2011
Ako ke Fakafanongo mo Mahino e Laumālié
Fēpueli 2011


Ako ke Fakafanongo mo Maʻu e Mahino ki he Laumālié

Ko e taha ʻo e ngaahi meʻa mahuʻinga taha ʻe lava ke tau faí ko e ako ke fakafanongo mo muimui ki he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālié.

ʻĪmisi
David M. McConkie

Naʻe tupu hake ʻeku tamaí ʻi ha kiʻi kolo siʻisiʻi ko Monitiselo, ʻi ʻIutā. ʻI heʻene taʻu fitú, ko e taha ʻo ʻene ngaahi ngāue fakaʻahó ko hono ʻomi ʻa e fanga pulu ʻa e fāmilí mei honau lotoʻaá. Ko ʻene kiʻi koloa mahuʻingá ʻene kiʻi hele fufū naʻe ʻalu holo pē mo ia. ʻI ha ʻaho ʻe taha naʻe heka atu he hōsí ke ʻomi ʻa e fanga pulú, naʻe fā hifo ki hono kató ke kumi ʻene helé. Naʻe tō hifo hono lotó heʻene fakatokangaʻi naʻe tō ia he halá. Naʻe loto-mamahi ʻaupito ka naʻá ne tui ki he meʻa naʻe akoʻi ange ʻe heʻene tamaí mo ʻene faʻeé: ʻOku fanongo mai mo tali lotu ʻa e ʻOtuá.

Naʻá ne taʻofi e hōsí peá ne hifo ki lalo. Naʻá ne tūʻulutui ai ʻo kole ki he Tamai Hēvaní ke tokoni mai ʻi hono kumi ʻene hele fufuú. Naʻe kaka hake leva ʻo heka he hōsí, tafoki, pea toe fononga he hala naʻá na haʻu aí. Hili ha kiʻi vahaʻataimi ne tuʻu ʻa e hōsí. Naʻe hifo ʻa ʻeku tangataʻeikí ʻo mono hifo hono nimá ʻi he efu matolu ʻo e halá. Ne maʻu ʻene hele fufū mahuʻingá kuo tanumia he kelekelé. Naʻá ne ʻilo naʻe fanongo mo tali mai ʻe he ʻEikí ʻene lotú.

Koeʻuhí ko e ako ʻeku tamaí ke fakafanongo mo ngāue fakatatau ki he ngaahi fanafana ʻa e Laumālié, naʻe tāpuekina ia ke sio ki he toʻukupu ʻo e ʻEikí ʻi ha ngaahi meʻa lahi ʻi heʻene moʻuí. Naʻá ne mamata ʻi ha ngaahi mana lahi. Ka ko e taimi naʻá ne ui ai e fāmilí ke akoʻi kiate kimautolu ʻa e ongoongoleleí, naʻá ne faʻa vahevahe maʻu pē ʻa e meʻa ne hoko ʻi he kiʻi hala efua ʻi Monitiseló, ʻa ia ne fanongo ai ʻa e ʻEikí peá Ne tali ʻa e lotu ʻa ha “kiʻi tamasiʻi taʻu fitu mata-teʻelangoa.”

ʻI heʻene motuʻa angé naʻá ne talamai mo ha meʻa ʻe taha naʻá ne ako mei he meʻa ko ʻeni ne hoko heʻene kei siʻí. Naʻá ne mamali mo pehē mai, ʻKuó u ako ʻo ʻilo ʻoku lava e ʻOtuá ʻo lea ki he fanga hōsí!”

Naʻe manatuʻi fuoloa ʻe heʻeku tamaí e ngaahi meʻa naʻá ne aʻusia ʻi heʻene kei siʻí, he ko e kamataʻanga ia ʻo ʻene ako fakalaumālie fakatāutahá. Ko e taimi ia naʻá ne ako ai ʻo ʻilo ʻiate ia pē ʻoku fanongo ʻa e ʻOtuá ki he ngaahi lotú. Ko e taimi ia ne kamata ai, hangē ko hono fakalea ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ke ne ako ʻa e Laumālie ʻo e ʻOtuá.1

Ko e Meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní

Naʻe talaʻofa ange ʻe he Fakamoʻuí ki Heʻene kau ʻAposetoló ko e hili pē ʻEne mavahe meiate kinautolú, te nau fiefia ʻi he meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Naʻá Ne folofola, “Ka ko e Fakafiemālié ko e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia ʻe fekau ʻe he Tamaí ʻi hoku huafá, te ne akoʻi ʻa kimoutolu ʻi he meʻa kotoa pē, mo fakamanatuʻi ʻa kimoutolu ʻi he meʻa kotoa pē, ʻa ia kuó u lea ʻaki kiate kimoutolú.” (Sione 14:26). Naʻe fakahoko ʻa e talaʻofa ko ʻení ʻi he ʻaho ʻo e Penitekosí .

