“Sitepu 7: Kole ki he Tamai Hēvaní ʻi he loto-fakatōkilalo ke Ne toʻo ʻetau ngaahi tōnounoú,” Fakamoʻui fakafou ʻi he Fakamoʻuí: Ko e Fakahinohino Sitepu ʻe 12 ki he Polokalama Fakaakeake mei he Maʻunimaá (2023)
“Sitepu 7,” Ko e Fakahinohino Sitepu ʻe 12 ki he Polokalama Fakaakeake mei he Maʻunimaá
Sitepu 7: Kole ki he Tamai Hēvaní ʻi he loto-fakatōkilalo ke Ne toʻo ʻetau ngaahi tōnounoú.
Tefitoʻi Moʻoni Mahuʻingá: Loto-fakatōkilaló
Kuo teuteuʻi kitautolu ʻe he ngaahi sitepu kotoa kimuʻá ki he sitepu ko ʻení. Naʻe tokoni ʻa e sitepu 1 ke tau loto-fakatōkilalo mo tala moʻoni ʻoku ʻikai haʻatau mālohi ki he ngaahi meʻa ʻokú ne maʻunimā kitautolú. Naʻe tokoni ʻa e sitepu 2 mo e 3 ke tau maʻu e tui mo e loto-falala feʻunga ki he ʻEikí ke kole tokoni kiate Ia. Naʻe tokoni ʻetau ngaahi vakaiʻi fakataautaha mei he sitepu 4 ke tau vakai lelei ange ki hotau ʻulungāngá mo e tōʻongá. Naʻe fakahaaʻi ʻi hono ngāueʻi e sitepu 5 ʻa ʻetau loto-lahi ke faitotonu ki he ʻOtuá, kiate kitautolu, pea mo ha taha kehe. Naʻe tokoni ʻa e sitepu 6 ke tau mateuteu pea loto-fiemālie ke tukuange hotau ngaahi vaivaí. ʻOku tau mateuteu he taimí ni ke fakahoko ʻa e sitepu 7. ʻOku tau tokanga taha ki he “FOUNGA” hono ngāueʻi e sitepu takitaha: loto-fakatōkilalo, fakakaukau tauʻatāina, mo loto-fiemālie.
ʻOku fiemaʻu ʻa e loto-fakatōkilaló ki he ngaahi sitepu kotoa pē, ka ʻoku fiemaʻu lahi taha ia ki he sitepu 7: “Kole ki he Tamai Hēvaní ʻi he loto-fakatōkilalo ke Ne toʻo ʻetau ngaahi tōnounoú.” ʻI heʻemau ngāue ki he ngaahi fuofua sitepu ʻi he fakaakeaké, naʻa mau ako ai ʻoku tatau ai pē pe ko e hā hono lahi ʻetau feinga ʻiate kitautolú, he ʻikai ke tau lava ʻo liliu, pe fakaakeake taʻe kau ai e tokoni ʻa e ʻEikí. ʻOku ʻikai toe kehe ʻa e sitepu ko ʻení. ʻOku fakamatalaʻi ʻa e loto-fakatōkilaló ʻe he Tuʻu Maʻu ʻi he Tuí ʻo anga peheni: “Ko e loto-fakatōkilaló ko haʻo fakatokangaʻi ia ʻi he loto houngaʻia hoʻo fakafalala ki he ʻEikí—ke mahino ʻokú ke fiemaʻu maʻu pē ʻa ʻEne tokoní” (Tuʻu Maʻu ʻi he Tuí: Ko ha Huluhulu ki he Ongoongoleleí [2004], 106).
