Maʻunimā
Sitepu 4: Hiki ha fakamatala hangatonu mo loto-toʻa ʻo fekauʻaki mo ʻetau tuʻunga angatonú


“Sitepu 4: Hiki ha fakamatala hangatonu mo loto-toʻa ʻo fekauʻaki mo ʻetau tuʻunga angatonú,” Fakamoʻui fakafou ʻi he Fakamoʻuí: Ko e Fakahinohino Sitepu ʻe 12 ki he Fakaakeake mei he Maʻunimaá (2023)

“Sitepu 4,” Ko e Fakahinohino Sitepu ʻe 12 ki he Polokalama Fakaakeake mei he Maʻunimaá

fefine ʻoku lea ki he kulupú

Sitepu 4: Hiki ha fakamatala hangatonu mo loto-toʻa ʻo fekauʻaki mo ʻetau tuʻunga angatonú.

4:31

Tefitoʻi Moʻoni Mahuʻingá: Moʻoní

Ko e taumuʻa ʻo e sitepu 4 ke vakai ki hotau kuohilí ke mahino lelei ange hotau ngaahi vaivaí pea ʻiloʻi e meʻa okú ne taʻofi kitautolu mei heʻetau hoko ʻo hangē ko e Fakamoʻuí mo tokoni ki he niʻihi kehé. Hangē ko ʻení, ʻoku hanga ʻe he ilifiá, tuli tonuhiá, mo e fakaʻikaiʻí ʻo fakapuliki ʻetau malava ʻo vakai leleí. Ka he ʻikai ke tau lava ʻo liliu ha meʻa kapau ʻoku ʻikai ke tau ʻiloʻi kakato ia. ʻOku tokoni ʻetau vakaiʻi pē kitá ke mahino kiate kitautolu e meʻa kotoa ʻokú ne fakafeʻātungiaʻi ʻetau fakaakeaké. ʻOku fiemaʻu hono tohi ʻetau vakaiʻi pē kitá ke tau faitotonu fekauʻaki mo kitautolu mo e feituʻu kuo tau ʻi aí kae lava leva ke tau kole ki he ʻOtuá ke tokoniʻi kitautolu ke tau liliu, hoko ʻo lelei ange, pea fakamoʻui.

Kuo tau aʻusia kotoa ha ngaahi meʻa faingataʻa. Kuo kafo hotau lotó, pea kuo tau maʻu ha ngaahi lavea fakaeloto fakamamahi. Naʻa tau tafoki ki ha ngaahi meʻa fakatupu maʻunimā mo ha ngaahi tōʻonga naʻá ne fakaongonoa e mamahí, pea tau fakahoko leva ha ngaahi fili ke hokohoko atu e fekumi ki he fakafiemālie fakataimi ko ʻení. Naʻe fakatupu ʻe he ngaahi tōʻonga ko ʻení ha mamahi lahi ange, ʻa ia naʻe ʻomi ai ha ʻuhinga lahi ange ke fakaʻaongaʻi e maʻunimaá ke matuʻuaki ia. Naʻe hoko e ngaahi mamahi ʻo e moʻuí mo ʻemau tōʻonga maʻunimaá ko ha ngaahi moʻunga ʻo e ongoʻi maá naʻa mau feinga ke fakapuliki, fakangaloki, pe fakaʻikaiʻi.

