2017
ʻA Au? Houtamaki?
February 2017


ʻA Au? Houtamaki?

ʻOku nofo e tokotaha ʻokú ne fai e talanoá ʻi ʻIutā, USA.

“Kae feangaleleiʻaki ʻa kimoutolu kiate kimoutolu” (ʻEfesō 4:32).

ʻĪmisi
boy on playground

Ko ha ʻaho lelei ʻeni he akó. Naʻe vaʻinga talākoni ʻa Sefa mo hono kaungāmeʻa lelei taha ko Pení lolotonga e taimi mālōloó. Hili e taʻu ʻe ua e ako ʻa Sefa he ʻapiako foʻoú ni, kuo faifai ʻeni pea ʻi ai hano kaumeʻa mamae. Naʻe saiʻia ʻa Peni he ngaahi meʻa tatau pē naʻe saiʻia ai ʻa Sefá, pea ne lahi maʻu pē meʻa ke na talanoa ki aí.

ʻI he aʻu ʻa Sefa ki ʻapí, naʻá ne sio atu ʻoku tali mai ki ai ʻene faʻeé. Naʻe ʻikai ke fofonga fiefia mai. Naʻe ʻikai malimali mo Sefa. Naʻe pehē ange ʻene Faʻeé, “ʻE Sefa, naʻe tā mai e puleakó he ʻahó ni. Naʻá ne talamai ʻokú ke fakamamahiʻi ha tamasiʻi ʻi hoʻomou kalasí.”

“Kuo teʻeki ai ke u fai pehē!” Ko Sefa ange ia. Naʻá ne ʻiloʻi ʻoku hala e meʻa ko e houtamaki. Naʻe hanga ʻe he houtamakí ʻo fakamamahiʻi mo fakailifiaʻi e kakaí. Kuo teʻeki ai ke fai pehē ʻa Sefa ia.

“Ko hoʻo moʻoni?” Ko e ʻeke ange ia ʻe heʻene fineʻeikí. Naʻá ne fakaʻatā ha konga ʻo e seá ke tangutu hifo ai ʻa Sefa. “Naʻe talamai ʻe he puleakó naʻá mo tuli mo Peni ʻa Samu ke ʻalu, ʻoku ʻikai ke ne kau hoʻomou kalapú pea he ʻikai ke ne kau kapau he ʻikai ke ne puna mei he tumuʻaki ʻo e heké.”

Naʻe sio pē ʻa Sefa ki he falikí. ʻOku kole ange ʻa Samu ke nau vaʻinga he ʻaho kotoa pē. Ka ko Peni hono kaungāmeʻa lelei tahá pea naʻá na saiʻia pē kinaua ia he vaʻinga toko uá. Naʻe ʻikai ui ia ko e houtamaki, ʻikai ko ia?

“ʻOku hala nai ke u vaʻinga toko ua pē mo Peni?” ko e fehuʻi ange ia ʻa Sefá. Naʻe ʻikai ngali totonu ke ui ia ʻe ha taha ko e houtamaki heʻene vaʻinga pē mo hono kaungāmeʻa lelei tahá.

“Te mo lava pē ʻo feohi ʻi ha taimi lahi. Ka ko e taimi ʻoku ʻalu atu ai ʻa Samú, ʻoku hala ia ke ke ʻai ke ne ongoʻi fakaʻofa pe tuēnoa. Naʻe talamai ʻe he puleakó naʻá ke lau kia Samu he ʻikai ke ne puna he heké.”

“Naʻe ʻikai ke u fai pehē!” ko Sefa ange ia. Ka naʻe fai pehē ʻa Peni. Pea naʻe kau mo ia he katá.

“Manatuʻi e ongo naʻá ke maʻu heʻetau fuofua hikí?” ko e fehuʻi ange ia ʻa e fineʻeikí.

Naʻe kamokamo pē ʻa Sefa. Naʻe fakataʻeoli e akó he kamataʻangá. Kuó ne lotu lahi ke maʻu hano kaungāmeʻa lelei.

Ko e hā mo ha toe meʻa naʻá ke fakaʻamu naʻe fai ʻe he kakaí?” ko e fehui ange ia ʻene faʻeé.

“Naʻá ku fakaʻamu te nau fakaafeʻi au ke mau vaʻinga he taimi mālōloó. Pe tangutu mo kinautolu he taimi kai hoʻataá.”

“ʻIkai ʻoku fakaofo ko e ʻi ai hao kaungāmeʻa lelei he taimí ni?” Ko e tali ange ia ʻene Faʻeé. “Te ke lava ʻo tokoni ki ha kakai ʻoku taʻelata, hangē ko ia naʻe hoko kiate koé. Te u fai atu ha tukupā. ʻOku ou fakaʻamu ke ke feinga ke ʻilo ha meʻa lelei ʻe tolu fekauʻaki mo Samu. Peá ke talamai kiate au he tuku ʻa e akó.”

Naʻe siofi pē ʻe Sefa hono suú mo ne pehē ange, “Mahalo te u lava ʻo fai ia.” Naʻe ʻikai fakataumuʻa ia ke houtamaki. Naʻá ne fie angalelei ʻo hangē ko Sīsuú. Te ne kole fakamolemole ʻapongipongi kia Samu. Pea te ne lava ʻo tala kia Peni ʻokú ne fie vaʻinga foki mo Samu.

Naʻe pehē ange ʻa e Fineʻeikí, “Masiʻi”. Naʻá ne ala atu ki he kumukumu ʻo Sefá ʻo ueʻi hake hono matá. “Ko ha kiʻi tamasiʻi lelei mo angaʻofa koe. ʻE monūʻia ʻa Samu ke kaungāmeʻa mo koe. Mateʻi mai ha meʻa? Kuó u tui pē te ke monūʻia ke kaungāmeʻa foki mo Samu.”

Naʻe kiʻi malimali pē ʻa Sefa. ʻE lava ke kei hoko pē ʻa Peni ko hono kaungāmeʻa lelei tahá. He ʻikai kovi ke toe ʻi ai foki mo hano kaungāmeʻa.