ʻOku ʻi ai e totonu ʻa e kāingalotu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ke maʻu ʻa e meʻafoaki tatau pē. Hili hono papitaiso kitautolú, ʻoku foaki mai ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní kiate kitautolu ʻi he hilifaki ʻo e nima ʻe he tokotaha ʻokú ne maʻu ʻa e mafai ke fakahoko ʻa e ngaahi ouau ʻo e ongoongoleleí. Ko e meʻafoaki ko ʻení ko e totonu ia ke maʻu maʻu pē ʻa e takaua ʻo e mēmipa hono tolu ʻo e Toluʻi ʻOtuá, ʻi he taimi ʻoku tau moʻui taau aí.

Ko e takaua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e taha ʻo e ngaahi tāpuaki māʻongoʻonga taha ʻe lava ke tau fiefia ai ʻi he moʻuí ni. Naʻe pehē ʻe Pulusi R. Makongikī (1915–85) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

“ ʻOku totonu ke fekumi ʻa e tangatá—ʻo lahi ange ʻi ha toe faʻahinga meʻa pē ʻi he māmaní—ki he tataki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku ʻikai ha meʻa e toe mahuʻinga ange ʻi he takaua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. …

“ ʻOku ʻikai ha totongi ʻe fuʻu lahi, ha ngāue ʻe fuʻu faingataʻa, ha faingataʻa ʻe fuʻu tōtuʻa, ha feilaulau ʻe fuʻu lahi, ʻo kapau ko e meʻa pē ʻe taha ʻoku tau maʻu mei aí mo fiefia aí ko e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.”2

Naʻe akonaki ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻo pehē ʻe lava ke ako ʻa e Laumālie ʻo e ʻOtuá ʻi hono “ako ʻo mahino kiate koe ʻa e Laumālie ʻo e ʻOtuá, te ke lava ai ʻo tupulaki ʻi he tefitoʻi moʻoni ʻo e fakahaá, kae ʻoua kuó ke haohaoa ʻia Kalaisi Sīsū.”3

Ko e taha ʻo e ngaahi meʻa mahuʻinga taha te tau lava ʻo faí ko e ako ki he Laumālie ʻo e ʻOtuá—ako ke fanongo mo muimui ki he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālié. Kapau te tau holi ki ai pea moʻui taau, ʻe akoʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ʻi he tefitoʻi moʻoni ʻo e maʻu fakahaá.

Ako ke Fakafanongo pea ke Ngāue

Ke ako ki he Laumālie ʻo e ʻOtuá, kuo pau ke tau ako ke fakafanongo ʻaki hotau lotó. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Poiti K. Peeka, Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “Ko e Laumālié ko ha [kihiʻi] leʻo-siʻi—ko ha leʻo ʻoku ongoʻi kae ʻikai ongona. Ko ha leʻo fakalaumālie ʻoku hū ki he fakakaukaú ʻo hangē ha fakakaukau ʻoku fakahū ki he lotó.”4

Naʻe toe akonaki foki ʻa Palesiteni Peeka ʻo pehē: “ ʻOku faingofua ange ʻa e maʻu ʻo e ueʻi fakalaumālié ʻi he ngaahi feituʻu ʻoku nongá. ʻOku maʻu ʻi he folofolá e ngaahi lea hangē ko e lōngonoa, nonga, melino, Fakafiemālie: ‘Mou longo pē, pea ʻilo ko au ko e ʻOtuá.’ (Saame 46:10; ko e toki tānaki atu hono fakamamafaʻí.) Pea mo e talaʻofa, ‘Te ke maʻu hoku Laumālié, ko e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia ko e Fakafiemālié, ʻa ia te ne akoʻi koe ʻi he ngaahi meʻa fakamelino ʻo e puleʻangá.’ (T&F 36:2; ko e toki tānaki atu hono fakamamafaʻí).”

Naʻe toe tānaki atu ki ai ʻe Palesiteni Peeka: “Neongo ʻoku tau lava ʻo fakaafeʻi ʻa e faʻahinga fetuʻutaki ko ʻení, he ʻikai teitei lava ke fakamālohiʻi ia! Kapau te tau feinga ke fakamālohiʻi ia, ʻe ala kākaaʻi kitautolu.”5

Ko e meʻa mahuʻinga taha ʻi heʻetau ako ko ʻení ko hotau fatongia ke ngāue, ʻo ʻikai ke fakatoloi, ʻo fakatatau ki he ueʻi ʻa e laumālié ʻa ia ʻoku tau maʻú. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni: “ ʻOku tau vakai. ʻOku tau leʻo pē mo tatali ʻo tau fanongo ki he kihiʻi leʻo siʻí. Pea ʻi he taimi ʻe lea mai aí, ʻoku tau talangofua ki ai ʻa e tangata mo e fefine poto kotoa pē. Kuo pau ke ʻoua naʻa fakatoloi ʻa e ueʻi ʻa e Laumālié.”6

Ko ha founga ngāue māmālie mo hokohoko ʻa e ako ke fakafanongo mo mahino e Laumālié. Naʻe folofola e Fakamoʻuí ʻo pehē, “Pea ko ia ia ʻokú ne maʻu ʻa e māmá, pea fai atu ai pē ʻi he ʻOtuá, te ne maʻu ʻa e maama lahi ange; pea ʻe tupulaki ʻa e maama ko iá ʻo ngingila ange kae ʻoua ke aʻu ki he ʻaho haohaoá” (T&F 50:24). “He ko ia ʻokú ne talí te u foaki ʻo lahi ange kiate ia” (2 Nīfai 28:30).

