“Fakamatala Fakalahí: Poupou ʻi he Fakaakeaké,” Fakamoʻui fakafou ʻi he Fakamoʻuí: Ko e Fakahinohino Sitepu ʻe 12 ki he Polokalama Fakaakeake mei he Maʻunimaá (2023)
“Poupou ʻi he Fakaakeaké,” Ko e Fakahinohino Sitepu ʻe 12 ki he Polokalama Fakaakeake mei he Maʻunimaá
Poupou ʻi he Fakaakeaké
Ko e Mahuʻinga ʻo hono Kumi ha Poupoú
ʻOku mahuʻinga ʻa e poupou mei he niʻihi kehé ke tokoniʻi kitautolu ke tau maʻu ʻa e fakaakeaké mo e fakamoʻuí. ʻOku faʻa moʻoni ʻa e mahuʻinga hono maʻu ha taha te tau lava ʻo tafoki ki ai ʻi he ngaahi taimi ʻo e vaivaí. Ko e fakaʻikaiʻí mo e fie nofo toko tahá ko ha ngaahi fakaʻilonga ia ʻo e ngaahi ʻulungaanga fakamālohi mo maʻunimaá. ʻOku faingofua ke toe foki ki he ngaahi ʻulungaanga ko ʻení ʻi he ʻikai ha poupou mo e fakakaukau ʻa e niʻihi kehé. ʻOku mahuʻinga ke tau maʻu ha poupou ʻi he vave taha ʻe lavá, ʻi heʻetau fakaakeaké.
ʻOku ʻikai ngata pē ʻi hono ʻomi ʻe he fetuʻutaki mo e niʻihi kehé ʻa e fakalotolahi ʻoku tau fiemaʻú ka ʻoku tokoni foki ia ke tau manatuʻi ʻoku tau taau ke ʻofaʻi kitautolu ʻi heʻetau hoko ko e fānau ʻa e ʻOtuá. ʻI heʻetau fetuʻutaki ki he niʻihi kehé ke maʻu ha poupoú, ʻoku tāpuekina ai kitautolu, pea tāpuekina foki mo kinautolu ʻoku nau poupouʻi kitautolú. ʻI heʻetau fakaʻaongaʻi ʻa e sitepu ʻe 12 mo kumi tokoni mei he niʻihi kehé, ʻe lava ke ʻaonga kiate kitautolu ʻa e ngaahi maʻuʻanga tokoni ko ʻení:
-
Ko e Tamai Hēvaní, Sīsū Kalaisi pea mo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku hoko ʻa e Tamai Hēvaní, Sīsū Kalaisi, mo e Laumālie Māʻoniʻoní ko hotau maʻuʻanga poupou lahi tahá. ʻOku malava ʻa e liliú ʻo fakafou ʻia Sīsū Kalaisi mo ʻEne Fakaleleí. ʻOku vahevahe ʻe he palōfita ko ʻAlamaá, ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻe hanga ʻe Kalaisi ʻo “toʻo kiate ia ʻa honau ngaahi vaivaí, koeʻuhí ke fonu hono lotó ʻi he ʻaloʻofa, ʻo fakatatau ki he kakanó, koeʻuhí ke ne ʻafioʻi ʻo fakatatau ki he kakanó ʻa e founga ke tokoniʻi ai ʻa hono kakaí ʻo fakatatau ki honau ngaahi vaivaí” (ʻAlamā 7:12). Te tau ongoʻi kuo tokoniʻi mo lehilehiʻi kitautolu ʻi he taimi ʻoku tau ʻalu loto-fakatōkilalo ai ki heʻetau Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí.
ʻOku mahuʻinga ke ʻoua naʻa ngalo ʻa e tokoni ʻa e Fakamoʻuí ʻo fakafou ʻi he Fakaleleí. Kuó Ne akoʻi kitautolu, “Ko au ko e hala, mo e moʻoni, pea mo e moʻui” (Sione 14:6). ʻE lava ke ʻomi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ha fakafiemālie, nonga, mo ha ivi fakalaumālie ke hokohoko atu ʻetau laka ki muʻá.
