Laipelí
Lēsoni 7: Malangaʻi ʻo e Ongoongolelei Taʻengatá


Lēsoni 7

Malangaʻi ʻo e Ongoongolelei Taʻengatá

Talateú

ʻOku ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ʻa e ngaahi fakahā mei he ʻEikí ki ha kau mēmipa ʻe niʻihi ʻo e Siasí, ʻo fakafou mai he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ʻo fekauʻi ʻa e kau mēmipá ke nau fakahaaʻi ʻa e fakatomalá mo tānaki Hono kakai filí. Naʻe vave ʻa e tupu ʻa e Siasí ʻi hono ui ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e kau faifekaú mo nau hoko ko e meʻa ngāue he toʻukupu ʻo e ʻEikí. ʻOku maʻu ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí he ʻahó ni ha ngaahi tāpuaki mei he ngāue fakafaifekaú ʻi he taimi ʻoku nau ʻiloʻi mo fakahoko ai honau fatoniga ke tokoni ʻi hono vahevahe ʻo e ongoongoleleí.

Laukonga ki Hono Puipuituʻá

  • Neil L. Andersen, “Ko ha Mana,”Ensign pe Liahona,, Mē 2013, 77--80.

  • L. Tom Perry, “ʻOmi ʻa e Ngaahi Laumālie Kiate Au,” Ensign or Liahona, May 2009, 109–12.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 29:4–7; 33:2–7

ʻOku ui ʻe he ʻEikí ha kau tamaioʻeiki ke tokoni ki hono tānaki ʻEne fānaú

Fakaʻaliʻali ʻa e lea ko ʻeni naʻe fai ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī (1910--2008), pea fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi:

ʻĪmisi
Palesiteni Gordon B. Hinckley

“Ko e toto moʻui ʻo e Siasí ʻa e ngāue fakafaifekaú. Ko e meʻa ia ʻ oku fakatefito ai ʻene tupú. ʻOku makatuʻunga mei he ngāue tokoni ko ʻení e aʻu ʻa e Siasí ki hono tuʻunga lolotongá” (“Ngāue Fakafaifekaú,” ,First Woldwide Leadership Training Meeting,Jan. 11, 2003, 17).

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻa e founga ʻoku hoko ai ʻa e ngāue fakafaifekaú ko e “toto moʻui ia ʻo e Siasí”?

Fakamatalaʻi ange, naʻe faʻa kole ha niʻihi fakafoʻituitui ki he Palōfitá, ʻi he kamata hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí, ke ne kolea ha ngaahi fakahā maʻanautolu ke tokoni ke nau ʻiloʻi ʻa e founga te nau lava ʻo tokoni ai ki he ngāue ʻa e ʻEikí. Ne ʻi ai ha taimi ʻe niʻihi naʻe maʻu ai ʻa e ngaahi fakahā ko ʻení ki ha foʻi tokotaha pē pea taimi ʻe niʻihi maʻá ha niʻihi tokolahi. Fakamatalaʻi ange ko e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 33 ko ha sīpinga ia ʻo ha fakahā naʻe ʻomi ki ha ongo meʻa fakafoʻituitui ko: ʻEselā Feia (pe Feila) mo Nofolopi Suiti.

Fakaafeʻi ha niʻihi ʻo e kau akó ke nau taufetongi ʻi hono lau leʻo lahi ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 33:2–7. Kole ki he kalasí ke nau muimui pē, mo kumi ʻa e ngaahi foʻi lea, kupuʻi lea, pe fakaʻilonga naʻe fakaʻaongaʻi ʻe he ʻEikí ʻoku fekauʻaki mo hotau fatongia ʻi he ngāue fakafaifekaú pea ʻoku nau fakamamafaʻi hono mahuʻinga ʻo e malangaʻaki ʻo e ongoongoleleí ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní.

  • Ko e hā ʻa e ngaahi fakaʻilonga naʻe ngāue ʻaki ʻe he ʻEikí? (Mahalo te ke fie hiki ʻenau ngaahi talí he palakipoé, ʻi he tali mai ʻa e kau akó.)