Naʻe uesia ʻe heʻemau maʻunimaá, ilifiá, mo e fakaʻikaiʻí ʻa ʻemau malava ke fakakaukauloto moʻoni fekauʻaki mo ʻemau moʻuí. Naʻa mau fakaʻikaiʻi pe ʻikai mahino kiate kimautolu e maumau mo e fakaʻauha ne fakatupu ʻe heʻemau maʻunimaá ʻi homau ngaahi vā fetuʻutakí. Ko ia ne mau fai e meʻa kotoa ne mau lavá ke fakangaloki, fakatonuhiaʻi, pe lohiakiʻi pē kimautolu ke fefaʻuhi mo ʻemau mamahí. Ko hono olá, naʻe ʻikai ke mau lava ʻo fakatokangaʻi e lahi ʻo ʻemau ngaahi fehālākí pe naʻa mau feinga ke fakangaloki ia. Naʻa mau loi lahi kiate kimautolu pē naʻe ʻikai ke mau toe lava ʻo manatu ki he konga lahi homau kuohilí. Naʻe kole mai ʻe heʻemau kau fakahinohinó mo e niʻihi kehe ʻi he ngaahi kulupu fakaakeaké ke mau fakahoko e ngāue lahí mo fakahā kiate kimautolu e meʻa kuo ala ngalo pe naʻe ʻikai ke mau fie mamata ki aí. Ko e toki taimi pē ia ʻe lava ke mahino ai kiate kimautolu ʻoku mau fiemaʻu e Fakamoʻuí ke fakamoʻui kimautolu.

Naʻe ngali taulōfuʻu pea ʻikai malava he taimi ʻe niʻihi ʻa e fakakaukau ki hono toe vakaiʻi homau kuohilí pea tohi ʻo kau ki aí. Naʻe fiemaʻu ha feinga mo e ngāue lahi ke fakahoko ʻení. Naʻe pau ke mau fekumi ʻi homau lotó mo e ʻatamaí ke manatuʻi ʻemau ngaahi aʻusia ʻi he kuohilí, pea naʻe faingataʻa ke mau tohi ia. Ko e meʻa mahuʻingá ke tangutu hifo pea kamata hono tohí. Naʻe fakamālohiʻi ai kimautolu ke fakaangaanga ʻemau falala ne toe fakamālohia ʻi he ʻOtuá. Naʻe hanga ʻe heʻemau ʻamanaki lelei ʻe lava ʻo fakamoʻui, fakamolemoleʻi, mo fakatauʻatāinaʻi kimautolu mei he pōpulá, ʻo ʻomi ʻa e loto-lahi ke mau feingá. Naʻa mau kole ki he ʻOtuá ke tokoni mai ke mau ikunaʻi ʻemau tailiilí. Naʻa mau kole kiate Ia ke tokoni mai ke mau manatuʻi pea fehangahangai loto-lahi mo ʻemau ngaahi fehalaākí mo e mamahí. Naʻá Ne fanongo mai pea naʻá Ne ʻi ai maʻamautolu.

Naʻe mahuʻinga ʻemau kau faifakahinohinó ʻi he tokoni ke mau laka loto-toʻa ki muʻa ʻi he sitepu ko ʻení. Koeʻuhí naʻa nau ʻosi foua e sitepu ko ʻení, naʻa nau lava ai ʻo fakalotolahiʻi kimautolu mo tokoni ke mau vakai lelei ki homau kuohilí. Naʻe ʻikai ke mau fakahoko lelei ia, ka ne mau fai homau lelei tahá. Pea ʻi he ikuʻangá, naʻe feʻunga pē ia. ʻI hono fakatokangaʻi mo ʻiloʻi e ngaahi meʻa fakatupu ʻauha ʻi heʻemau moʻuí, naʻa mau fakahoko ai ha sitepu mahuʻinga ki hono fakatonutonu kinautolú. Naʻa mau ʻilo foki ne tokoni ke mau fakatokangaʻi e lelei ʻi homau kuohilí mo fakakau ʻi heʻemau vakaiʻi fakatāutahá ʻa e ngaahi meʻa lelei naʻa mau fakahokó pea mo e mālohi ne mau fakatupulakí. Naʻe tokoni e sitepu 4 ke mau fakahoko ki he ʻOtuá ha fakamatala totonu ʻo e tuʻunga ʻoku mau ʻi aí, kau ai homau ngaahi vaivaí mo e ngaahi mālohí fakatouʻosi.

