2011
Fakamālohia ʻo e Māmālohí
Fēpueli 2011


Talafungani ʻo e Ongoongoleleí

Fakamālohia ʻo e Kau Māmālohí

Konga naʻe toʻo mei ha lea naʻe fakahoko ʻi ha fakatahaʻanga maʻá e kau taki lakanga fakataulaʻeikí ʻi he ʻaho 19 ʻo Fēpueli, 1969. ʻE maʻu e kakato e leá ʻi he Boyd K. Packer, Let Not Your Heart Be Troubled (1991), 12–21. Naʻe fakaleleiʻi ʻa e sipelá, fakaʻilonga leá, mo e fakamataʻitohi lahí.

Ko kitautolu kotoa ʻoku taki ʻi he ngaahi uōtí mo e siteikí kuo pau ke tau fakaava ʻa e matapaá ki he sipi heé; pea tau tuʻu ki he tafaʻakí kae tukuange ke nau hū mai.

ʻĪmisi
President Boyd K. Packer

ʻEkitivitií—ko e faingamālie ke tokoni mo fai e fakamoʻoní—ʻoku hangē ia ha faitoʻó. Te ne fakamoʻui ʻa e fokoutua fakalaumālié. Te ne fakamālohia ʻa e vaivai fakalaumālié. Ko ha konga mahuʻinga taha ia ʻo hono toe fakafoki mai ʻo e sipi heé. Neongo ia, ʻoku ʻi ai maʻu pē ha fakahehema, ʻo hangē pē kuo ʻosi fakapolokalamaʻí, ke ʻoange e ngaahi faingamālie ke tupulakí kiate kinautolu kuo ʻosi lahi pē ʻenau ngaahi ʻekitivitī ʻoku faí. ʻE lava ʻe he sīpinga ko ʻení, ʻa ia ʻoku ʻasi ʻi hotau ngaahi uōtí mo e siteikí, ʻo taʻofi ai ʻa e sipi heé.

ʻI he taimi ʻoku ʻomi ai ʻe ha faiako fakaʻapi ha sipi hē ki he ngaahi fakatahá, ko e kamataʻanga pē ia ʻo hono maʻu maí. Ko e hā ha fatongia ʻe lava ke fakaʻaongaʻi ai ia ki heʻene lelei fakalaumālié? Ko hono moʻoní ʻoku ʻikai lahi ha ngaahi fatongia ʻe lava ke fakaʻaongaʻi ai ʻe ha taki ha taha ʻoku kei faifeinga ke moʻui taau. Meʻapango, he ko e ngaahi tūkunga ʻe lava ke fakaʻaongaʻi ai kinautolú—ke lotu, ke tali fehuʻi, ke fakamoʻoni—ʻoku tuku maʻu pē ia ke fakahoko ʻe he niʻihi ʻoku mālohí: maʻá e palesiteni fakasiteikí, aleaʻanga māʻolungá, kau pīsopelikí, pēteliaké, mo e kau taki ʻo e ngaahi houalotú. Pea ko e taimi e niʻihi ʻoku tau feinga ke ʻomi ha kau lea mei tuʻa—ʻo mole ai e faingamālie ʻo e niʻihi ʻoku fiekaia fakalaumālie ko ʻení.

ʻI ha houalotu sākalamēniti ʻa ha uooti ne u ʻaʻahi ki ai, naʻe fakaafeʻi ha fefine naʻe māmālohi hono husepānití ʻi he Siasí ke hiva. Ka naʻe ʻi he lotú hono husepānití. Naʻe fie maʻu ʻe he pisopé ha polokalama makehe he ʻaho ko iá. Ko ʻene fuofua fanongonongó naʻe pehē: “Ko Misa X, ko hoku tokoni ʻuluakí, te ne fakahoko ʻa e fua lotú.” Naʻe fakahoko ʻe hono tokoni uá ʻa e lotu tukú.