Naʻe kamata homau niʻihi ke toe foki ki heʻemau ngaahi anga motuʻá mo feinga ke liliu ʻiate kimautolu pē. Ka ʻi heʻemau fakatokangaʻi e lahi ʻo ʻemau ngaahi fehalākí mo e ngaahi vaivaí, naʻa mau ako ai ʻoku fiemaʻu ke mau fakafalala ki he tokoni ʻa e ʻEikí ke mau lava ʻo liliú. ʻI hono ngāueʻi e sitepu 7, naʻe ʻikai ke fakaʻatā kimautolu mei he ngāue naʻe pau ke mau fakahokó. Naʻe pau ke mau faʻa kātaki pea “vivili atu ki muʻa ʻi he tui mālohi kia Kalaisi” (2 Nīfai 31:20). Naʻa mau fiemaʻu maʻu pē ha ngaahi fakamanatu ke tafoki ki he ʻOtuá pea kolea ʻEne tokoní.
Naʻa mau fifili pe ʻe hoko fēfē ʻa e ngaahi mana ko ʻení kiate kimautolú. Kuo kehekehe ia kiate kimautolu, ka naʻe ʻi ai ha meʻa ʻe niʻihi naʻa mau faitatau ai. Kuo tātātaha ke aʻusia ʻe he kakaí ha ngaahi liliu lahi mo fakaʻohovale ki honau ʻulungāngá; kuo faʻa hoko e ngāue māmālie ʻo e sitepu 6 mo e 7 ʻi he founga ʻoku fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinaá:
“ʻOku fuʻu tō e fakamamafa ʻa kitautolu kāingalotu ʻo e Siasí ʻi he ngaahi fakahā ʻoku fakaofo mo fuʻu ongo fakalaumālié pea ʻikai leva ke tau fakahoungaʻi mo fakatokangaʻi e sīpinga angamaheni ʻoku fakahoko ʻaki ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻEne ngāué, … [ʻa ia ʻoku fakafou ʻi] ha ngaahi ongo fakalaumālie iiki mo lalahi” (“Ko e Laumālie ʻo e Fakahaá,” Liahona, Mē 2011, 88).
ʻI he taimi ʻoku tau fili ai ke tukulolo ki he ʻOtuá pea fakafenāpasi hotau lotó kiate Iá, ʻoku fonu hotau ngaahi ʻahó ʻi ha ngaahi momeniti iiki ʻokú Ne fakaafeʻi ai kitautolu ke kiʻi taʻofi ʻetau ngaahi tōʻonga fakafeangai motuʻá pea fakafalala ki Hono mālohi ke tokoni, hiki hake, mo ʻofá. Naʻe akonaki ʻa Sisitā Lepeka L. Kuleiveni ʻo pehē: “ʻOua ʻe loto-siʻi. Ko e liliú ko ha ngāue ia he moʻuí kotoa. … [ʻOku] faʻa kātaki ʻa e ʻEikí ʻi heʻetau fāinga ke liliú” (“Hokohoko atu ʻa e Liliú,” Liahona, Nōvema 2020, 59).
Tatau ai pē pe kuo maʻunimā kitautolu ʻe he kava mālohí, faitoʻo konatapú, vaʻinga kumi monūʻiá, holi fakasekisualé, sīpinga kai ʻoku fakatupu ʻauhá, fakamole fakavalevalé, pe ngaahi tōʻonga maʻunimā kehe pe ngaahi meʻa mālohi kuo tau fakaʻaongaʻi ke matuʻuaki ʻaki ʻa e loto-mafasia ʻi he moʻuí, ʻe hanga ʻe he Fakamoʻuí ʻo “tokoniʻi [kitautolu] ʻo fakatatau ki [hotau] ngaahi vaivaí” (ʻAlamā 7:12). ʻI heʻetau loto-fiemālie ke liliu ʻaki ʻetau haʻu kia Sīsū Kalaisí, ʻoku tau aʻusia ai Hono mālohi faifakamoʻuí.
