2017
Ko ʻEtau Tafaʻakí
February 2017


Ko ʻEtau Tafaʻakí

Vahehongofulú mo ha Tāpuaki Taʻeʻamanekina

ʻĪmisi
Finding money in the scriptures

Tā fakatātā ʻe Katie Payne

Ne māhina pē ʻe taha ʻeku kau mai ki he Siasí kuó u totongi ʻeku fuofua vahehongofulu kakató. Ko au pē naʻe mēmipa he siasí ʻi hoku fāmilí, pea naʻe faingataʻa ke mahino e vahehongofulú ia ki hoku fāmilí. Naʻe fakaʻaiʻai au heʻeku faʻeé ke ʻoua naʻá ku totongi vahehongofulu ka ne loto ia ke u ʻoange ki ai e paʻangá.

ʻI he ʻaho ʻe taha kimuʻa pea kamata e ngāué, ne u fakatokangaʻi naʻe ʻikai ai ha meʻakai he ʻaisí pea ʻe pau ke u fakatau mai ha meʻa ke u kai. Naʻe ʻikai haʻaku paʻanga, ko ia ne u kole ange ki heʻeku faʻeé ke u nō ha sēniti mei ai ki haʻaku kai hoʻatā. Naʻe ʻikai ke ne tali peá ne talamai ne u hala he paʻangá ko ʻeku totongi vahehongofulú.

Ne u ʻalu ke ʻomi ʻeku Tohi ʻa Molomoná peá u talaange ʻe ʻomi ʻe he tohí ni kiate au ha meʻakai he ʻaho ko iá—ha meʻakai fakalaumālie. Ne u fakaava hake ia ʻi muʻa heʻeku faʻeé ʻo u maʻu ai e peso ʻe 100 (feʻunga mo ʻeku kai hoʻataá), naʻe mono ʻi loto. Ko ha mana ia—naʻe ʻikai ke u faʻo e paʻanga ko iá he loto folofolá. Ne u ako ha lēsoni maʻongoʻonga ai: neongo e ngaahi faingataʻá mo e ʻahiʻahí he potu kotoa pē, ka ʻe tāpuekina maʻu pē au heʻeku totongi vahehongofulu kakató mo tauhi e ngaahi fekaú.

Montserrat L., Federal District, Mexico

Taimi ki he Temipalé

ʻI he hoko pē hoku taʻu 12, ne u maʻu ai ʻeku fuofua lekomeni temipalé. He ʻikai teitei ngalo ʻiate au ʻeku fuofua aʻusia ko ia he temipalé. Naʻe makehe moʻoni e ongoʻi nonga ne u maʻú. Neongo naʻe houa ʻe fā mei he temipalé hoku ʻapí he fakatonga ʻo Taiuaní, ka naʻá ku fakapapauʻi te u ʻalu tuʻo taha he māhina ʻi homau ʻaho temipale fakasiteikí. Naʻá ku kei ʻalu pē neongo naʻe ʻikai fie ʻalu ha taha mo au.

Ne ʻikai fuoloa kuó u kamata fakaafeʻi hoku ngaahi kaungāmeʻa Siasí ke mau ō. Neongo naʻe ʻikai ke nau fuʻu mahuʻingaʻia ai he kamataʻangá, ka ʻoku nau ō ʻeni he māhina kotoa pē. Naʻe kamata foki ke ʻalu ki he temipalé mo ha kakai tokolahi he uōtí. Neongo pe ko e hā hono tuʻo lahi he taimí ni e palani ʻe homau uōtí ke ō ki he temipalé, ʻoku kei tokolahi pē kakai ʻoku omí—ʻo tokolahi ange ia he kakai kuo mamata ki ai e siteikí kimuʻa.

Ne ʻikai fuoloa mei heʻeku fili ke ʻalu he māhina kotoa pē ki he temipalé, kuo kamata foki ke ʻalu mo hoku fāmilí he māhina kotoa pē. Neongo kapau naʻe fai ha sivi he akó he ʻaho hili homau ʻaho temipalé, ne mau kei ō maʻu pē mo hoku fāmilí. Ko e taʻu ʻeni ʻe fitu ʻeku hokohoko ʻalu mo hoku fāmilí ki he temipalé. Ko e temipalé ko e fale ia ʻo e ʻEikí pea ʻoku tau ʻiloʻi ʻa e mahuʻinga ke ō ki he temipalé.

Chi-Yun Liu, Tainan, Taiwan