Ne u fakakaukau ko ha, meʻapango ia. ʻOku loto-hohaʻa ʻa e kau tangata ʻe toko tolu ko ʻeni ʻi he kau pīsopelikí ki he kau fokoutua fakalaumālié, ka ʻoku nau hanga hake pē ʻo maʻu ʻa e faitoʻo ʻoku fie maʻu ke fakamoʻui ʻaki ʻa e kakai ko ʻení—ko e ʻekitivitií, ko e kau he polokalamá—nau maʻu pē ia ʻe kinautolu ʻi he haʻohaʻonga ʻo e niʻihi ʻoku nau fuʻu fie maʻú!

ʻE pehē ʻe ha niʻihi: “Kuo pau ke tau mātuʻaki tokanga ki he kau māmālohi ʻi hotau haʻohaʻongá. ʻE sai ange ke ʻoua naʻa tau ui kinautolu ke lotu pe fakamoʻoni he te nau ilifia pea hangē ia ko hano tuli kinautolú ʻo nau mavahe atu.” Ko ha tala tupuʻa ia! Ko e meʻa ʻoku angamaheni ki ai, ka ko ha tala tupuʻa ia! Kuó u fehuʻi ki ha kau pīsope—ko ha toko laungeau—pe ʻe lava ke nau fakapapauʻi mai pe kuo hoko ha meʻa pehē kiate kinautolu. Naʻe siʻisiʻi ʻa e tali naʻe ʻió—ko hono moʻoní ne fakamatala e pīsopé ni naʻe tuʻo taha pē pe tuʻo ua ʻenau fakahoko ʻeni. ʻA ia ʻoku siʻisiʻi ʻaupito ʻene tuʻu fakatuʻutāmakí, ka ʻo kapau ʻe fai ha fakaafe pehē ne mei lava ke toe foki mai.

ʻI he ngaahi taʻu kuo hilí ne u ʻaʻahi ki ha siteiki naʻe tokangaʻi ʻe ha tangata ne maau ʻaupito ʻene ngāué pea natula lavameʻa. Naʻe fakapolokalamaʻi ʻa e fakaikiiki ʻo e meʻa kotoa pē ʻi he konifelenisi fakasiteikí. Naʻá ne fakahoko ʻa e meʻa tatau ʻi hono vahe ʻa e lotú kiate kinautolu ʻi he kau palesitenisī fakasiteikí, aleaʻanga māʻolungá, kau pīsopé mo e pēteliake fakasiteikí. Naʻe teʻeki ke fakahoko kiate kinautolu e polokalamá, ko ia ne mau liliu ia mei he niʻihi naʻe taau ke fakalāngilangiʻí ki he niʻihi naʻa nau fie maʻú—fuʻu fie maʻu ʻaupito—ke aʻusia e meʻá ni.

Naʻe maʻu ʻe he palesitení ʻa e fakaikiiki ʻo e ʻasenitá ki he ongo fakataha lahí peá ne fakamatala naʻe ʻi ai ʻa e miniti ʻe 20 ʻi he fakatahaʻanga ʻe taha naʻe faingamālié. Naʻá ku talaange ki ai ʻe lava ke mau ui ha niʻihi ne ʻikai ke nau mei maʻu ha faingamālie ka ʻe lava ke fakamālohia fakalaumālie kinautolu ʻi haʻanau lea. Naʻá ne tali ʻaki ʻene fokotuʻu mai ʻoku ʻi ai ha kau taki lelei ʻe lava ke nau mateuteu ke fakahoko ha ngaahi lea ʻe vahe ange kiate kinautolu. Naʻá ne pehē, “ ʻE tokolahi ai e kakai teʻeki kau ki he Siasí. ʻOku mau anga pē ki he maau mo e lelei ʻa e ngaahi konifelenisi ʻoku mau fakahokó. ʻOku lahi ʻa e kakai lelei ʻaupito ʻi he siteikí. Te nau fakahoko ha polokalama lelei moʻoni.”