  • ʻOku fakahaaʻi fēfē ʻe he ngaahi fakaʻilongá ni hotau fatongia ʻi he ngāue fakafaifekaú mo fakamamafaʻi ʻa e mahuʻinga ʻo hono malangaʻi ʻo e ongoongoleleí?

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau ako fakalelei ʻa e veesi 6 mo kumi ʻa e meʻa ʻoku fakahokoʻi heʻetau malangaʻaki ʻa e ongoongoleleí ki he niʻihi kehé. Kole ange ke nau hiki ʻi heʻenau fakalea pē ʻanautolu ʻa e meʻa naʻa nau maʻú. (Mahalo ʻe ngāue ʻaki ʻe he kau akó ha ngaahi fakalea kehekehe, ka ʻoku totonu ke nau ʻiloʻi ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: ʻI heʻetau malangaʻi ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ki he niʻihi kehé, ʻoku tau tokoni ai ki hono tānaki ʻo e kakai fili ʻa e ʻEikí. Mahalo te ke fie fakamatalaʻi ange, naʻe “fakafonu” ʻe ʻEselā Feia “hono feleokó” ʻi he hili ʻo e fakahā ko ʻení ʻaki ʻa e kakaí ke fanongo ki he malangaʻi ʻe Siosefa Sāmita mo ha niʻihi kehe ʻo e ongoongoleleí [Documents, Volume 1: July 1828–June 1831, vol. 1 of the Documents series of The Joseph Smith Papers (2013), 206].)

Vahevahe ki he kau akó ʻa e lea ko ʻeni ʻa ʻEletā Pulusi R. Makongikī (1915--85) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

ʻĪmisi
ʻEletā Bruce R. McConkie

“ʻOku kau ki hono tānaki ʻo ʻIsilelí ʻa e tui mo hono tali pea mo e moʻui fenāpasi mo e meʻa kotoa naʻe foaki ʻe he ʻEikí ki Hono kakai fili ʻo e kuonga muʻá. … ʻOku kau ai ʻa e tui ki he ongoongoleleí, kau ki he Siasí, mo haʻu ki he puleʻangá” (A New Witness for the Articles of Faith [1985], 515).

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi ʻa e fakamatala ko ʻeni kau ki he fuofua kau faifekau naʻe ui hili hono fokotuʻu ʻo e Siasí. Kole ki he kalasí ke nau fanongo ki he ʻuhinga naʻe lavameʻa ai ʻa e fuofua kau faifekau ko ʻení, ʻi hono tānaki ʻa e niʻihi ʻo e kakai fili ʻa e ʻEikí.

“[ʻI he faʻahitaʻu fakatōlau ʻo e 1830], naʻe fakahā ai ʻe he ʻEikí kia Siosefa Sāmita ke ui ʻa ʻŌliva Kautele, Pita Uitemā ko e Siʻí, Paʻale P. Palati, mo Sipa Pitasoni ke nau ‘ʻalu ki he kau Leimaná ʻo malangaʻaki ʻeku ongoongoleleí kiate kinautolu’ (T&F 28:8; 30:5–6; 32:1–3). Naʻe fononga ʻa e kau faifekau ko ʻení ʻi ha maile ʻe 1,500, ʻo fakahoko ha malanga taimi nounou ki he matakali kehekehe ʻo e kau ʻInitiá. … Neongo ia, ne hoko ʻa e lavameʻa maʻongoʻoga taha ʻa e kau faifekaú ʻi he taimi naʻa nau nofo ai ʻi he feituʻu Ketilani ʻi ʻOhaioó. Naʻa nau papitaiso ai ha kau ului ʻe toko 130, ko e lahi tahá mei he kautaha lotu Papitaiso Foʻoú, ʻo fakaava ai ha feituʻu ke fakatahataha atu ki ai ha laungeau ʻo e kāingalotu ʻo e Siasí he taʻu hono hokó. Naʻe toe maʻu ʻe he kau faifekaú ha kau ului ʻi he kakai naʻa nau nofo ʻi he Vāhenga Siakisoní, ʻi Misuli, ʻa ia ʻe fokotuʻu ʻa mui ai ʻa e kolo ʻo Saioné” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 150; toe vakai, Richard Dilworth Rust, “Ko ha Ngāue Fakafaifekau ki he Kau Leimaná: T&F 28, 30, 32,” Revelations in Context series, Feb. 22, 2013, history.lds.org).