ʻOku hoko e ngaahi lisi ko ʻeni ne tohi ʻo kau ki heʻemau ngaahi ʻitá, tailiilí, mamahí, mo e mālohí ko ha meʻa mahuʻinga ʻi heʻemau fononga ki he fakaakeaké. ʻI he faifai pea tau hoko atu ki he sitepu 6 mo e 7, te tau fakaʻaongaʻi ʻetau ngaahi vakaiʻi fakatāutahá ke toe vakaiʻi e ngaahi vaivai ʻokú ne kei puketuʻu kitautolu ʻi he ngaahi tōʻonga fakatupu ʻauhá. Hangē ko ʻení, ko e hīkisiá mo e tailiilí naʻá ne taʻofi kimautolu mei heʻemau fakahaaʻi ʻemau ngaahi fehalaākí, ʻa ia naʻe fakatupu ai ke mau maumauʻi homau ngaahi vā fetuʻutakí mo e falalá. Pea ʻi heʻemau fakaofi ki he sitepu 8 mo e 9, ko e kakai ko ia mei heʻemau ngaahi vakai fakatāutahá te tau maʻu e faingamālie ke fakamolemoleʻi mo fakalelei mo kinautolú.

Sitepu Ngāué

Ko ha polokalama ngāue ʻeni. ʻOku makatuʻunga ʻemau fakalakalaká ʻi hono fakaʻaongaʻi maʻu pē e ngaahi sitepú ʻi heʻemau moʻui fakaʻahó. ʻOku ʻiloa ʻeni ko hono “ngāueʻi ʻo e ngaahi sitepú.” ʻOku tokoni e ngaahi ngāue ko ʻení ke tau haʻu kia Kalaisi pea maʻu e fakahinohino mo e mālohi ʻoku fiemaʻú ke fakahoko e sitepu hono hoko ʻi heʻetau fakaakeaké.

Hiki ha vakaiʻi fakataautaha ʻi he tokoni atu ha taha fakahinohino

Ko e sitepu ʻeni ʻoku tau kamata ai ke fakaʻaongaʻi ʻetau tuí ʻo fakafou ʻi heʻetau ngaahi ngāué (vakai, Sēmisi 2:17–18). Ko e sitepu faingataʻa taha ʻeni ki hotau tokolahi. ʻE lava ke faingataʻa, fakamamahi, mo lōmekina, pea te tau ala ongoʻi ʻoku fiemaʻu ke tau haʻisia ki he meʻa kotoa pē ʻi hotau kuohilí. Ka neongo ia, ʻoku ʻikai fiemaʻu ia ke hoko hono tohi ʻetau ngaahi vakaiʻi fakatāutahá. ko ha ngāue faingataʻa. Te tau lava ʻo tangutu, lotu, pea kamata tohi, ʻo aʻu pē kapau te tau tohi kau ki ha fehuʻi pe meʻa naʻe hoko ʻe taha pē.

Kātaki ʻo toe vakaiʻi e ngaahi sīpinga mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻi he fakamatala fakalahí (hangē ko e laʻipepa ngāué). Te tau lava ʻo fakaʻaongaʻi ha taha ʻo e ngaahi sīpinga ko ʻení ko ha sīpinga ke tokoni ke tau kamata ai. Kapau te tau ʻai ke fuʻu faingataʻa e ngāue ko ʻení, ʻe faingataʻa ange ia ke tau kamata pe fakalakalaka. Ko ia ʻi heʻetau tohi ʻetau fuofua vakaiʻi fakatāutahá, ʻe lelei taha ke ʻai pē ke faingofua. Te tau lava maʻu pē ʻo toe foki ki ai ʻi heʻetau hokohoko atu ke ngāueʻi e ngaahi sitepú. Kātaki ʻo ngāue mo ho tokotaha fakahinohinó ʻi hoʻo tohi hoʻo vakaiʻi fakatāutahá. ʻOku tāpuekina kitautolu ʻe he ʻOtuá ʻi heʻetau fakahoko e ngāué ni, pea he ʻikai ke tau teitei fakaʻiseʻisa ai.

Ako mo Mahino

ʻE lava ke tokoni ʻa e ngaahi potufolofola mo e ngaahi lea ko ʻeni mei he kau taki ʻo e Siasí ʻi heʻetau fakaakeake mei he maʻunimaá. Te tau lava ʻo fakaʻaongaʻi ia ke fakakaukauloto ki ai, ako, mo hiki e tohinoá. Kuo pau ke tau manatuʻi ke faitotonu pea fakamatala pau ʻi heʻetau tohí ke maʻu e meʻa ʻaonga taha mei aí.

