2017
Ko e Talanoa Fakatātā ʻo e Kiʻi Hone Taʻepotó
February 2017


Kae ʻOua Ke Tau Toe Fakataha Mai

Ko e Talanoa Fakatātā ʻo e Kiʻi Hone Taʻepotó

Mei he Improvement Era, Sept. 1914, 1008–9; toe fakaleleʻi e fakaʻilonga leá mo e sipelá.

Ko e toko fiha ʻo kitautolu ʻoku poto ange he kiʻi hone taʻepotó?

ʻĪmisi
Bee

Faitaaʻi ʻe he © iStock/Thinkstock

ʻOku ʻi ai ha ngaahi taimi ʻoku faʻa fie maʻu ki heʻeku ngāué ke u ngāue ʻi ha feituʻu ʻoku lōngonoa mo mavahe mei he kakaí. … Ko e feituʻu ne u manako taha ke u mālōlō ki aí ko ha loki ʻi ʻolunga ʻi he taua ʻo ha fuʻu fale lahi. … ʻOku faingataʻa ke fai ha hū ki he lokí pea tātātaha ke ʻalu ha taha ia ki ai. …

Ka ʻoku ʻikai hala ke taʻe ʻahia ia ʻe ha niʻihi, tautefito ki he faʻahitaʻu māfaná; he ko e taimi ia ʻoku ou tangutu ai kuo fakaava e ʻū matapā sioʻatá, pea faʻa puna ange ʻa e fanga kiʻi ʻinisēkité ʻo mau nofo ai. …

Naʻe ʻi ai ha kiʻi hone mei he ʻotu moʻunga he kaungāʻapí naʻe puna ange ki he lokí, pea ne aʻu ki ha houa ʻe taha pe lahi ange ai ʻeku fanongo ki he ʻuʻulu ʻo ʻene fepunaʻaki holó. Naʻe ʻilo ʻe he kiʻi honé ʻoku maʻu pōpula ia ʻi loto, ka naʻe ʻikai ke ola lelei ʻene feinga ke kumi e matapā ne u fakaava vaeuá ke hū ai ki tuʻa. ʻI he ʻamanaki ke u tātāpuni ka u ʻalú, ne u fakaava lahi ʻa e matapā sioʻatá peá u ʻuluaki feinga ke tataki ʻa e kiʻi honé ke ʻalu ʻo tauʻatāina mo hao, he naʻá ku ʻilo kapau te u ʻalu, ʻe mate ia ʻo tatau mo e fanga kiʻi ʻinisēkite kuo fihia he lokí ʻo mate ai ko e tupu mei he mōmoa e ʻeá he lokí. Ko e lahi ange ʻeku feinga ke tuli ia ki tuʻá, ko e lahi ange ia ʻene fakafepakiʻi ʻeku feingá. Naʻe mafuli leva e ʻuʻulu ʻene fepunaʻakí ʻo hangē ia ʻoku ngungulu ʻita mai kiate aú; naʻe toe puna ʻita ia mo fakamanamanaʻi au.

Pea ʻikai ke u fakatokangaʻi ka ne uʻu ʻe ia hoku nimá—ʻa e nima naʻá ne feinga ke tataki ia ke ʻalu ʻo tauʻatāiná. Faifai pea ʻalu ia ʻo nofo ʻi ha kiʻi feituʻu he ʻató naʻe ʻikai ke u toe lava au ʻo aʻu ki ai ke tokoniʻi. Naʻe hanga ʻe he mamahi ʻene uʻú ʻo fakatupu ʻiate au ha ongoʻi fakaʻofaʻia kae ʻikai ke u ʻita. Ne u ʻiloʻi e tautea mahino te ne foua heʻene fakafepaki mo angatuʻu maí, pea naʻe pau ai ke u ʻalu kae tuku pē ke aʻu ki hono ikuʻangá. Hili mei ai ha ʻaho ʻe tolu, ne u toe foki ki he lokí ʻo maʻu e sino ʻo e kiʻi honé kuo pakaka ange he funga tēpilé. Kuó ne utu pē ʻene loto fefeka ʻi heʻene moʻuí.

Naʻe ʻikai sio lōloa e kiʻi honé ka naʻá ne maʻuhala ko e filí au, ko ʻeku feingá ke tāmateʻi, ko hano fili au he moʻuí ne u feinga ke fakaʻauha ia; ka ko hono moʻoní ko hono kaumeʻá au, ne u feinga ke foaki ange ʻa e moʻui naʻe ʻikai ke ne tali heʻene fehalākí, ʻi heʻeku feinga ke siʻi fakahaofi mei he fale ʻo e maté pea ʻoatu ia kituʻa ki he ʻea ʻo e tauʻatāiná.

ʻOku tau poto nai ange he kiʻi honé pea ʻoku ʻikai ke tatau nai hono halá mo ʻetau moʻuí? ʻOku tau hehema ke ʻita, taimi ʻe niʻihi ʻi he loto ʻita, ʻo fakafepakiʻi ʻa e filí, kae tā ko ā ko hono fakahaaʻi ia ʻo ha poto māʻolunga ange mo ha ʻofa lahi ange, koeʻuhí pē ko ʻene fakataumuʻa mai ke toʻo ʻetau fiemālie fakataimí ʻo fetongi ʻaki ʻa e tāpuaki ʻoku tuʻuloá. ʻI he ngaahi ʻahiʻahí mo e mamahi ʻo e moʻui fakamatelié, ʻoku ʻi ai ha ngāue fakalangi ʻa ia ko e moʻui taʻe fakaʻotuá pē he ʻikai ke ne lava ʻo ʻiloʻí. Ki ha tokolahi, ʻoku hoko e mole ʻo e tuʻumālié ia ko ha meʻa lelei, ko ha founga fakapotopoto ke tataki ai kinautolu mei he ngaahi fakahōhōloto siokita ʻo e moʻuí ki he huelo ʻo e laʻaá, ʻa ia ʻoku tatali mai ha ngaahi faingamālie lahi mei ai ke tau ngāueʻí. Mahalo ko e loto mamahí, mamahí mo e faingataʻá, ko hano fakahaaʻi ia ʻo e angaʻofa ʻa ha Tamai potó.

Fakakaukau ki he lēsoni ʻo e kiʻi hone taʻepotó!