Lolotonga e ngāue ki he sitepu ko ʻení, naʻe ʻilo ai homau tokolahi naʻe fiemaʻu ke mau fakafepakiʻi e fakahehema ke ongoʻi maá. Naʻe hanga ʻe he vakai ki heʻemau ngaahi tōnounoú ʻo ʻomi ha ngaahi ongo naʻe ʻikai ke mau lelei pe kuo mau toe tō. Ka naʻe hanga ʻe hono ngāueʻi e ngaahi sitepú mo e haʻu kia Kalaisí ʻo ʻomi ha founga foʻou ke mau vakai ai kiate kimautolu. Naʻa mau ongoʻi e ʻofa ʻa e ʻOtuá kiate kimautolu ko Hono ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine ʻofeiná. Naʻe tokoni e ʻofa ko ʻení ke mau tekeʻi ʻaki e ngaahi ongoʻi maá mo e fakaʻofaʻia pē ʻiate kitá.
Naʻe kamata ke mau vakai ki heʻemau ngaahi tōnounoú mo e ngaahi vaivaí ko ha ngaahi faingamālie ke kolea fakatōkilalo ai e tokoni ʻa e ʻOtuá ke laka ki muʻa ʻi heʻemau fononga ki he fakaakeaké.
Ngaahi Sitepu Ngāué
Ko ha polokalama ngāue ʻeni. ʻOku makatuʻunga ʻemau fakalakalaká ʻi hono fakaʻaongaʻi maʻu pē e ngaahi sitepú ʻi heʻemau moʻui fakaʻahó. ʻOku ʻiloa ʻeni ko hono “ngāueʻi ʻo e ngaahi sitepú.” ʻOku tokoni e ngaahi ngāue ko ʻení ke tau haʻu kia Kalaisi pea maʻu e fakahinohino mo e mālohi ʻoku fiemaʻú ke fakahoko e sitepu hono hoko ʻi heʻetau fakaakeaké.
Kole ki he ʻOtuá ke Ne fakahoko e meʻa ʻoku ʻikai ke tau lava ʻo fakahoko maʻatautolú
ʻOku founga fēfē ʻetau moʻui fakaʻaho ʻaki ʻa e sitepu 7? ʻOku tau kiʻi taʻofi lolotonga e ʻahó ʻi he ngaahi momeniti ʻoku toe foki mai ai e loto-fefeká pe ʻi heʻetau vakai ki hotau ngaahi vaivaí. ʻI he ngaahi momeniti ko ʻení, ʻoku tau tukulolo ai pea fakafanongo. ʻOku tau manatuʻi ʻoku ʻikai haʻatau mālohi ke liliu taʻe maʻu ha tokoni, pea ʻoku tau falala ʻe lava ʻe he ʻEikí ʻo tokoniʻi kitautolu. ʻOku tau laka atu leva ki muʻa ʻo falala kiate Ia. ʻOku tau tukuange e meʻa he ʻikai ke tau lava ʻo fakahokó, pea kole ki he ʻOtuá ke Ne tokoniʻi kitautolu.
ʻOku fiemaʻu heni ʻa e tafoki ki he ʻOtuá ʻi he lotú. “Ko kitautolu takitaha ʻoku ʻi ai haʻatau ngaahi palopalema ʻoku ʻikai ke tau lava ʻo fakaleleiʻi mo ha ngaahi vaivai ʻoku ʻikai ke tau lavaʻi taʻe kau ai ha kole tokoni fakafou ʻi he lotú ki ha maʻuʻanga ivi māʻolunga ange” (James E. Faust, “The Lifeline of Prayer,” Ensign, May 2002, 59).
ʻI he taimi ʻoku ʻuhingamālie ai mo ʻi ai ha taumuʻa ʻo ʻetau lotú, te tau lava ʻo maʻu e ʻofa ʻa e ʻOtuá. ʻI heʻetau fakaʻatā ha taimi mo ha feituʻu nonga ke tau fetuʻutaki ai mo e ʻOtuá, te tau lava ʻo langaki mo fakamālohia hotau vā fetuʻutaki mo e ʻOtuá. ʻI hono fakahoko ha kiʻi lotu faingofua ʻi hotau lotó ʻo hangē ko e, “ʻEiki, ko ho finangaló ke u fai ʻa e hā?” (Ngāue 9:6) pe “Ke fai pē ʻa ho finangaló” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 109:44), ʻe hokohoko atu ʻetau manatua ʻetau fakafalala kakato ki he ʻEikí. ʻE tokoniʻi kitautolu ʻe heʻetau ʻofa ki he ʻOtuá pea mo ʻEne ʻofa mai kiate kitautolú ke tau fokotuʻu ha vā fetuʻutaki ʻa ia te tau lava ʻo līʻoa kakato ai kitautolu.
