2017
Pule Liungá
February 2017


Pule Liungá

ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne faʻú ʻi Tekisisi, USA.

Naʻe teu ke fai ha sivi. Ka naʻe ʻi ai ha palani ʻa Luka.

“[ʻOfa ki he ʻEikí pea fai ho fatongiá]” (Children’s Songbook, 9).

ʻĪmisi
PDF of Multiplication Master

Ko e hiva liunga fitú ʻoku 63. Ko e ono liunga valú ʻoku … 42? ʻIkai oku hala ia!

Naʻe lapaʻi ʻita ʻe Luka ʻene talí.

“ʻOsi e Taimí!” ko e ui atu ia e faiako ʻa Luká. “Takitaha tānaki mai ʻene sivi.”

“ʻOiauē!” ko e fakakaukau ia ʻa Luká. “Ka ʻoku teʻeki ai ke u ʻosi!”

Naʻe mapuhoi pē a Luka mo tānaki ʻene siví. Pau ke ne maʻu ha peseti ʻe 90 he sivi ko ʻeni ne taimiʻí kae lava ʻene liungá peá ne hoko leva ko ha Pule Liunga he kalasí, ka ko ʻeni ʻoku taʻepauʻia ia pe ʻe hoko ia!

ʻI he pō ko iá lolotonga e ako folofola ʻa e fāmilí, naʻe lau ai ʻe he Tangataʻeikí e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá: “Ko ia, kapau te mo kole meiate au, te mo maʻu; kapau te mo tukituki, ʻe toʻo kiate kimoua.” (T&CF 6:5).

Naʻe sio ʻohovale hake ʻa Luka. Ko e talí ia! Lotu!

Naʻe kamata ke lotu ʻa Luka he ʻaho kotoa pē ke ola lelei ʻene sivi liungá. ʻE tokoni ʻeni. Pau ke tokoni ia. Faifai pea te ne hoko ko ha Pule Liunga!

Naʻe haʻu ʻa Luka mei he akó he ʻaho Tūsité ʻo toʻo mai ʻene foʻi pulu pasiketipoló.

“ʻOkú ke fie maʻu tokoni ʻi hoʻo akó?” ko e ʻeke ange ia ʻe heʻene fineʻeikí.

“ʻIkai! ʻOsi lava ia!” ko e ui atu ia ʻa Luka heʻene lele ki tuʻa he matapaá. Naʻá ne tui lahi ki he lotú ko ia naʻe ʻikai pē ke ne toʻo hake ʻene fanga kiʻi kaati akó ke akoako ʻene fiká.

Naʻe ʻilo ʻe Luka te ne lava he siví he Falaité. Ka ʻi heʻene nofo hifo ke siví, naʻe ʻikai pē ke ne maʻu ʻe ia e talí, pea naʻe toe kovi ange ʻa e olá ia!

Naʻe lue punopunou atu pē ʻa Luka ki ʻapi. Naʻá ne lotua lahi ke ne hoko ko ha Pule Liunga. Ko e hā naʻe ʻikai tali ai ʻe he Tamai Hēvaní ʻene lotú?

ʻI heʻene aʻu ki ʻapí, naʻá ne vaʻinga fakahū pē foʻi pulú ʻo aʻu ki he foki atu e Tangataʻeikí mei he ngāué. Naʻe fakapiipi atu ʻe he Tangataʻeikí e kaá heʻene aʻu ki ʻapí.

“Naʻe fēfē akó?” ko e ʻeke atu ia ʻe he Tangataʻeikí.

Naʻe sio pē ʻa Luka ki lalo mo pehē ange, “ʻIkai fuʻu sai.” “ʻOku ʻikai pē ke u lava au he sivi liungá.”

Naʻe pehē ange Tangataʻeikí, “Meʻapango ia.” Naʻá ne hiki hake hono nimá ke paasi atu ki ai e foʻi pulú.

“Naʻe totonu pē ke u lava!” ko Luka ange ia. “Ne u lotua mo fai e meʻa kotoa. Naʻá ke talamai Teti ʻoku tali ʻe he Tamai Hēvaní e ngaahi lotú. Naʻe ʻikai ke ne teitei tali mai ʻeku lotú he ʻahó ni!”

“Naʻá ke ako fika ʻaki hoʻo fanga kiʻi kaati liungá?” ko e fehuʻi ange ia e Tangataʻeikí.

“ʻIkai.”

“Ka naʻá ke ako ha meʻa?”

“ʻIkai,” ko e tali ange ia ʻa Luká. “Ka naʻá ku lotu pē he uiké kotoa!”

Naʻe tātaaʻi ʻe he tangataʻeikí e foʻi pulú peá ne sio atu kia Luka. “Sai, ʻoku hangē pē liungá ko e pasiketipoló. Naʻe sai fēfē hoʻo pasiketipoló?”

Naʻe talaange ʻe Luka, “Naʻá ku toutou ako vaʻinga.”

“Io, ʻoku pehē pē taimi ʻoku tau lotu ai ki he Tamai Hēvaní ʻo kole tokoni kimuʻa hoʻomou ngaahi vaʻingá, he ʻoku ʻikai ko ʻetau lotú ke ʻohovale pē ne ʻai koe ko ha taha vaʻinga pasiketipolo lelei. Ko e hā ʻoku tau lotuá?”

Naʻe pehē ʻe Luka, “Ke u manatuʻi e meʻa naʻá ku akó.”

“Ko e moʻoni ia. ʻOku ngāue lelei taha ʻa e lotú he taimi ʻoku tau fai ai ʻetau tafaʻakí mo kole ki he Tamai Hēvaní ke tokoni maí,” ko e Tangataʻeikí ange ia.

“Ko ʻeku tafaʻakí leva ke u kamata ako ʻeku kaati fiká?” ko e fehuʻi ange ia ʻa Luká.

“Ko ia,” ko e tali ange ia e Tangataʻeikí mo ne paasi fakafoki e foʻi pulú kia Luká.

Naʻe mapuhoi ʻa Luka peá ne fakahuuʻi e foʻi pulú. Naʻe ʻikai ke hū e foʻi pulú. “OK. ʻE fie maʻu ki ai ha ngāue lahi. Ka ʻoku ou tui te u lava ʻo ako mālohi mo kole ki he Tamai Hēvaní ke tokoni mai kiate au.”

“Ko ia hono kotoa!” ko e tali ange ia e Tangataʻeikí. “ʻOkú ke mateuteu ke ta kiʻi ako fakatāutaha?”

Naʻe malimali pē ʻa Luka mo ne kaihaʻasi e foʻi pulú mei he Tangataʻeikí. “ʻIo! Koloa pē ke ke tokoni ke u ako he taimi tatau pē.”

“Sai ia,” ko e tangataʻeikí ange ia. “Ono liunga valú ʻoku?”

“Fā-valu!” ko Luka ange ia heʻene toe fakahuuʻi e foʻi pulú. Naʻe hū e foʻi pulú he koló.

ʻI heʻene ako fika mo lotú, te ne iku hoko pē ko ha Pule Liunga.