2017
ʻI he Hoko Moʻoni e Palaní
February 2017


ʻI he Hoko Moʻoni e Palaní

ʻOku nofo ʻa e toko taha naʻá ne faʻú ʻi ʻIutā, USA.

Fakafokifā pē kuo mahulu hake e palani ia ʻo e fakamoʻuí ʻi ha saati pē ne tā fakaholoholo—ko e tupuʻanga ia ʻeku ʻamanaki leleí mo e fiemālié.

ʻĪmisi
Car crash

Tā fakatātā ʻe Allan Davey

Naʻe pehē mai ʻa Sisitā Seniseni ki heʻemau kalasi Loumailé, “Hiki kotoa mai ho ngaahi talēnití peá ke fili ha talēniti ʻe taha ke ke fakamatalaʻi mai kiate kimautolu.” Ne u fakamatalaʻi loto vēkeveke ange ko hoku talēniti maʻongoʻonga tahá ʻa e vaʻinga volipoló pea ko e toʻu vaʻinga hokó—ʻa hoku taʻu fakaʻosi he volipoló—ʻe hoko ia ko e taʻu lelei taha kiate aú.

Naʻe akoʻi mai ʻe Sisitā Seniseni, “ʻOku kehekehe ʻaupito e ngaahi talēnití. ʻOku ʻi ai mo ha ngaahi meʻafoaki fakalaumālie.” “ʻOku ou tui kuo tāpuekina au ʻe he Tamai Hēvaní ke u lava ʻo ʻofa ki he taha kotoa pē ʻoku mau feohí.”

Naʻe fakahaaʻi ʻe Sisitā Seniseni ha ʻofa he feituʻu kotoa pē naʻá ne ʻalu ki aí pea naʻá ne vahevahe ʻene fakamoʻoní heʻene ngaahi talanoa he ʻaho kotoa pē. Naʻe moʻoni, angalelei mo faka-Kalaisi ʻene ʻofá. Kuó ne mahulu hake he hoko pē ko ha taki ʻo e Kau Finemuí kiate au—naʻe hangē ia haʻaku faʻē fika uá, haku tokoua pe kaungāmeʻa mamae he ako māʻolungá. Ne mau ō fakataha ki he konisetí, fai fakataha ʻemau fakataú pea mau ngaahi siamu situloapeuli fakataha. Naʻá ne haʻu mo haʻaku puteni he taimi naʻe taʻaki ai hoku nifo kaungaó (wisdom teeth) pea naʻá ne saiʻia ke ʻaʻahi mai ki he fale ne u ngāue aí. Naʻá ne ngāue ʻi hoku ʻapiakó, ko ia ne ma ō foki ki heʻeku vaʻinga volipolo kotoa pē.

Hili ha ngaahi māhina siʻi mei ai, ʻi he fakaʻosinga ʻo e mālōlō faʻahitaʻu māfaná, ne u ʻā hake he taimi 3:00 a.m. ko e tatangi e telefoní. Naʻe tali heʻeku faʻeé e telefoní pea hili iá naʻá ne haʻu ki hoku loki mohé. Naʻá ne pehē mai, “Naʻe kau e fāmili Senisení ʻi ha fakatuʻutāmaki heʻenau foki mai mei heʻenau fakataha fakafāmilí. “Naʻe tāfisi e kaá mei he hala lahí pea naʻe siʻi mālōlō ai ʻa Sisitā Seniseni.”

Ne tō hifo hoku lotó. “Ne u fakakaukau, “ʻOku ʻikai moʻoni ʻeni ia. Naʻá ne text mai pē kiate au he ʻaho ko iá. Ka ʻoku lava fēfē ke ne mālōlō he taimí ni?”

Ne u ʻohovale, puputuʻu mo loto mamahi he taimi tatau pē. Hili ha ngaahi miniti siʻi, naʻe kamata ke u tangi pea pukepuke au heʻeku faʻeé lolotonga ʻeku tangí. Naʻe faingataʻa ke u mohe, ko ia ne u tokoto pē ʻo fakakaukau mo tangi he toenga ʻo e pō ko iá.