Ako ʻa e ongo lotu tāpuakiʻi ʻo e sākalamēnití
Ko e ongo lotu tāpuakiʻi ʻo e sākalamēnití ko hano fakahaaʻi fakaʻofoʻofa ia ʻo e loto-fakatōkilalo mo e taumuʻa ki he sitepu 7. ʻOku tau maʻu e faingamālie ke maʻu e sākalamēnití he uike takitaha pea fakakaukauloto ki he ngaahi lea ʻo e lotu tāpuakiʻi ʻo e sākalamēnití.
ʻOku mau fokotuʻu atu hono lau e Molonai 4:3; 5:2 pea fakaʻaongaʻi fakatōkilalo e ngaahi lea toputapú ni kiate koe ʻo peheni: “ʻE ʻOtua, ko e Tamai Taʻengatá, ʻoku [ou] kole ki hoʻo ʻafió ʻi he huafa ʻo ho ʻAlo ko Sīsū Kalaisí, ke tāpuakiʻi mo fakatapui ʻa e maá ni ki [hoku laumālié ʻi heʻeku] ʻilo aí; ke [u] ʻilo ʻi he fakamanatu ki he sino ʻo ho ʻAló, ʻo fakamoʻoniʻi ai ki hoʻo ʻafió, ʻe ʻOtua, ko e Tamai Taʻengatá, ʻoku [ou] loto-fiemālie ke toʻo kiate [au] ʻa e huafa ʻo ho ʻAló, pea manatu maʻu ai pē kiate ia, mo tauhi ʻene ngaahi fekau ʻa ia kuó ne tuku kiate [aú], koeʻuhí ke ʻiate [au] maʻu ai pē ʻa hono Laumālié” (Molonai 4:3).
ʻI heʻetau fakakaukau ki he lotu tāpuakiʻi ʻo e sākalamēnití ʻi he foungá ni, te tau lava ai ʻo hū fakataautaha ange ki he Fakamoʻuí mo ha loto mafesifesi mo e laumālie fakatomala. ʻI heʻetau fakakaukau ki hotau ngaahi vaivaí pe ko ha faʻahinga fehalaaki pē kuo tau fakahoko, te tau lava leva ʻo fakatafoki hotau lotó kiate Ia. Te tau lava ʻo kole kiate Ia ke tokoni mai ke tau fakatomala, hoko ʻo lelei ange, pea toʻo ʻa e ngaahi tōnounou ko ʻení.
Ako mo Mahino
ʻE lava ke tokoni ʻa e ngaahi potufolofola mo e ngaahi lea ko ʻeni mei he kau taki ʻo e Siasí ʻi heʻetau fakaakeaké. Te tau lava ʻo fakaʻaongaʻi ia ke fakakaukauloto ki ai, ako, mo hiki e tohinoá. Kuo pau ke tau manatuʻi ke faitotonu pea fakamatala pau ʻi heʻetau tohí ke maʻu e meʻa ʻaonga taha mei aí.
ʻOku feʻunga ‘a ʻEne ʻaloʻofá
“Pea kapau ʻe haʻu kiate au ʻa e tangatá te u fakahā kiate kinautolu ʻa honau vaivaí. ʻOku ou foaki ki he tangatá ʻa e vaivaí koeʻuhí ke nau loto-fakatōkilalo; pea ʻoku feʻunga ʻa ʻeku ʻofa ki he tangata kotoa pē ʻoku nau fakavaivaiʻi ʻa kinautolu ʻi hoku ʻaó, he kapau te nau fakavaivaiʻi ʻa kinautolu ʻi hoku ʻaó, pea tui kiate au, te u liliu ʻa e ngaahi meʻa vaivaí ko e mālohi kiate kinautolu” (ʻEta 12:27).
