2017
ʻE fēfē haʻaku tuku ha taimi ki he ngaahi ʻekitivitī ʻa e Siasí, efiafi fakafāmili ʻi ʻapí, mo e ako folofola fakafāmili mo fakatāutahá ʻi hono toʻo ʻe he akó mo e ngāue fakaako mei ʻapí ha konga lahi hoku taimí?
February 2017


Ngaahi Fehuʻi mo e Tali

“ʻE fēfē haʻaku tuku ha taimi ki he ngaahi ʻekitivitī ʻa e Siasí, efiafi fakafāmili ʻi ʻapí, mo e ako folofola fakafāmili mo fakatāutahá ʻi hono toʻo ʻe he ngāue fakaako mei ʻapí ha konga lahi hoku taimí?”

Fakakaukau angé ki he kai ʻaisikilimi pē he ʻaho kotoa ʻo ʻikai ha toe meʻa. ‘Oku ngali fakaʻofoʻofa ia—kae ʻoua kuo taʻefiemālie ho sinó. Ka te ke lava nai ʻo moʻui lelei he kai broccoli pē? ‘Ikai, ʻoku fie maʻu ki he moʻui leleí ha palanisi ʻo e meʻakai kehekehe.

Fakakaukau leva ki he ngaahi ʻekitivitī lahi ʻi heʻetau moʻuí. ʻOku mahuʻinga kotoa hotau tuʻunga fakalaumālié, ngaahi vā fetuʻutakí, pea mo e akó ki heʻetau tupulakí. Ko ia ai ʻokú ke fakamuʻomuʻa fēfē leva e ngaahi meʻa mahuʻingá?

Vakai ki he meʻa ʻoku mahuʻinga taha kiate koe he taimi ní pea lotu ke ʻiloʻi e meʻa ke tokanga taha ki aí. ʻOku poupou mai ʻa ʻEletā M. Lāsolo Pālati ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “Manatuʻi ko e meʻa mahuʻinga tahá ʻa e ngaahi fuakava toputapu naʻá ke fai mo e ʻEikí ʻi hoʻo hiki hoʻo ngaahi taimi-tēpile fakaʻahó.”1 ʻOku faingamālie e meʻa kotoa pē he taimi ʻokú ke fakamuʻomuʻa ai e ʻEikí.

Manatuʻi “ʻoku ʻi ai ha ngaahi meʻa ʻe lelei ange pea ko e lelei tahá ʻa e niʻihi.”2 Fekumi ki he Laumālie Māʻoniʻoní ke tokoniʻi koe ke fili e meʻa ʻoku mahuʻinga tahá. Mahalo te ke fakafiemālieʻi ha tokoua pe tuongaʻane ʻoku tangi kimuʻa pea fai e ngāue fakaako mei ʻapí, ka ʻe muʻomuʻa ange e ʻalu ki he Mutualé ʻi he sio faiva mo ho ngaahi kaungāmeʻá. Te ke lava foki ʻo ʻiloʻi e ngaahi meʻa ʻoku nau takihalaʻi koe ʻi ho moʻuí. Fēfē ke fakaʻaongaʻi ha taimi ki he folofolá kimuʻa ʻi ho ngaahi kaungāmeʻa he Facebook?

Ko hono fakakātoá, ʻoua naʻa ngalo ke falala ki he ʻEikí ki ha ivi ke ke lava ʻo “ʻeveʻeva kae ʻikai pongia” (vakai, ʻĪsaia 40:31).

Tuku ha Taimi ki he Ngaahi Meʻa Mahuʻingá

Kapau he ʻikai ke tau tuku ha taimi ki he ongoongoleleí, ʻoku ʻuhinga ia ʻoku fuʻu tōtuʻa ʻetau ngāué pea ʻoku fie maʻu ke tau kiʻi māmālie hifo. ‘Oku fie maʻu ke tau palani e ngaahi ʻekitivitií ʻi he ongoongoleleí mo hotau ngaahi fatongiá. Te tau maʻu ʻi he foungá ni ha taimi ki he ongoongoleleí mo e ngaahi meʻa ʻoku mahuʻinga moʻoní.

Noa H., taʻu 13, ʻAlesona, USA

Manatuʻi ʻa e Ngaahi Meʻa ʻoku Taʻengatá

‘Oku ou feinga ke manatuʻi e ngaahi lea ʻeku faʻeé: ʻoku totonu ke tau fakamuʻomuʻa e ngaahi meʻa ʻoku taʻengatá, ʻa ia ʻoku tuʻuloá (kae ʻikai ko e ngaahi meʻa fakaemāmaní, ʻa ia ʻoku fakataimi pē). Kuó u ako ko e taimi ʻoku tau fakamuʻomuʻa ai e ʻOtuá, ʻoku hoko leva e ngaahi meʻa kotoa pē ki he tuʻunga ʻoku totonu ke ʻi aí. ‘Oku ou tui ko e taimi ʻoku tau fakahoko ai e ngāue ʻa e ʻOtuá, ʻe tokoniʻi kitautolu ʻe he ʻOtuá ke fai ʻetau ngāué.