ʻI he ngaahi uike hokó, ne aʻu ʻeku loto mamahí ki ha tuʻunga kuo teʻeki ai ke u ongoʻi ki muʻa. Naʻe ʻikai ke u toe fuʻu mahuʻingaʻia he volipoló pea ʻikai ke u toe hanganaki fiefia atu au ki he kamataʻanga ʻo e taʻu fakaakó. Ko e meʻa kotoa pē ne u vēkeveke fiefia ki aí, kuo tonumia ia he taimí ni ʻi he loto mamahí. Ne u tohi heʻeku tohinoá ʻi ha pō ʻe taha ʻo pehē, “ʻOku ou ongoʻi lōmekina moʻoni ʻi he mamahí.” “ʻOku ʻikai lava ke tuku ʻeku tangi pea ʻoku ou ongosia maʻu pē.”

Ko e pō ko ia ki muʻa pea kamata e akó, ne u tokoto pē ʻo tangi mo fakakaukau ki he mālōlō ʻa Sisitā Senisení. Ne u foʻi he ongoʻi loto mamahí peá u fakatokangaʻi naʻá ku fie maʻu tokoni ke u ikunaʻi ʻa e mamahí. Naʻe fie maʻu ke u lotu.

Ne u lotu ʻo pehē, “Tokoni mai muʻa ke mahino kiate au e ʻuhinga naʻe mālōlō aí pea mo e founga ke u matuʻuaki ai ʻení.”

Ne u tūʻulutui fakalongolongo pē au, mo fifili pe te Ne tali mai. HIli ha ngaahi miniti siʻi naʻe kamata ke hanga ʻe hoku ʻatamaí ʻo fakafehokotaki ʻa e meʻa kotoa pē kuo hokó. Naʻe ongoʻi māfana hoku lotó pea langaki hake hoku ʻatamaí. Ne u fakatokangaʻi naʻe ʻikai ko haʻaku ngaahi fakakaukau pē ʻeni; naʻe akoʻi au ʻe he Laumālié.

Naʻe hoko moʻoni e palani ʻo e fakamoʻuí ʻa e saati fakahokohoko ko ia ne akoʻi mai kiate au talu mei heʻeku Palaimelí. Naʻe fāʻeleʻi ʻa Sisitā Seniseni, naʻá ne aʻusia e fiefiá, naʻá ne matuʻuaki e ngaahi ʻahiʻahí, naʻá ne vahevahe mai ʻene ʻofá pea ʻokú ne ʻi he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié he taimí ni. ʻOku kei moʻui pē hono laumālié pea te u toe sio pē ki ai. Ne u fakatokangaʻi hake naʻe fakataumuʻa e palani ʻo e fiefiá ke tokoniʻi kitautolu ke tau toe foki ki heʻetau Tamai Hēvaní, ki hotau ngaahi fāmilí mo e kaungāmeʻá. ʻI he momeniti ko iá, ne toe fakalalahi ai ʻeku fakaʻamu ke u moʻui anga māʻonioní kae lava ke u toe feʻiloaki mo ia ha taimi.

ʻI he ngaahi uike siʻi ko ia ʻo e kamataʻanga e akó, ne tukutaha ʻeku tokangá he feinga ke fakatupulaki e talēniti ʻo Sisitā Senisení ko e ʻofa ki he taha kotoa peé. ʻI heʻeku tokanga ko ia ke ʻofa ki he kakai kehé, naʻe kamata ke mole māmālie atu hoku mamahí peá u ongoʻi fiefia ange. Ne u ako ai te tau lava ʻo fakahaaʻi ʻetau ʻofá ʻi he ngaahi founga kehekehe—ʻi heʻetau fakafanongo kiate kinautolú, fai ange ha kiʻi meʻa lelei kiate kinautolú, pe fakahikihikiʻi pē kinautolu. Ko e fanga kiʻi meʻa iiki ʻeni naʻe fai ʻe Sisitā Seniseni maʻakú, ko ia ko e founga lelei taha ke pukepuke ʻaki ʻeku manatu ki aí, ko ʻeku fakamafola e faʻahinga ʻofa naʻá ne maʻú.

Neongo naʻe mālōlō ʻa Sisitā Seniseni, ka te u ongoʻi maʻu pē ʻa ʻene ʻofá. ʻI heʻeku feinga he ʻaho takitaha ke fakahaaʻi ha ʻofa lahi ange ki he niʻihi kehé, ʻoku ou moʻuiʻaki ai e faʻahinga moʻui naʻá ne maʻú—pea ʻoku ou toe ofi ange ai ki ha ʻaho te u toe fetaulaki ai mo iá.