Ko e maʻunimaá ko ha fakaʻilonga

“He ko e ngaahi mahalo ʻo hono lotó, ko ia ai pē ia” (Lea Fakatātā 23:7).

Ko e tokolahi ʻo kitautolu ʻoku tau pehē ko e ngaahi meʻa ʻokú ne maʻunimā kitautolú ko ha palopalema fakatuʻasino. Naʻa mau ʻohovale ke ʻilo ko ʻemau ngaahi fakakaukaú, ongó, mo e tuí ʻa e tupuʻanga ʻo ʻemau tōʻonga maʻunimaá. Ko e meʻa ʻoku ngalingali ke mau moʻunofoa aí ko e faingataʻa hono fakatahaʻi e ʻatamaí, sinó, mo e tōʻonga fakakaukaú. Kuo mau vakai ko ʻemau tōʻonga maʻunimaá ʻoku ʻikai ko e tefitoʻi palopalemá ia ka ko ha founga fakaleleiʻi fakatuʻutāmaki ia ki heʻemau ngaahi palopalema moʻoní.

  • ʻE tokoni fēfē ʻa e fakakaukau ko ʻeni fekauʻaki mo ʻeku maʻunimaá ke u hoko atu ʻi hono tohi ʻeku vakaiʻi fakatāutahá?

Fai ha vakaiʻi fakataautaha

ʻOku tau vakai ʻi he folofolá ki ha ngaahi fakaafe lahi ke vakaiʻi lelei mo moʻoni kitautolu. ʻOku maʻu ha sīpinga fakaʻofoʻofa ʻi he ʻAlamā 5:14. Naʻe fai ʻe he palōfita ko ʻAlamaá e ngaahi fehuʻi vakaiʻi fakataautaha ko ʻení: “Kuo mou fanauʻi fakalaumālie koā ʻi he ʻOtuá? Kuo mou maʻu koā hono tataú ʻi homou fofongá? Kuo mou ongoʻi koā ʻa e fuʻu liliu lahí ni ʻi homou lotó?” ʻOku mau fokotuʻu atu ke ako e toenga ʻo e ʻAlamā vahe 5 ki ha toe ngaahi sīpinga lahi ange ʻo e ngaahi fehuʻi vakaiʻi fakatāutahá te tau lava ʻo fehuʻi loto kiate kitautolú.

ʻE lava ke tokoni ʻaupito hono vakaiʻi fakataautaha e tuʻunga ʻoku tau lolotonga ʻi aí. Hangē ko ʻení, ko ha pisinisi ʻoku ʻikai ke nau lau maʻu pē ʻenau koloá mo e ngaahi moʻuá ʻoku ʻikai faʻa tupu ia. Ko hono lau ʻo e koloá ko ha faingamālie ia ki he kau pule pisinisí ke nau fakapapauʻi e meʻa ʻoku mahuʻingá pea totonu ke tauhí pea mo e meʻa ʻoku taʻeʻaonga pea totonu ke liʻakí. Kapau ʻe tō ʻa e kau pule pisinisí ki he tauhele ʻo e taʻefaitotonú mo lohiakiʻi pē kinautolu kau ki he natula moʻoni ʻo e koloá, he ʻikai ke nau lava ʻo fai ha ngaahi fili totonu fekauʻaki mo e mahuʻinga ʻo ʻenau koloá.

Ko e meʻa tatau pē, ʻoku mahuʻinga ke tau vakai moʻoni ki heʻetau moʻuí mo e ʻulungāngá.

  • ʻI heʻeku lotu ʻo kole ki he ʻOtuá ke tokoni mai ke u faitotonú, ko e hā ʻoku akoʻi mai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻo fekauʻaki mo ʻeku fakahehema ke fakaʻikaiʻi hoku tuʻungá mo e ngaahi tūkunga moʻoní?