Fakamatalaʻi ange naʻe liunga ua ʻa e tokolahi ʻo e kau ului ko ʻeni ʻi he fakatokelau ʻo ʻŌhaioó ʻi he tokolahi ʻo e kāingalotu ʻo e Siasí he taimi ko iá.

Kole ki he kau akó ke nau lau fakalongolongo ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 29:4–7, mo kumi ʻa e fakaʻuhinga ʻo e “kakai fili ʻo e ʻEikí.”

  • Ko e hā ʻa e founga naʻe fakamatalaʻi ʻaki ʻe he Fakamoʻuí ʻa Hono kakai filí?

Fakamatalaʻi ange ki he kau akó naʻe kau ʻi he ngāue ʻa e kau fuofua faifekau naʻe ngāue mavahe mei ʻAmelika Noaté ha sīpinga fakaofo ʻo e founga ʻoku fakaʻaongaʻi ʻe he ʻEikí ʻa ʻEne kau tamaioʻeikí ki he tānaki Hono kakai filí. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi ʻa e fakamatala koʻení: Kole ki he kalasí ke nau muimui pē mo fanongo ki he enginaki ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmita kia ʻEletā Hiipa C. Kimipoló (1801–1868).

“Naʻe pehē ʻe Hiipa C. Kimipolo, ko ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá: ‘ʻI he ʻuluaki ʻaho ʻo Sune 1837, ne haʻu ai ʻa e Palōfita ko Siosefá kiate au, lolotonga ʻeku tangutu ʻi he … Temipale ʻi Ketilaní, ʻo fanafana mai kiate au ʻo pehē, “Misa Hiipa, kuo fanafana mai ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí kiate au, ‘Tuku ke ʻalu ʻeku tamaioʻeiki ko Hīpá ki ʻIngilani ʻo malangaʻaki ʻeku ongoongoleleí pea fakaava ʻa e matapā ʻo e fakamoʻuí ki he puleʻanga ko iá.’”’ Naʻe ongoʻi faingataʻaʻia ʻaupito ʻa ʻEletā Kimipolo ʻi he fakakaukau atu ki he ngāue ko iá: ‘Naʻá ku ongoʻi ko e taha au ʻo e kau tamaioʻeiki vaivai taha ʻa e ʻOtuá. Naʻá ku ʻeke ange kia Siosefa pea ko e hā ʻa e meʻa te u lea ʻaki haʻaku aʻu ki ai; naʻá ne talamai ke u ʻalu ki he ʻEikí pea te Ne tataki au, pea mo lea ʻiate au ʻi he laumālie tatau naʻá ne [tataki] iá.’

“Naʻe toe fakahoko ʻe he Palōfitá ha ui kia ʻOasoni Haiti, Uiliati Lisiate, mo Siosefa Filitingi ʻi Ketilani, mo ʻAisake Lāsolo, Sione Sinaita, mo Sione Kotisoni ʻi Tolonitō ʻi Kānata. Naʻe fie maʻu ke kau fakataha atu ʻa e kau tangatá ni mo ʻEletā Kimipolo ʻi heʻene ngāue fakafaifekau ki ʻIngilaní. Naʻa nau fakataha hake ki Niu ʻIoke, ʻo folau ai he vaka ko e Kalikí ki Pilitānia Lahi ʻi he ʻaho 1 ʻo Siulai 1837. Naʻe ʻomi ʻe he kau fuofua ngāue fakafaifekau mavahe mei ʻAmelika Noaté ha kau ului ʻe toko 2,000 ki he Siasí, he lolotonga ʻo e ʻuluaki taʻu ʻo e kau faifekaú ʻIngilaní. Ne tohi fiefia ʻa ʻEletā Kimipolo ki he Palōfitá ʻo pehē: ‘Fakafetaʻi ki he ʻOtuá ʻe Siosefa, ʻoku mau ʻi heni mo e ʻEikí ʻi he ngaahi puleʻangá!’