ʻI hotau tuʻunga fakamatelie mo taʻehaohaoá, ʻoku tau moʻulaloa kotoa ai ki ha ngaahi vaivai lahi. ʻOku fakamatalaʻi ʻe he ʻEikí ʻi he veesi ko ʻení, ko ʻEne taumuʻa ʻi hono fakaʻatā ke tau aʻusia ʻa e moʻui fakamatelié mo feʻao mo e ngaahi vaivai peheé ke tokoni ke tau loto-fakatōkilalo. Fakatokangaʻi ange ʻoku tau fili ke loto-fakatōkilalo.
-
Ko e hā e ʻuhinga kiate au ʻa e kupuʻi lea “ʻoku feʻunga ʻa ʻeku [ʻalo]ʻofá ki he tangata kotoa pē”?
-
ʻOku ou tui nai ʻoku feʻunga e ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí kiate au?
-
ʻOku ʻuhinga ki he hā ke fakavaivaiʻi au ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí?
-
Hiki ha niʻihi ʻo e ngaahi vaivai ʻi ho ʻulungāngá. Hiki ʻi he tafaʻakí ʻa e ngaahi mālohinga te nau ala liliu ki ai ʻi hoʻo haʻu kia Kalaisí.
Fili ke loto-fakatōkilalo
“Hangē ko ʻeku lea kiate kimoutolú, ko e meʻa ʻi homou fakamālohiʻi ke loto-fakatōkilaló kuo mou monūʻia, he ʻikai koā ʻoku mou pehē ʻoku monūʻia ange ʻa kinautolu ʻoku fakavaivaiʻi moʻoni ʻa kinautolu koeʻuhi ko e folofolá?” (ʻAlamā 32:14).
Naʻe omi e tokolahi taha ʻiate kimautolu ki he ngaahi fakataha fakaakeaké ko e fuʻu fiemaʻu vivili; naʻe fakaʻaiʻai kimautolu ʻe he ngaahi nunuʻa ʻo ʻemau maʻunimaá. Naʻe fakamālohiʻi kimautolu ke loto-fakatōkilalo. Ka neongo ia, ko e loto-fakatōkilalo ʻoku fakamatalaʻi ʻi he sitepu ko ʻení ko e fili tauʻatāina pē ia. Ko e ola ia ʻo ʻetau ngaahi fili ke fakavaivaiʻi kitautolú.
-
Kuo liliu fēfē nai ʻeku ngaahi ongo fakatōkilaló talu e kamata ʻeku fakaakeaké?
Fonu ʻi he fiefia
“Kuo vakai ki honau tuʻunga fakakakano ʻonautolú, ʻa ia ʻoku nau siʻi hifo ʻi he efu ʻo e kelekelé. Pea naʻa nau kalanga leʻo-lahi ʻi he leʻo pē taha, ʻo pehē: ʻOiauē ʻaloʻofa mai, pea ngāue ʻaki ʻa e taʻataʻa fakalelei ʻo Kalaisi koeʻuhi ke mau lava ʻo maʻu ha fakamolemole ʻo ʻemau ngaahi angahalá, pea lava ke fakamaʻa ʻa homau lotó; he ʻoku mau tui kia Sīsū Kalaisi, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, ʻa ia naʻá ne fakatupu ʻa e langí mo e māmaní, pea mo e ngaahi meʻa kotoa pē; ʻa ia ʻe hāʻele hifo ki he fānau ʻa e tangatá.