-
Kau mēmipa ʻo e fāmilí. ʻE lava ke hoko ʻa e kau mēmipa ʻo e fāmilí ko ha maʻuʻanga tokoni ʻo e poupoú ʻaki ʻenau ʻoatu ʻa e ʻofa mo e talitali leleí. Te nau lava ʻo fakatupulaki ʻenau malava ke tokoní ʻaki hono fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻoku akoʻi ʻi he Support Guide: Help for Spouses and Family of Those in Recovery. Neongo he ʻikai maʻu ʻe he kau mēmipa kotoa ʻo e fāmilí ha tuʻunga fakaeloto ke fai ha fakafiemālie, ka ko kinautolu ʻoku nau lava ʻo fakahoko iá ʻoku nau faʻa hoko ko e ngaahi maʻuʻanga tokoni mālohi tahá.
-
Ngaahi kaungāmeʻá. ʻE lava ke ʻomi ʻe he ngaahi kaungāmeʻá ha ʻofa mo ha poupou ʻi he taimi ʻoku tau talanoa ai mo kinautolu fekauʻaki mo hotau ngaahi faingataʻaʻiá, ʻo tatau ai pē pe ʻoku tau falala ke talanoa kiate kinautolu fekauʻaki mo hono fakaikiikí pe ʻikai. ʻI he taimi ʻoku loto-toʻa ai ʻa e ngaahi kaungāmeʻá ke fakamahinoʻi mai ʻa e ngaahi tōʻonga ʻoku fiemaʻu ke tau taʻofí, pe ʻi he taimi ʻoku nau poupouʻi ai kitautolu ke fekumi ki ha tokoní, te tau lava ʻo laka ki muʻa ʻi heʻetau fakalakalaka ki he fakaakeaké. ʻI heʻetau aʻusia ʻa e ʻofa mo e poupou mei hotau ngaahi kaungāmeʻá, te ne lava ʻo fakamanatu mai kiate kitautolu hotau tuʻungá mo hotau mahuʻingá.
-
Kau taki faka-Siasí. ʻE lava ke ʻoatu ʻe he kau taki faka-Siasí ha poupou mahuʻinga ʻi he founga ʻo e liliú. ʻE lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe he kau takí ni ke tau ongoʻi e ʻofa ʻa e Fakamoʻuí pea ʻoku nau fakahoko ha fatongia mahuʻinga ʻi hono tokoniʻi kitautolu ke tau fakatomala pea hoko ʻo maʻa fakalaumālie mei he ngaahi tōʻonga fakamālohi mo maʻunimaá.
-
Kau Faifakahinohinó. Ko e kau faifakahinohinó ko ha kakai ia kuo nau maʻu ha fakaakeake ʻi hono ngāueʻi kotoa ʻa e ngaahi sitepu ʻe 12. Koeʻuhí ko e meʻa kuo nau aʻusiá, ʻoku nau ʻilo ʻa e founga ke tokoniʻi ai kitautolu ke tau ngāueʻi mo fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi sitepú. ʻOku nau faʻa lava pē ʻo fakatokangaʻi ʻa e taʻefaitotonú pea mahino kiate kinautolu ʻa e ngaahi faingataʻa kehé neongo ʻa e taimi ʻoku ʻikai ke tau ʻiloʻi ai kinautolú.
-
Ngaahi fakataha fakaakeaké. Ko e ngaahi fakataha fakaakeaké ko ha feituʻu malu ia ʻe lava ke tau maʻu ai ʻa e talitali leleí, ʻofá, mo e poupoú. ʻOku tau vahevahe ʻi he ngaahi fakatahá ni ʻetau aʻusiá kae pehē ki heʻetau tui mo e ʻamanaki lelei ki ha fakaakeake ʻo fakafou ʻi he Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí pea ʻi hono fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi sitepu ʻe 12 ʻi heʻetau moʻuí. ʻE ala tokoni hono vahevahe ʻetau ngaahi aʻusiá ke tau ngāueʻi ʻa e ngaahi liliu ʻoku fiemaʻú mo maʻu ha ʻamanaki lelei ʻe malava ke hoko ʻa e fakaakeaké mo e fakamoʻuí.