“Ne tuʻutuʻuni ʻe he Palōfitá ke fai ha ngāue fakafaifekau fakaʻaposetolo mei Nāvū, ʻo taki ʻe Pilikihami ʻIongi, naʻe kau ai ʻa e meimei kau mēmipa kotoa ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá. Naʻe tūʻuta ʻa e Toko Hongofulu Mā Uá ki ʻIngilani ʻi he 1840, hili ʻenau mavahe atu ʻi he faʻahitaʻu fakatōlau ʻo e 1839. Naʻa nau kamataʻi ai ha ngāue naʻá ne ʻomi ha kau ului ʻe toko 6,000 tupu ki he Siasí ʻi he 1841” (Teachings: Joseph Smith, 327, 329).

  • Ko e hā ʻa e faleʻi naʻe maʻu ʻe Hiipa C. Kimipolo mei he Palōfita ko Siosefa Sāmitá?

  • Fakamatalaʻi ha taimi naʻá ke aʻusia ai ʻa e tokoni ʻa e ʻEikí ʻi haʻo feinga ke vahevahe ʻa e ongoongoleleí.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 4:1–7; 18:10–16; 31:1–12; 34:5–6; 39:20–23; 88:81

Ko kinautolu kuo fai ki ai ʻa e fakatokangá ʻoku totonu ke nau fakatokanga ki honau kaungāʻapí

Fakamatalaʻi ange ʻoku toutou fakamanatuʻi ʻe he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ki he kau mēmipa ʻo e Siasí ʻa e fatongia mo e ngaahi tāpuaki ʻo e kau ʻi he ngāue fakafaifekaú. Ko hotau fatongia ke vahevahe ʻa e ongoongoleleí mo e niʻihi kehé, ko ha sīpinga ia mo e kaveinga ʻoku toutou ʻomi ʻi he ngaahi fakahā naʻe lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá. ʻE lava ʻi hono ako ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi sīpinga mo e kaveingá ʻo ʻai ke lava ʻa e kau laukongá ke nau keinanga lelei ange ʻi he ngaahi folofola ʻa Kalaisí (vakai, David A. Bednar, “A Reservoir of Living Water” [Brigham Young University fireside, Feb. 4, 2007], speeches.byu.edu).

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau lau fakalongolongo ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:81 pea fakamatalaʻi fakanounou ʻi heʻenau lea pē ʻanautolu ʻa e anga ʻo ʻene fekauʻaki mo e kāingalotu ʻo e Siasí he taimi ní. (Ko e taha ʻo e tali ʻe ala fai ʻe he kau akó ko kinautolu kotoa pē kuo nau tali ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻoku ʻi ai honau fatongia ke vahevahe ia mo e niʻihi kehé.)

Fakaʻaliʻali ʻa e siate ko ʻení, pe tā ia ʻi he palakipoé. Vahevahe ʻa e kalasí ki ha kulupu ʻe tolu, pea vahe ki he kulupu takitaha ha taha ʻo e ngaahi potufolofolá. Kole ki he kau akó ke lau ʻenau ngaahi potufolofola naʻe vahe angé mo kumi ʻa e ngaahi fatongia mo e ngaahi tāpuaki ʻo e vahevahe ʻo e ongoongoleleí.

Ngaahi Fatongiá

Ngaahi Tāpuakí

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 4:1–7

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:10–16

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 31:1–12

Ka hili ha taimi feʻunga, pea fakaafeʻi ha kau ako, ke nau vahevahe mo e kalasí ʻa e meʻa ne nau maʻú.