Naʻá ne toe lau ki he polokalamá lolotonga ʻa e fakatahá peá ne vilitaki mai ke ui ʻa e kau “lea lelei taha” ʻo e siteikí. Ne u fehuʻi ange, “Ko e hā ʻoku ʻikai ke tau tukuange ai ʻa e taimi ko ʻení ki he niʻihi ʻoku nau fie maʻu lahi tahá?” Naʻe taʻe fakafiemālie ʻeni ki ai, “Kae kehe, ko e Taki Māʻolungá foki koe.”

Naʻá ne fakamanatu pongipongia mai he Sāpaté naʻe kei taimi pē ke fetuʻutaki ki ha taha pea ʻe hā lelei ai e konifelenisí.

Naʻe kamata ʻa e fakatahaʻanga pongipongí ʻaki ʻa e lea ʻa e palesitení ʻa ia ne mālie pea fakamāfana. Hili iá naʻa mau ui hono tokoni uá. Naʻe ʻilonga ʻa ʻene manavaheé. … (Naʻa mau fakahoko ange kimuʻa ngalingali ʻe toki lea e ongo tokoní ʻi he fakatahaʻanga hoʻataá. Naʻe ʻai ke mau ʻalu ʻo maʻu meʻatokoni hoʻatā ʻi hono ʻapí. Naʻá ne ʻilo naʻe ʻi ai pē e taimi ke lau ai e ngaahi meʻa naʻá ne hikí, peá ne tuku ʻe ia ʻi honau ʻapí.)

Koeʻuhí ko e ʻikai ʻi ai ʻene meʻa ne hikí ne afe hake ʻo fakamoʻoni, ʻo talanoa fekauʻaki mo e faingāue naʻá ne fakahoko ʻi he lolotonga ʻo e uiké. Ko ha tangata naʻe fakafoki mai mei he mohenga ʻo e maté ʻe he mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí neongo ne ʻikai ha toe ʻamanaki ki ai e kau toketaá. Naʻe ʻikai te u ʻilo pe ko e hā ʻa e ngaahi meʻa naʻá ne hikí ka e mahalo naʻe ʻikai mafakatataua ia ki he fakamoʻoni fakalaumālie naʻá ne faí.

Naʻe ʻi ai ha fefine toulekeleka naʻe tangutu ʻi he ʻotu muʻá, ʻo puke ʻa e nima ʻo ha tangata ne ʻikai fuʻu sai hono valá. Naʻe kiʻi hā kehe ʻa e fefiné mei he haʻofangá koeʻuhí ko hono valá—hangē naʻe tuitui nima peé. Naʻe hangē pē naʻe totonu ke ne lea ʻi he konifelenisí, pea ʻi he ʻoange hono faingamālié, naʻá ne lipooti ki heʻene ngāue fakafaifekaú. ʻI he taʻu ʻe nimangofulu mā ua kuohilí, naʻá ne foki mai mei he malaʻe ʻo e ngāue fakafaifekaú pea talu mei ai kuo teʻeki ke toe fakaafeʻi ia ke lea ʻi he lotú. Ko ha fakamoʻoni fakalaumālie mo fakamāfana naʻá ne vahevahé.

Naʻe ui mo e niʻihi kehe ke nau lea, pea ʻi he ofi ke ʻosi e fakatahá, naʻe fokotuʻu mai ʻe he palesitení ke u maʻu ʻe au ʻa e toenga ʻo e taimí. Ne u fehuʻi kiate ia, “Kuó ke maʻu ha ueʻi fakalaumālie?” Naʻá ne talamai ʻene toutou fakakaukau ki he pule koló. (Ne fili ʻe he kakai tokolahi ʻo e kolo ko ʻení ha mēmipa ʻo e Siasí ke hoko ko e pule kolo, pea naʻe ʻi he fakatahaʻangá.) ʻI heʻeku talaange te u ʻoange ʻa e faingamālie ʻo e pule koló ke leá, naʻá ne fanafana mai ʻoku ʻikai ke mālohi ia he Siasí. ʻI heʻeku fokotuʻu atu ke ui ia ke haʻu ʻo leá, naʻe ʻikai ke ne tali, ʻo ne talamai hangatonu ʻoku ʻikai taau ia ke lea ʻi he fakatahaʻanga ko iá. ʻI heʻeku vili ange ki aí, naʻá ne ui leva ʻa e tangatá ki he tuʻunga malangá.