-
Moʻui lelei fakaeʻatamaí mo e kau mataotao fakafaitoʻó. ʻOku faʻa lava ʻe he kau mataotao ʻi he moʻui lelei fakaeʻatamaí mo fakafaitoʻó ʻo ʻomi ha ʻilo mo ha ngaahi taukei makehe ʻoku fiemaʻu ki he fakaakeaké mo e fakamoʻui mei he ngaahi tōʻonga fakamālohí mo maʻunimaá. Kapau ʻoku tau kei fefaʻuhi mo ha ngaahi ʻulungaanga fakamālohi mo maʻunimā ʻo aʻu pē ki heʻetau kau atu ki he Polokalama Fakaakeake mei he Maʻunimaá, ʻoku totonu ke tau fakakaukau ke fekumi ki ha tokoni fakapalōfesinale mei ha mataotao ʻi he moʻui lelei fakaeʻatamaí pe fakafaitoʻó. ʻI he taimi ʻoku fekumi ai ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ki ha tokoni fakapalōfesinalé, ʻoku totonu ke nau fili ha taha ʻokú ne poupouʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí.
Ko Hono Fili ʻo e Kakai ke Poupouʻi Koé
ʻI he Polokalama Fakaakeake ʻa e Siasí mei he Maʻunimaá, ʻoku ʻikai vahe atu ha taha ke ne fakahinohinoʻi koe pe ko ha kau poupou. Ko e fili fakafoʻituitui ʻa hono fakapapauʻi ʻo e taimi mo e tokotaha ke kole tokoni ki aí. Fakakaukauʻi ʻi he faʻa lotu ki he niʻihi ʻoku mou feohi ʻokú ke ongoʻi fiemālie taha ke kole tokoni ki aí, pe ʻe tokoni lelei taha kiate koé. Ko e angamahení, ko e tokolahi ange ʻa e kakai ʻokú ke maʻu ko ha poupoú, ko e lelei ange ia ho faingamālie ke fakaakeaké. Ko hoʻo ʻilo pē ʻa kinautolu te ke fiemaʻu ʻi hoʻo kau poupoú, ʻe lava ke hoko ia ko ha aʻusia loto-fakatōkilalo mo fakamanavahē ke kole ʻenau tokoní. Ka neongo ia, te ke ʻohovale ʻi he lahi ʻo e ʻofa mo e talitali lelei te ke ongoʻí. Ko e lahi ange hoʻo fetuʻutaki mo e niʻihi kehé, ko e lahi ange ia ʻa e ngaahi faingamālie te ke maʻu ke maʻu ai ʻa e ʻofá.
Fakapapauʻi ʻokú ke fili ha kakai falalaʻanga ʻaupito ke nau poupouʻi koe. Ko e niʻihi ʻo e kakai lelei taha ke poupouʻi koé ko kinautolu ia ʻoku lolotonga ʻi ai haʻo fehokotaki ki aí (hangē ko e ongomātuʻá, hoa mali, kau mēmipa ʻo e fāmilí, kau taki ʻo e Siasí), ʻoku nau fiemaʻu ke ke lavameʻa, ʻoku nau mālohi kakato ʻi he Siasí, pea nau maʻu ha mahino pe holi ke mahino kiate kinautolu ʻa e natula totonu ʻo e faingataʻa ʻokú ke fehangahangai mo iá. ʻOku faʻa maʻu ʻe ha taha kuó ne ikunaʻi hono ngaahi faingataʻaʻiá ha ongoʻi ʻofa lahi ange ki he ngaahi faingataʻa ʻoku aʻusia ʻe he niʻihi kehé. Ko kinautolu ʻoku ʻi ai honau ngaahi faingataʻaʻia tatau mo koé ʻoku nau faʻa malava lahi ange ke manavaʻofa ki hoʻo faingataʻaʻiá.
ʻI hoʻo kamata ʻi he hala ki he liliú, mahalo te ke tuʻu laveangofua fakaesino, fakaeloto, mo fakalaumālie. Tokanga ke ʻoua naʻá ke fakatupulaki ha vā fetuʻutaki taʻefeʻunga mo ha taha pē ʻokú ne poupouʻi koe.