Fakaʻaliʻali ʻa e fakamatala ko ʻeni naʻe fai ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, pea fakaafeʻi ha taha ako ke ne lau leʻo lahi ia. Kole ki he kalasí ke nau fanongo ki he fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Petinā hotau fatongia fakafoʻituitui ki hono vahevahe ʻo e ongoongoleleí.

ʻĪmisi
ʻEletā David A. Bednar

“Kuo hoko maʻu pē ʻa e kau ākonga faivelenga ʻa Sīsū Kalaisí ko ha kau faifekau ngāue mateaki. Ko e faifekaú, ko ha ākonga ia ʻa Kalaisi ʻa ia ʻoku fakamoʻoni ko e Huhuʻí Ia pea malangaʻaki ʻa e ngaahi moʻoni ʻo ʻEne ongoongoleleí.

“Kuo hoko pea ʻe hoko maʻu pē ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ko ha siasi ngāue fakafaifekau. Kuo tali ʻe he mēmipa takitaha ʻi he Siasi ʻo e Fakamoʻuí ʻa e fatongia mafatukituki ke tokoni ʻi hono fakakakato ʻo e fatongia fakalangi ne foaki ʻe he ʻEikí ki Heʻene Kau ʻAposetoló, ʻo hangē ko ia ʻoku hiki ʻi he Fuakava Foʻoú:

“Ko ia ke ʻalu ʻa kimoutolu, ʻo fakalotuʻi ʻa e ngaahi puleʻanga kotoa pē, ʻo papitaiso ʻa kinautolu ʻi he huafa ʻo e Tamaí, mo e ʻAló, mo e Laumālie Māʻoniʻoní:

“ʻO akonaki atu kiate kinautolu ke nau tokanga ki he meʻa kotoa pē ʻa ia kuó u fekau kiate kimoutolú: pea vakai, ʻoku ou ʻiate kimoutolu maʻu ai pē, ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo māmaní. ʻĒmeniʻ (Mātiu 28:19–20).

“ʻOku fakahoko fakamātoato ʻe he Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻa e fatongia ke akoʻi ʻa e kakai kotoa pē ʻi he puleʻanga kotoa pē kau ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí mo ʻEne ongoongolelei kuo fakafoki maí. …

“Ko e moʻoni, ʻoku mau ongoʻi ko e fatongia mafatukituki ke ke fakaaʻu ʻa e pōpoaki ko ʻení ki he puleʻanga, faʻahinga, mo e lea pea mo e kakai kotoa pē” (“Haʻu ʻo Mamata,” Ensign pe Liahona, Nōv. 2014, 107).

  • Ko e hā ʻoku totonu ai ki he kāingalotu ʻo e Siasi ʻo e Fakamoʻuí ke nau lau ʻa e ngāue fakafaifekaú ko ha fatongia molumalú?

Fakaʻaliʻali ʻa e fakamatala ko ʻeni naʻe fai ʻe ʻEletā Tomu Peuli ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, pea fakaafeʻi ha taha ako ke ne lau leʻo lahi ia. Kole ki he kalasí ke nau muimui pē mo fakalaulauloto ki he ʻuhinga ʻe fie maʻu ai ke nau faivelenga ange ʻi hono vahevahe ʻo e ongoongoleleí.

ʻĪmisi
ʻEletā L. Tom Perry

“ʻOku fakatefito ʻa e ongoongoleleí ʻi he Fakalelei ʻa hotau ʻEikí mo e Fakamoʻuí. ʻOku ʻomi ʻe he Fakaleleí ha mālohi ke fufulu ʻa e ngaahi angahalá, ke fakamoʻui, pea ʻomi mo e moʻui taʻengatá. [ʻE toki foaki pē ʻa e ngaahi tāpuaki taʻe fakangatangata ʻo e Fakaleleí maʻanautolu pē ʻoku moʻui ʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoní mo maʻu ʻa e ngaahi ouau ʻo e ongoongoleleí—tui kia Sīsū Kalaisi, fakatomala, papitaiso, mo maʻu e Laumālie Māʻoniʻoní, pea kātaki ki he ngataʻangá. Ko e pōpoaki ʻa ʻetau kau faifekau maʻongoʻongá ki he māmaní, ko hono fakaafeʻi ʻa e taha kotoa ke fakahaofi pea mo hū ki he tākanga ʻa e Tauhisipi Leleí, ʻa Sīsū Kalaisi.