  • Kuó u lohiakiʻi fēfē nai au fekauʻaki mo hoku ngaahi vaivaí?

  • Kuo founga fēfē ʻa e ʻikai ke u lava ʻo vakai ki hoku mahuʻinga moʻoní mo e mālohí?

Fehangahangai mo hotau kuohilí

“Pea ʻo kau ka holi ke fiefia, ʻoku tangi ʻa hoku lotó koeʻuhi ko ʻeku ngaahi angahalá; ka neongo iá, ʻoku ou ʻiloʻi ʻa ia ʻoku ou falala ki aí” (2 Nīfai 4:19).

Lolotonga ʻemau vakaiʻi fakatāutahá, naʻe ʻi ai ha ngaahi taimi ne mamahi ai homau lotó koeʻuhí ko ʻemau ngaahi angahalá pea mo e mamahi kuo mau fepaki mo iá.

  • ʻE tokoniʻi fēfē nai au ʻi he falala ki he ʻOtuá ʻi heʻeku fakahoko ʻeku vakaiʻi fakatāutahá mo fehangahangai mo ʻeku ngaahi angahalá mo e mamahí?

Falala te Ne fakamoʻui kitautolu

“Falala [ki he ʻEikí] ʻaki ho lotó kotoa; pea ʻoua naʻa faʻaki ki ho poto ʻoʻoú. “Ke ke fakaongoongo kiate ia ʻi ho hala kotoa pē, pea ʻe fakatonutonu ʻe ia ho ngaahi ʻaluʻangá” (Lea Fakatātā 3:5–6).

ʻE lava ha vakaiʻi fakataautaha ʻo tokoni ke tau vakai ki he fakatātā fakalūkufuá. ʻOku tokoni ia ke tau tokanga ki heʻetau ngaahi fakakaukaú, ngaahi ongó, mo e angafaí pea pehē foki ki he tokotaha kuo uesia ʻi heʻetau ngaahi filí. Ko e ongo meʻa angamaheni ʻi heʻemau vakaiʻi fakatāutahá ko e tailiilí mo ha tōtuʻa ʻo e falala pē kiate kitá. Ko e tukupā naʻa tau fakahoko ʻi he sitepu 3 ke falala ki he ʻOtuá pea mo e fakaakeake ko ʻení. Ko ʻetau vakaiʻi fakatāutahá ko e sitepu hoko ia ʻo e fakaakeaké pea te ne ʻomi ha ngaahi fakakaukau moʻoni ki he founga ke hoko atu aí.

  • ʻE kehe fēfē nai ʻeku moʻuí mo e ngaahi filí ʻo kapau te u tukuange ʻa e hīkisiá pea fili ke fakafalala ki he ʻOtuá?

  • Ko e hā ʻa e ongoʻi momou ʻoku ou maʻu ki he hoko atu ʻi heʻeku tukupā ke foaki ʻeku moʻuí mo hoku lotó ke tokangaʻi ʻe he ʻOtuá?

  • ʻI heʻeku kole ki he ʻOtuá pe te Ne tokangaʻi au ʻi he sitepu kotoa pē ʻo ʻeku fakaakeaké, ko e hā e tali ʻoku ou maʻu ʻi hoku lotó mo e ʻatamaí ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní? Manatuʻi ʻe malava ke kehe e ʻulungaanga ʻo e ʻOtuá ki hono tokangaʻi kitautolú mei he meʻa te tau fili maʻatautolú.

Mahamahaki fakalaumālie

“Taimi ʻe niʻihi ʻoku hoko mai ʻa e mahamahaki fakalaumālié ko e ola ʻo e faiangahalá pe ngaahi kafo fakaelotó. ʻOku faʻa hoko māmālie mai e hōloa fakalaumālié pea faingataʻa ai ke tau ʻilo e taimi ʻoku hoko aí. Hangē ko e fokotuʻunga maká, ʻe lava ke tātānaki ʻo fokotuʻutuʻunga ʻa e mamahí mo e loto-mamahí ʻi ha taimi lahi, pea mafasia ai hotau laumālié ʻo aʻu ki ha tuʻunga faingataʻa ke fuesia. …

“Ka ʻoku ʻikai ʻuhinga ʻa e faingataʻa fakalaumālié ia ke pehē ʻoku faingataʻa ai ke faitoʻo kinautolu.