“Pea naʻe hoko ʻo pehē ʻi he hili ʻa ʻenau lea ʻaki ʻa e ngaahi lea ní naʻe tō kiate kinautolu ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí, pea naʻa nau fonu ʻi he fiefia, hili ʻenau maʻu ha fakamolemole ʻo ʻenau ngaahi angahalá, mo e fiemālie ʻo e konisēnisí, ko e tupu mei he fuʻu tui lahi ʻa ia naʻa nau maʻu kia Sīsū Kalaisi ʻa ia te ne hāʻele maí” (Mōsaia 4:2–3).
Naʻe fakahoko ʻe he kakai ʻa e Tuʻi ko Penisimaní ʻa e faʻahinga lotu naʻa mau fakahoko ʻi heʻemau ngāueʻi e sitepu 7. Naʻa nau ongoʻi ʻa e nonga mo e fiefia ʻi he taimi naʻe tō ai kiate kinautolu e Laumālie ʻo e ʻEikí pea fakamolemoleʻi ʻenau ngaahi angahalá.
-
Ko e hā ha ngaahi aʻusia kuó u maʻu ne u ongoʻi ai e nongá mo e fiefiá?
-
ʻE fēfē nai ke maʻu e ongoʻi nongá mo e fiefiá ʻi heʻeku moʻuí he ʻaho kotoa pē?
Talangofua ki he ngaahi fekaú
“Nofo ʻiate au, mo au ʻiate kimoutolu. Hangē ʻoku ʻikai faʻa fua ʻa e vaʻá ʻiate ia peé, ʻo kapau ʻe ʻikai nofo ʻi he vainé; pea ʻe pehē foki ʻa kimoutolu, ʻo kapau ʻe ʻikai te mou nofo ʻiate au.
“Ko au ko e vainé, ko e ngaahi vaʻá ʻa kimoutolu; ko ia ʻoku nofo ʻiate au, mo au ʻiate iá, ko ia ia ʻe fua lahí: ka māvae mo au, ʻe ʻikai te mou faʻa fai ha meʻa. …
“Kapau ʻoku mou fai ʻeku ngaahi fekaú, te mou nofo ʻi heʻeku ʻofá; ʻo hangē ko ʻeku fai ʻa e ngaahi fekau ʻa ʻeku Tamaí, peá u nofo ʻi Heʻene ʻofá.
“Kuó u lea ʻaki ʻa e ngaahi meʻá ni kiate kimoutolu, koeʻuhí ke u maʻu maʻu ai pē ʻa e fiefiá ʻiate kimoutolu, pea ke kakato ai hoʻomou fiefiá” (Sione 15:4–5, 10–11).
-
Ko e hā ʻene ʻuhinga kiate au ʻo kapau te tauhi e ngaahi fekau ʻa e Fakamoʻuí, “[te u] nofo ʻi [Heʻene] ʻofá?” (veesi 10).
-
Fakatatau ki he ngaahi veesi ko ʻení, ko e hā ha niʻihi ʻo e ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa mai ʻo e nofo maʻu ʻiate Iá?
-
ʻOku fēfē ʻeku ongoʻi he ʻahó ni fekauʻaki mo hono tauhi e ngaahi fekau ʻa e Fakamoʻuí?
-
ʻOku hoko fēfē ʻa hono tauhi e ngaahi fekaú ko hano fakahaaʻi ʻeku ʻofa ki he ʻOtuá?
ʻOfa ʻa e ʻOtuá
“ʻI he taimi ʻoku tau fakamuʻomuʻa ai ʻa e ʻOtuá, ʻe foki ʻa e ngaahi meʻa kehe kotoa ki honau tuʻunga totonú pe mahuʻi mei heʻetau moʻuí. ʻE puleʻi ʻe heʻetau ʻofa ki he ʻEikí ʻa ʻetau talaki ʻetau ʻofá, ngaahi fiemaʻu ki hotau taimí, ngaahi meʻa ʻoku tau tulifua ki aí, pea mo e fakahokohoko ʻo e ngaahi meʻa ʻoku tau mahuʻingaʻia aí” (Ezra Taft Benson, “The Great Commandment—Love the Lord,” Ensign, May 1988,4).