“ʻOku fakamālohia ʻetau pōpoaki fakafaifekaú ʻaki e ʻilo ki Hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí. ʻOku tau ʻilo ʻoku kei folofola mai ʻa e ʻOtuá ki Heʻene kau palōfitá he ʻahó ni, ʻo hangē ko ʻEne fai ia he kuonga muʻá. ʻOku tau toe ʻilo foki ʻoku ngāue ʻaki ʻa e mālohi mo e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeiki kuo fakafoki maí ʻi Heʻene ongoongoleleí. Kuo teʻeki ke toe ʻi ai ha pōpoaki kehe kuó ne maʻu ha mahuʻinga maʻongoʻonga taʻengata pehē ki he moʻui ʻa e taha kotoa ʻi he māmaní he ʻahó ni”] (“ʻOmi ha Ngaahi Laumālie kiate Au,” Ensign pe Liahona, Mē 2009, 110–11).

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku totonu ai ke tau faivelenga ange ʻi hono vahevahe ʻo e ongoongoleleí? (ʻOku totonu ke kau ʻeni ʻi he ngaahi talí:Ko e taimi ʻoku tau vahevahe ai ʻa e ongoongoleleí mo e niʻihi kehé, ʻoku tau foaki ai kiate kinautolu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí.)

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau ako ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 34:5–6; 39:20–23, ʻo kumi ha toe ʻuhinga mahuʻinga ʻe taha naʻe fekauʻi ai ʻe he ʻEikí ke vahevahe ʻa e pōpoaki ʻo e ongoongoleleí mo e niʻihi kehé. (Mahalo ʻe ngāue ʻaki ʻe he kau akó ha ngaahi fakalea kehekehe, ka ʻoku totonu ke nau ʻiloʻi ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: ʻI heʻetau vahevahe ʻa e ongoongoleleí mo e niʻihi kehé, ʻoku tau tokoni ai ke nau teuteu ki he Hāʻele ʻAnga-Ua mai ʻa Sīsū Kalaisí.)

  • ʻOku tokoni fēfē ʻa e mahino ʻo e mahuʻinga taʻengata ʻo e ongoongoleleí ke ne ueʻi koe ke ke vahevahe ia mo kinautolu ʻoku ʻikai kau ki heʻetau tui fakalotú?

  • Fakamatalaʻi haʻo aʻusia ki hano vahevahe ʻo e pōpoaki ʻ o e ongoongoleleí mo ha niʻihi kehe.

ʻOange ha ngaahi miniti siʻi ki he kau akó ke nau fakalaulauloto mo hiki ʻa e meʻa te nau lava ʻo fai ke kau ai ʻi hono vahevahe ʻo e ongoongoleleí. Hangē ko ʻení, te nau lava ʻo tohi ha hingoa ʻo ha taha ʻoku nau ʻiloʻi ka ʻoku ʻikai ke kau ki he Siasí pea tukupā ke vahevahe ʻa e ongoongoleleí mo e tokotaha ko iá. Fakaafeʻi ha kau ako tokosiʻi ke nau vahevahe ʻa e palani ʻo e meʻa te nau faí. Poupouʻi ʻa e kau akó ke nau ngāue ʻo fakatatau mo e faʻahinga ongo te nau maʻú pea lotua fakaʻaho ha faingamālie ke vahevahe ai ʻa e ongoongoleleí mo e niʻihi kehé.

Laukonga ʻa e Tokotaha Akó