Vaisa K., taʻu 18, ʻAnihala Palātesi, ʻInitia

Fakahoko Ia

Kapau te ke pehē, “ʻIo, te u fai ia he hokosia ʻa e taimí,” ʻe ʻahiʻahiʻi koe ʻe Sētane ke ʻoua naʻá ke teitei fai ia. Tuku ha taimi ke fai e ngaahi ʻekitivitī langaki fakalaumālie ko ʻení, ʻo aʻu ki he taimi kapau ʻe fie maʻu ke tuku ai e ngaahi ʻekitivitī kehé.

ʻElisoni R., taʻu 20, ʻIutā, USA

Tomuʻa Ako ʻa e Folofolá

‘Oku ou fakahoko e ako folofolá kimuʻa pea fai e ngāue fakaako mei ʻapí. ‘I hoʻo fakahoko e ako folofolá kimuʻa ʻi ho ako fakaʻatamaí, te ke ʻāʻā ange, pea te ke manatuʻi ha fakamatala lahi ange. Ki he ngaahi ʻekitivitī fakauiké, ʻoku fie maʻu pē ke ke tomuʻa palaniʻi ia ki ho uiké—pea toki fakahū mai leva e toengá ʻi mui ai.

‘Eletā Kalake, taʻu 20, Misiona Silei Konisepisiano Saute 

Palani Ho Taimí

Kuo teʻeki ai faingofua hono palaniʻi hoku taimí ʻi heʻeku hoko ko ha tokotaha akó. Ka naʻá ku tā ha taimi-tēpile ke palaniʻi ʻeku ngaahi ʻekitivitī fakauiké, ʻa ia ʻoku kau ai e ngaahi kalasí, fakataha lotu he pongipongí mo hoku kaungā lokí, ako folofola fakatāutahá, kalasi ʻinisititiutí, mo e ngaahi meʻa kehe. ‘Oku ou toe vakaiʻi foki kinautolu ʻi he hokohoko honau mahuʻingá. Naʻe tokoni hono palani ʻeku ngaahi ʻekitivitií ke u ikunaʻi e fakatoloí.

Taniela A., taʻu 19, ʻEto, Naisīlia

Ngāue Fakapotopoto

ʻI heʻeku foki ki ʻapi mei he akó, ʻoku ou fai ʻeku ngaahi ngāue fakaako mei ʻapí ke ʻoua ʻe tōmui ʻeku ngāué pea lahi leva hoku taimi ki he ngaahi ʻekitivitī ʻa e Siasí. Ko e meʻa ʻe taha ʻoku tokoni fokí ko e taimi ʻoku faʻu ai ʻe heʻeku faʻeé ha taimi-tēpile mo ha taimi ki he meʻa takitaha te u fai he ʻaho kotoá. ‘Oku faingofua ange ai ke u kau ki he ngaahi ʻekitivitií, fakahoko e ngāue fakaako mei ʻapí, mo lau e folofolá.

Lesieli O., taʻu 13, Sao Paulo, Palāsila

Faʻu ha Taimi-tēpile

ʻI hoʻo fuofua ʻā hake pē, te ke lava ʻo lau hoʻo folofolá, neongo kapau ko ha ngaahi veesi siʻi pē. Mahalo ʻe fie maʻu ia ke ke ʻā pongipongia ange ʻi ha miniti ʻe 5 kimuʻa ke lau ho folofolá. Fokotuʻu ha taimi mo ho fāmilí ki he ako fakafāmilí ʻa ia te mou kiʻi mālōlō kotoa ai mei hoʻomou ngāué pea ako fakataha. Ki he ngaahi ʻekitivitī ʻa e toʻu tupú, ʻoku ʻosi fokotuʻu e taimí, ko ia ʻalu pē ʻo feohi mo e toʻu tupu ʻi ho uōtí.

ʻElina F., taʻu 15, ʻAitahō, USA

Ko Hono Fakamuʻomuʻa e ʻEikí

ʻOku tokoni e ako ke fokotuʻu e ngaahi meʻa ke fakamuʻomuʻá, ke ʻi ai ha taimi ki he meʻa kotoa pē ʻoku fie maʻu ke tau faí, tautautefito ki he ngaahi meʻa ʻa e ʻEikí. Ko e taha ʻo e ngaahi tefitoʻi meʻa ʻoku ou fakamuʻomuʻá ke ʻalu ki he seminelí he ʻaho kotoa pē. Kapau te u ʻalu ki he seminelí he pongipongí pea toki ʻalu ki he akó, naʻe hangē ia ʻoku lōloa ange e ʻahó ia he houa ʻe 24. Naʻe faingofua ange e ngāue fakaakó, pea naʻe fakafiefia e lau folofola fakataautaha mo fakafāmilí. ʻOku tokoni hono manatuʻi ke fakamuʻomuʻa e ʻEikí ke tau vakai ki he meʻa kotoa pē ʻaki ha fakakaukau foʻou pea tokoni ke tau fokotuʻu e ngaahi meʻa ʻoku tau fakamuʻomuʻá mo aʻusia ʻetau ngaahi taumuʻá.

Pianikā S., taʻu 19, Paisanitū, ʻUlukuai

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. M. Russell Ballard, “Keeping Life’s Demands in Balance,” Ensign, May 1987, 14.

  2. Dallin H. Oaks, “Lelei, Lelei Ange, Lelei Tahá,” Liahona, Nōvema 2007, 105.