“ʻE lava ke faitoʻo fakalaumālie kitautolu.

“Naʻa mo e ngaahi matakafo fakalaumālie loloto tahá—ʻio, neongo ʻene hā ngali he ʻikai ha ʻutu ʻe hakeá—ʻe kei lava pē ʻo fakamoʻui ia” (Dieter F. Uchtdorf, “Fataki ʻo e Maama Fakalangí,” Liahona, Nōvema 2017, 78).

Fakakaukau ki he ngaahi meʻa kovi taha ʻe tolu kuó ke fakahoko ʻi hoʻo moʻuí. Naʻá ke ofi nai ki he Fakamoʻuí mo Hono Laumālié ʻi he taimi naʻá ke fakahoko ai e ngaahi meʻa ko iá? Kapau naʻá ke hangē ko kimautolú, naʻe ʻikai te ke tali ʻa Hono Laumālié. ʻOku ui ʻe he tokolahi ʻoku fakaakeaké ʻa e motuhia ko ʻení ko e “mahamahaki fakalaumālie.”

  • ʻI he taimi ʻoku ou fakatōliʻa ai e tōʻonga maʻunimā mo halá, ʻoku ou mahamahaki fakalaumālie nai? Ko e hā hono ʻuhinga ʻoku ʻio pe ʻikai aí?

Ngaahi ʻitá

Ko ha konga lahi ʻo ʻetau vakaiʻi fakatāutahá ko e lekooti e ngaahi meʻa ʻoku tau ʻita aí. ʻOku kau heni ʻa e loto-tāufehiʻa kuo tau tukulotoʻi ki ha kakai, ngaahi kautaha, mo e ngaahi meʻa ke he naʻa tau ongoʻi naʻa nau fakalaveaʻi pe angakovi mai kiate kitautolu. Kuo hoko hono tukulotoʻi e ʻitá ko e taha ʻo e ngaahi mālohi kona taha mo fakaʻauha ʻi heʻemau maʻunimaá. ʻOkú ne ʻai ke tau fakafepaki ki he niʻihi kehé pea tau ongoʻi tonuhia ʻi heʻetau ngaahi fili fakamamahi pe ʻaiʻainoaʻiá.

Naʻa mau maʻu ha tokoni fakalangi ke vakai ki he niʻihi kehé ʻi ha fakakaukau foʻou mo manavaʻofa ʻi heʻemau fakahoko e fili ʻiloʻilopau ke lotua kinautolu pea kole ki he ʻOtuá ke tāpuakiʻi kinautolu ʻaki e tāpuaki kotoa pē te mau fekumi ki aí. “ʻOku fiemaʻu ha loto-toʻa mo ha angavaivai lahi ki hano fai ha fakamolemolé. ʻOku toe fiemaʻu foki mo ha taimi. ʻOku fiemaʻu ke tau tui mo falala ki he ʻEikí ʻi heʻetau loto ke ʻekeʻi meiate kitautolu ʻa e tūkunga hotau lotó. Ko e tūkunga mahuʻinga mo mālohi ʻeni ki heʻetau tauʻatāina ke filí” (Amy A. Wright, “ʻOku Fakamoʻui ʻe Kalaisi ʻA ia Kuo Maumaú,” Liahona, Mē 2022, 82).

  • Te u lava nai ʻo fili ke maʻu ha fakakaukau foʻou ki he kakai ʻoku ou ʻita aí? Kuo nau hangē nai ko aú ʻo mahamahaki fakalaumālie pea motuhi mei he ʻOtuá ʻi he taimi naʻa nau angakovi mai ai kiate aú?

  • Kapau ʻoku ou fefaʻuhi mo e meʻá ni, te u liiu fēfē nai ʻeku founga ki hono lotua e kakai ko ʻení?