Ko e tamai ʻa e pule koló ko ha paionia ia ʻo e Siasí ʻi he vāhenga ko iá. Naʻe hoko ko ha pīsope ʻo e taha e ngaahi uōtí pea hoko atu ʻe he taha ʻo hono ngaahi fohá—ʻi heʻeku manatuʻí, ko e māhanga ʻo e pule koló. Ko e sipi heé ʻa e pule koló. Naʻe haʻu ki he tuʻunga malangá, pea ne u ʻohovale, heʻene lea ʻaki ʻa e ʻita mo e tāufehiʻá. Naʻe kamata ʻene leá ʻo anga peheni: “ ʻOku ʻikai te u ʻilo pe ko e hā ʻoku ui ai au ke u leá. ʻOku ʻikai te u ʻilo pe ko e hā ʻoku ou ʻi he lotú ai he ʻaho ní. ʻOku ʻikai totonu ke u ʻi he lotú au. Naʻe ʻikai ha taimi ia ne u ongoʻi ai ʻoku ou kau. ʻOku ʻikai te u tui ki he founga ngāue ʻa e Siasí.”

Te u tala atu, naʻe kamata ke u hohaʻa, ka naʻá ne longo pea punou hono ʻulú ki he tuʻunga malangá. Mei he taimi ko iá ʻo aʻu ki he ʻosi ʻene leá naʻe ʻikai ke toe hanga hake ki ʻolunga. Hili haʻane kiʻi momou, naʻá ne hoko atu: “Ka ʻoku ou pehē pē ke u talaatu ʻeni. Naʻe tuku ʻeku ifi tapaká he uike ʻe ono kuo hilí.” Peá ne hiki hake hono nimá ʻo taʻalo ki he kāingalotú ʻo ne pehē, “Kapau ʻoku ʻi ai ha taha ʻo kimoutolu ʻokú ne pehē ʻoku faingofua, kuo teʻeki ke mou aʻusia ʻe kimoutolu ʻa e heli kuó u foua ʻi he ngaahi uike ko ʻeni kuoʻosí.”

Pea naʻe molū hifo ʻene leá. Naʻá ne pehē, “ ʻOku ou ʻilo ʻoku moʻoni ʻa e ongoongoleleí. Naʻá ku ʻilo maʻu pē ʻoku moʻoni. Naʻá ku ako ia mei heʻeku faʻeé ʻi heʻeku kei siʻí.

Naʻá ne vetehia, “ ʻOku ou ʻilo ʻoku ʻikai hala e fokotuʻutuʻu ʻa e Siasí. Ko au ia ʻoku hala ʻeku fokotuʻutuʻú pea kuó u ʻilo maʻu pē ia ʻe au.”

Pea naʻá ne lea, ʻo fakafofongaʻi mahalo ʻa e kotoa ʻo e fanga sipi heé ʻi heʻene kolé: “ ʻOku ou ʻilo ko au ʻoku halá, pea ʻoku ou fie foki mai. Kuó u feinga ke u foki mai, kae ʻikai ke mou fakangofua au ke u foki mai!”

Ko e moʻoni te tau tali ke foki mai, ka naʻa tau tō nounou ʻi hono fakahoko ange kiate iá. Hili ʻa e fakatahá ne matua mai e kāingalotú—ʻo ʻikai ko e omi kiate kimautolu ka kiate ia mo pehē, “ ʻOku mau talitali lelei koe ki ʻapi!”

