻo e Siasí ʻo ʻohofi e ongoongo ʻo Siosefa Sāmitá neongo kuo taʻu lahi ʻene pekiá?

  • Ko e hā te tau fai ke tokoniʻi kinautolu ʻoku nau fekumi ki he moʻoní ke ʻiloʻi ko Siosefa Sāmitá ko ha palōfita ʻa e ʻOtuá?

Fakaʻaliʻali ʻa e lea ko ʻeni ʻa Palesiteni Niila L. ʻEnitaseni, pea fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ia:

ʻĪmisi
Elder Neil L. Andersen

“ʻE lava e taha fie ʻilo moʻoní ʻo fakatokangaʻi e mafola ʻa e ongoongolelei kuo fakafoki maí ko ha fua ia ʻo e ngāue ʻa e ʻEikí ʻo fou he Palōfitá. …

Naʻe folofola ʻa Sīsū:

‘ʻE ʻikai faʻa tupu ʻi he ʻakau leleí ʻa e fua kovi, pe tupu ʻi he ʻakau koví ʻa e fua lelei. …

“‘… Te mou ʻilo ʻa kinautolu ʻi honau ngaahi fuá’ [Mātiu 7:18, 20].

ʻOku mālohi ʻa e ngaahi fakamatala ko ʻení ka ʻoku ʻikai totonu ke fakafalala pē ki ai ʻa e taha fie ʻilo moʻoní ke fakanongaʻaki ʻene fekumi ki he moʻoní.

“ʻOku fie maʻu ʻe he taha tui kotoa ha fakamahino fakalaumālie ki he misiona fakalangi mo e ʻulungaanga ʻo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá. ʻOku hoko ʻeni ʻi he toʻutangata kotoa pē. ʻOku taau mo e ngaahi fehuʻi fakalaumālié ha tali fakalaumālie mei he ʻOtuá” (“Siosefa Sāmita,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2014, 29–30).

ʻOange ki he kau akó ha faingamālie ke fakamoʻoni ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻaki hano fai ange e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e hā ha ngaahi tafaʻaki ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻokú ke vakai ko ha fakamoʻoni ki he misiona fakapalōfita ʻo Siosefa Sāmitá.

  • Ko e hā haʻo ngaahi aʻusia kuó ne fakamālohia hoʻo fakamoʻoni ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá?

Fakaʻosi ʻaki hano fakaʻaliʻali e ngaahi lea ko ʻeni ʻa Patisepa W. Sāmita (1822-1910), naʻe hoko ko e palesiteni lahi hono fā ʻo e Fineʻofá, mo Palesiteni Pilikihami ʻIongi (1801-77). Ne maheni ʻa Sisitā Sāmita mo Palesiteni ʻIongifakatouʻosi mo Siosefa Sāmita ʻi he moʻui fakamatelié. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e ngaahi fakamatala ko ʻení:

ʻĪmisi
Bathsheba W. Smith

“ʻI heʻeku fanongo ki he Ongoongoleleí naʻá ku ʻiloʻi naʻe moʻoni ia; ʻi heʻeku fuofua lau pē ʻa e Tohi ʻa Molomoná, naʻá ku ʻiloʻi naʻe fai ia ʻi he ueʻi fakalaumālie mei he ʻOtuá; ʻi heʻeku fuofua mamata pē kia Siosefa Sāmitá ne u ʻiloʻi ʻoku ou fesiofaki ai mo ha palōfita ʻa e ʻOtua moʻuí; pea naʻe ʻikai haʻaku ongoʻi veiveiua ki hono mafaí” (Bathsheba W. Smith, toʻo mei he Ngaahi ʻOfefine ʻi Hoku Puleʻangá: Ko e Hisitōlia mo e Ngāue ʻa e Fineʻofá [2011], 38).

ʻĪmisi
President Brigham Young

“ʻOku ou ongoʻi fie kaila haleluʻia,ʻi he taimi kotoa ʻi heʻeku fakakaukau ki heʻeku ʻilo ko ia ʻa Siosefa Sāmitá, ko e Palōfita ʻa ia naʻe ʻohake ʻe he ʻEikí pea fakanofo, pea ʻoange ʻa e ngaahi kī mo e mālohi ke langa hake ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he māmaní” (toʻo mei he Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 573).

Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakakaukau ki heʻenau fakamoʻoni ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo e meʻa te nau fai ke vahevahe ia ki he niʻihi kehé, tatau ai pē pe ko e fesiofaki pe ko hono ngāue ʻaki pē ʻa e mītia fakasōsialé. Poupouʻi kinautolu ke ʻiloʻi e tokotaha te nau loto ke vahevahe ki ai e fakamoʻoni ko ʻení pea nau muimui ki he meʻa ʻoku nau loto ki aí.

Laukonga ʻa e Tokotaha Akó