ʻI hono ʻiloʻi e ʻaloʻofa mo e lelei ʻa e ʻOtuá ʻo aʻu mai ki he tuʻunga ko ʻení, mahalo kuo kamata ke tau ongoʻi e ʻofa ʻa e ʻOtuá—kiate Ia pea meiate Iá.
-
Kuó u ongoʻi nai ha tupulaki ʻo e ʻofá lolotonga hono ngāueʻi e ngaahi sitepú? Kapau ʻoku ʻio, ko e hā hono ʻuhingá?
-
Naʻe tokoniʻi fēfē au ʻi hono ngāueʻi e sitepu 7 ke liliu e ngaahi meʻa ʻoku ou mahuʻingaʻia aí pea fakamuʻomuʻa e ʻOtuá ʻi heʻeku moʻuí?
Toʻo kiate kitautolu ʻa e huafa ʻo Kalaisí
“Pea ko ʻeni, ko e meʻa ʻi he fuakava kuo mou faí ʻe ui ai ʻa kimoutolu ko e fānau ʻa Kalaisi, ko hono ngaahi foha, pea mo hono ngaahi ʻofefine; …
“… ʻOku ou fakaʻamu ke mou toʻo kiate kimoutolu ʻa e huafa ʻo Kalaisí, ʻa kimoutolu kotoa pē kuo fai ʻa e fuakava mo e ʻOtuá ke mou talangofua ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo hoʻomou moʻuí. …
“ʻIlonga ia ʻokú ne fai ʻení, te ne maʻu ha nofoʻanga ʻo e nāunau ʻi he nima toʻomataʻu ʻo e ʻOtuá, koeʻuhí he te ne ʻilo ʻa e hingoa ʻoku ui ʻaki iá; he ʻe ui ʻaki ia ʻa e huafa ʻo Kalaisí” (Mōsaia 5:7–9).
-
ʻOku ʻuhinga ki he hā ke ui ʻaki e huafa ʻo Kalaisí pea ke fakafofongaʻi Iá?
-
Ko e hā e meʻa ʻoku fiemaʻu ke u fakahoko ke maʻu ai ha nofoʻanga ʻi he nima toʻomataʻu ʻo e ʻOtuá?
-
Ko e hā e meʻa ʻoku ou fuakava ke fai ʻi he taimi ʻoku ou papitaiso aí mo e taimi ʻoku ou maʻu ai ʻa e sākalamēnití? (Vakai, Mōsaia 5:7–9; 18:8–10, 13; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:77, 79.)
-
ʻOku ou ongoʻi fēfē ʻi he taimi ʻoku ou fakakaukau ai ki he loto-fiemālie ʻa e Fakamoʻuí ke foaki mai Hono hingoá ko e fakafetongi ki hono fakahoko ha fuakava mo Ia ke talangofua mo tauhi kiate Iá, ʻa ia ʻoku kau ai hono liʻaki ʻeku ngaahi tōnounoú?
Tukuange hotau ngaahi vaivaí
“He ʻikai ʻaupito teitei maʻu ha mālohi feʻunga ʻe ha tui fakalotu ʻoku ʻikai fiemaʻu ai ʻa e feilaulauʻi ʻo e ngaahi meʻa kotoa pē, ke maʻu ʻa e tui ʻoku fiemaʻu ki he moʻuí mo e fakamoʻuí” (Lectures on Faith [1985], 69).
-
ʻOku lau ʻe he kakai ʻe niʻihi e ngaahi leá ni mo fakakaukau ʻoku ʻuhinga e “ngaahi meʻa kotoa pē” ki he koloa kotoa pē. Kuo fakalahi fēfē ʻa e mahino ʻoku ou maʻu ki he ʻuhinga ke feilaulauʻi e meʻa kotoa pē, ʻi hono tukuange kotoa hoku ngaahi vaivaí ki he ʻEikí?