2017
Ko e Mālohi Fakafiemālie ʻo Kalaisí
February 2017


Ko e Mālohi Fakafiemālie ʻo Kalaisí

ʻĪmisi
Talking on a train in New York City

Tā fakatātā ʻe Allen Garns

ʻI he ngaahi taʻu siʻi kuohilí, naʻe palani ai hoku kaungāmeʻa ko Siosefá ke fakaʻuli mei ʻIutā ki Uāsingatoni, D.C., USA. Naʻá ne fakaafeʻi au ke ma ō. ʻI heʻema oó, ne ma ʻaʻahi ai ki he ngaahi feituʻu fakahisitōlia kehekehe ʻo e Siasí, pea ʻi heʻema aʻu ki he Matāfanga Fakahahaké, ne ma fakaʻuli ai ki Niu ʻIoke Siti.

Ko e uike pē ia ʻe ua hili ʻa e ngaahi meʻa fakalilifu ne hoko ʻi he ʻaho 11 ʻo Sepitema 2001. Ne ma ongoʻi mālohi naʻe totonu ke ma ʻaʻahi ki he feituʻu naʻe fakaʻauha ai Ongo Taua Māhangá.

Ne ma mamata ki ha sōtia naʻá ne taʻalo ki ha kakai he nau lue pē ʻi heʻenau vakai ki he toenga ʻo e ongo falé. Naʻá ne tufa ha ʻū pepa holoholo ke holoholoʻi ʻaki ʻe he kakaí honau loʻimatá.

Naʻe lava ke u ongoʻi mo Siosefa ʻa e loto mamahi e taha kotoa he meʻa naʻe hokó, pea ne ma fie fai ha meʻa ki ai. Ne ma pehē ko e meʻa lelei taha te ma lava ʻo faí ko e talanoa ki he kakaí, fakafanongo ki heʻenau ngaahi talanoá pea malava ke vahevahe ange ha pōpoaki ʻo e ʻamanaki lelei ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo toe fakafoki maí.

Ne ma heka lēlue ʻo foki ai ki homa hōtelé. Naʻe ʻi ai ha fefine naʻe tangutu ʻo hanga mai mei he tafaʻaki ʻe tahá, naʻe fai ʻene lautohi. Ne u fifili pe ko e hā ha meʻa ʻoku hoko heʻene moʻuí. Ne u fakafeʻiloaki ange au mo talaange ko ʻema ʻaʻahi mai ki Niu ʻIoke. Ne u talaange ʻoku ou fie ʻilo pē ki he meʻa naʻá ne aʻusia he ngaahi meʻa ne toki hoko he ʻaho 11 ʻo Sepitemá.

Ko hono hingoá ko Malia pea kuo laui taʻu ʻe ne nofo ʻi Niu ʻIoke Sití. Naʻá ne ngāuue ʻi ha fale naʻe ofi atu ʻaupito ki he ongo tauá. Naʻá ne talamai ʻi ha ngaahi uike siʻi kimuʻa he ʻaho 11 ʻo Sepitemá, naʻá ne maʻu ai ha ongo mālohi ke ne lotu ʻo fehuʻi pe ʻoku ʻi ai ko ā e ʻOtuá. Naʻá ne pehē ne aʻu ki he taimi ko iá heʻene moʻuí kuo teʻeki ai ke ne faʻa lotu pea naʻe ʻikai ke ne ongoʻi ʻe ia naʻe fie maʻu ke ne lotu. Naʻe ʻikai ke ne ongoʻi ha tali ki heʻene lotú tālunga mo e hoko e ʻohofi fakakautau he pongipongi fakalilifu ko iá. Neongo naʻe ʻākilotoa ia ʻe he longoaʻá mo e puputuʻú ka naʻá ne maʻu pē ha ongoʻi nonga. Naʻe talamai ʻe Malia naʻá ne maʻu ha ongoʻi nonga makehe pea neongo e fakaʻauha fakalilifu ne hoko he momeniti ko iá, ka naʻá ne kei ongoʻi pē naʻe ʻi ai e ʻOtuá ʻo tokangaʻi ia.

Hili hono vahevahe mai ʻe Malia e meʻá ni, ne u talaange mo Siosefa ki ai kuó ne ongoʻi e Laumālie ʻo ʻEne Tamai Hēvaní ʻi he ongoʻi nonga mo fiemālie ko iá. Ne ma talaange te ne lava ke ongoʻi maʻu pē ʻa e nonga ko iá ʻi heʻene kumi kiate Ia ʻi he lotu mo fekumi ʻi he Tohi ʻa Molomoná. Ne ma ʻoange haʻane tatau ʻo e Tohi ʻa Molomoná mo talaange ʻe ʻomi ʻe he tohí e nonga tuʻuloa kuó ne fekumi ki aí Naʻá ne fiefia ke maʻu ia peá ne fakamālō mai.

ʻOku ʻikai ke u ʻilo pe ko e hā naʻe hoko atu ki ai e talanoa ʻo Maliá he naʻe pau ke u hifo mo Siosefa he feituʻu ne ma ō ki aí, ka ʻoku ou ʻilo ʻoku ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní ki Hono ngaahi fohá mo e ʻofefiné. ʻOkú Ne ʻafioʻi e meʻa kotoa oku hoko heʻetau moʻuí, tautefito ki he taimi ʻoku hangē pē ʻoku ʻikai tonu e meʻa kotoa ʻoku hoko hotau ʻātakaí. Te ne lava ke ʻomi ʻa e nonga taʻemafakamatalaʻi ʻoku maʻu mei Hono Laumālié, ʻo fakafou i he mālohi ʻo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí. ʻE lava ke ulo ngingila e maama ʻa Kalaisí ʻi he uhouhonga ʻo ha faʻahinga ʻahiʻahi pe faingataʻa he kuó Ne ikunaʻi kotoa ia.