Hangē pē ko Kalaisí, “naʻe ʻikai te ne maʻu mei he fonú ʻi he kamataʻangá, ka naʻá ne maʻu ʻa e ʻaloʻofa hoko mo e ʻaloʻofa” (T&F 93:12), ko ia, ʻi heʻetau tauhi ʻEne ngaahi fekaú, te tau “maʻu ʻa e ʻaloʻofa hoko mo e ʻaloʻofa” (T&F 93:20; vakai foki, Sione 1:16) mo e “ ʻotu lea ki he ʻotu lea, ʻa e akonaki ki he akonaki” (2 Nīfai 28:30). Ko ʻetau akó ʻoku faʻa māmālie ia ʻo hangē ko e mokulu hifo ʻa e hahaú mei he langí (vakai, T&F 121:45; 128:19).

Naʻe akonaki ʻa ʻEletā Lisiate G. Sikoti ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē “ ʻoku ʻikai ha founga pe hala faingofua ia ʻe lava ke vave ai [ʻetau] taukei hano tataki [kitautolu] ʻe he leʻo ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.” Ka “ ʻoku ʻamanaki atu ʻetau Tamaí ke [tau] ako ki he founga ke maʻu ai ʻa e tokoni fakalangi ko iá, ʻaki hoʻo fakahaaʻi hoʻo tui kiate Ia mo Hono ʻAlo Māʻoniʻoni ko Sīsū Kalaisí.”

Naʻe hoko atu ʻa ʻEletā Sikoti ʻo pehē: “Ko e ngāue ko ia ʻe hā ngali fakapipiko he kamataʻangá, ʻe ʻalu pē taimí mo ʻene toe faingofua angé ʻi hoʻo feinga maʻu pē ke ʻiloʻi mo muimui ki he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālié. Ko hoʻo falala ko ia ki he fakahinohino ʻokú ke maʻu mei he Laumālie Māʻoniʻoní, ʻe ʻalu pē ke toe mālohi ange,” pea “ ʻe toe pau ange ʻa e ngaahi ongo ʻokú ke maʻú, ʻi hoʻo fakafalala ki he meʻa ʻokú ke mamata mo fanongo pē ki aí.”7

ʻE hanga ʻe he ʻEikí ʻo tokoniʻi kitautolu ke tau sio ki he ngaahi olá, ko e konga ia hono akoʻi kitautolú, ʻi heʻetau moʻúi mo e moʻui ʻa e niʻihi kehé, ʻi heʻetau ngāueʻi ʻa e ngaahi ueʻi kuo tau maʻu mei he Laumālié. ʻE tokoni ʻa e ngaahi meʻa ko ia te tau aʻusiá ke fakamālohia ʻetau tuí mo ʻomi kiate kitautolu ha loto-toʻa lahi ange ke ngāueʻi ia ʻi he kahaʻú.

ʻOku fie maʻu ke fai ha ngāue lahi ʻi heʻetau ako ke fakafanongo mo mahino e Laumālié. Ka kuo talaʻofa ʻa e ʻEikí ko e kau faivelengá te nau “maʻu ha fakahā hoko mo e fakahā, pea mo ha ʻilo hoko mo e ʻilo, koeʻuhí [ke nau] ʻiloʻi ʻa e ngaahi meʻa liló mo e ngaahi meʻa fakamelinó—ʻa e meʻa ʻoku ʻomi ʻa e fiefiá, ʻa e meʻa ko ia ʻoku ʻomi ʻa e moʻui taʻengatá” (T&F 42:61).

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita (2007), 151.

  2. Bruce R. McConkie, A New Witness for the Articles of Faith (1985), 253.

  3. Ngaahi Akonaki: Siosefa Sāmita, 151.

  4. Boyd K. Packer, “Ko e Ngaahi Leʻo Mangamanga ʻo e Afí,” Liahona, Siulai 2000, 10.

  5. Boyd K. Packer, “Reverence Invites Revelation,” Ensign, Nov. 1991, 21.

  6. Thomas S. Monson, “ ʻOku Foaki Moʻui ʻe he Laumālie,” Liahona, Sune 1997, 4.

  7. Richard G. Scott, “Ke Maʻu Ha Tataki Fakalaumālie,” Liahona, Nōvema 2009, 6–7.

Ngaahi tā fakatātā ʻa Greg Newbold

Laʻitā ʻo Pilikihami ʻIongí naʻe tā ʻe Dan Weggeland, fakaʻaongaʻi ʻi he angalelei ʻa e Musiume Hisitōlia ʻa e Siasí