ʻI heʻemau lele ki malaʻe vakapuna hili ʻa e konifelenisí, naʻe pehē mai e palesiteni fakasiteikí, “Kuó u ako ha meʻa he ʻahó ni.”

ʻI heʻeku fakaʻamu ke fakapapauʻi ange iá, naʻá ku pehē ange, “Kapau naʻa tau fai ʻa e meʻa naʻá ke loto ki aí, naʻá ke mei ui e tamai ʻa e tangata ko ʻení, pe mahalo ko hono tokouá, pe pīsopé, ʻikai ko ia?”

Naʻá ne kamo pē mo pehē: “Naʻa nau mei malanga mālie ʻi ha miniti ʻe 15 ki he 20 ki he mālieʻia ʻa e niʻihi naʻe ʻi aí neongo ko e miniti pē ʻe 5 ʻe ʻoangé. Ka naʻe ʻikai ke mei foki mai ha sipi hē.

Kuo pau ke fakaava ʻe kitautolu kotoa pē ʻoku taki ʻi he ngaahi uōtí mo e siteikí ʻa e matapaá ki he sipi ʻoku heé; tuʻu ki he tafaʻakí kae tuku ke nau hū mai. Kuo pau ke tau ako ke ʻoua naʻa tau taʻofi ʻa e matapaá. Ko e hala fāsiʻi ia. Ko e taimi e niʻihi ʻoku tau tuʻu ʻo feinga ke fusi mai kinautolu he ʻā ko ia ʻoku tau taʻofí. Te tau toki maʻu ʻa e laumālie ke fakamālohia ʻenau fakamoʻoní, ʻo kapau te tau hiki hake kinautolu, teke kinautolu ki muʻa, mo sio ʻoku nau mahiki hake ʻo māʻolunga ange ʻiate kitautolu.

ʻOku ou fifili pe ko e ʻuhinga nai ia ʻa e ʻEikí ʻi Heʻene folofolá, “ ʻOku ʻikai ʻaonga ʻa e faitoʻó kiate kinautolu ʻoku mālōloó, ka ki he mahakí” (Mātiu 9:12).

ʻOku ʻikai te u kolé ke tukuhifo ʻa e ngaahi tuʻunga moʻuí. Ka ko hono fehangahangaí. ʻE vave ange ʻa e foki mai ʻa e fanga sipi heé ki he ngaahi tuʻunga moʻui māʻolungá ʻi he ngaahi tuʻunga moʻui ʻoku māʻulaló. ʻOku ʻi ai ʻa e faitoʻo mahuʻinga ʻi he akonakiʻi fakalaumālié.

Ko e akonakiʻí ko ha founga ia ʻo e ʻofa, ko hono ʻai ke hā sino mai. ʻOku fie maʻu ia pea ʻoku mālohi ʻi he moʻui ʻa e kakaí.

ʻI he taimi ʻoku vaʻinga ai ha kiʻi tamasiʻi ʻoku kei tōtuʻu ʻi he veʻe halá, ʻoku tau fakaʻuli fakalelei ʻo takai hake ai. ʻE tuʻu ha niʻihi ʻo fakapapauʻi ʻokú ne malu [pea,] kapau ʻe fie maʻu, te nau akonakiʻi ia. Tuku kehe ʻo kapau ko ʻetau fānau pē pe mokopuna. Kapau ʻoku tau ʻofa feʻunga ʻiate kinautolu, te tau fai ia. Ka ʻikai akonakiʻi ʻi he taimi ʻe tokoni ai ki he tupulaki fakalaumālié, ko ha fakaʻilonga ia ʻo e siʻisiʻi ʻa e ʻofá mo e tokangá.

ʻE tokoni ke huhuʻi e ngaahi laumālié ʻa e akonakiʻi fakalaumālie fakataha mo e ʻofá pea fakapapauʻi ʻaki ʻa e fakamoʻoní.

Ngaahi tā fakatātā ʻa Bjorn Thorkelson