2011
Ko e Ongoongoleleí ʻOku Maʻá e Tokotaha Kotoa Pē
Fēpueli 2011


Ko e Ongoongoleleí ʻOku Maʻá e Tokotaha Kotoa Pē

Naʻá ku faʻa fifili maʻu pē pe ʻoku haʻu ʻa e fiefia moʻoní mei fē. Peá u toki maʻu ia ʻi he “puha lahí.”

ʻI heʻeku kei taʻu 16 mo nofo ʻi Pōtō ʻAlekei ʻi Palāsilá, naʻe ʻi ai ha kaungāmeʻa hoku taʻoketé naʻe faʻa ʻaʻahi ange ki ʻapi. Naʻá ne talamai ʻi ha ʻaho ʻe taha naʻá ne ʻilo ha siasi pea naʻe saiʻia ʻi he anga ʻo e moʻui hono kāingalotú.

Naʻá ne fakamatala mai ha konga siʻi ʻo e meʻa naʻá ne aʻusia ʻi heʻene kau ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ka naʻe ʻikai ke ne fakapapauʻi pe ʻokú ma maʻu mo hoku taʻoketé ʻa e “tōʻonga ʻoku taau mo e Siasí.” Naʻá ne fakakaukau ʻe fuʻu lahi e ngaahi tuʻunga moʻui ia ʻo e Siasí ke ma tali.

Ka ko e taʻahine lelei mo angalelei homa tuofefiné. Koeʻuhí ko ʻene tōʻonga moʻui ko ʻení, naʻe fakakaukau homa kaungāmeʻá ʻe saiʻia ia ʻi he ngaahi meʻa naʻe taukaveʻi ʻe he kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ko ia, naʻá ne poaki leva ki heʻemau faʻeé ke ʻalu mo ia ki he ʻekitivitī ʻa e Siasí.

Naʻe loto lelei ki ai e fineʻeikí ʻo kapau pē ʻe ʻalu mo hoku taʻoketé pe ko au. Naʻe vave ange hoku taʻoketé ʻiate au ʻo ne tali fakatovave, “He ʻikai ke u ʻalu au!” Naʻe fekau leva ke u ʻalu mo hoku tuofefiné ki he ʻekitivitií.

Naʻe ʻikai ke u fuʻu hohaʻa au ki ai. Naʻá ku fifili maʻu pē fekauʻaki mo e Siasí talu mei he fuofua taimi ne u sio ai he fuʻu falelotu lahi tapafā mei he kauhala ʻe taha ʻo homau ʻapiakó. Kuo tā tuʻo lahi ʻeku sio he kakai ʻoku haʻu mo ʻalu mei he falelotú, peá u fakatokangaʻi ʻoku sote hina mo hēkesi ʻa e kakai tangatá. Ne u fifili pe ko e hā nai e meʻa ʻoku fakahoko ʻi he loto “puha lahi” ko ʻení, he ko ʻeku fakakaukau ia fekauʻaki mo e fuʻu falé.

Ko ʻEku Fuofua ʻEkitivitií

Naʻa mau aʻu atu mo hoku tuofefiné mo homa kaungāmeʻá ki he ʻapi Siasí. ʻI loto mālie he loto holó, naʻe ʻi ai ha kiʻi falukunga kakai: ko ha ongo faifekau fefine mo ha toko ono kehe nai. Naʻe fai pē ʻenau vaʻinga mo ʻenau kai popikoane mo inu melie. Naʻa nau kakata mo fiefia.

Ne u fifili, “Ko hai nai e kakai ko ʻení pea ko e hā e ʻuhinga ʻoku nau fuʻu fiefia pehē aí?” Naʻá ku ʻilo ʻoku ʻikai ko e vaʻinga naʻa nau fakahokó pe ko e ʻātakai naʻa nau ʻi aí pe ko e lole naʻa nau vahevahé. Ko e fanga kiʻi meʻa faingofua ia. Naʻe hangē ʻoku haʻu ʻa e fiefiá ia mei he lotó.

Ne u faʻa fifili he taimi lahi pe ʻoku haʻu mei fē ʻa e fiefia moʻoní mo e founga ke maʻu ai iá. Ne u fakakaukau mahalo ʻoku maʻu ia ʻi he ngaahi ʻekitivitī fakafiefiá pe ko e folau ʻeveʻeva ki ha ngaahi fonua muli pe ko e maʻu ʻa e ngaahi meʻa kotoa ʻoku foaki ʻe he māmaní. Peá u ʻalu ki he falelotu ko ʻení, ʻa ia ne fiefia ʻaupito ʻa e kakai aí neongo naʻe ʻikai ke ʻi ai e ngaahi meʻa ko eé. Ne ongo moʻoni ia kiate au.

Hili ʻa e ʻekitivitií naʻe tuʻu ʻa e ongo faifekaú ʻi he matapaá ʻo lulululu mo tokotaha kotoa pē. ʻI he aʻu hoku tuofefiné ki he matapaá, naʻá na fehuʻi ange pe ʻoku fie ʻilo lahi ange ki he Siasí. Naʻá ne tali, “ ʻIkai, mālō.” Ka naʻá ku kei fieʻilo pē. Naʻá ku maʻu ʻa e “holi pē ke tuí” (ʻAlamā 32:27), pea ʻi heʻena fakaafe mai ke u ako lahi ange fekauʻaki mo e ongoongoleleí, naʻá ku tali ʻio.

Naʻe ʻikai ke mahuʻingaʻia ʻeku ongomātuʻá he lēsoni ʻa e kau faifekaú pe ko hono fakahoko ia ʻi homau ʻapí, ko ia ai ne u aleaʻi ke fai ʻa e lēsoní ʻi ʻapi Siasi. ʻI he māhina hono hokó ne u ako fekauʻaki mo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo toe fakafoki maí—fekauʻaki mo e meʻa naʻá ne ʻai ʻa e kakai ʻi he holó ke nau fiefiá. Ne u ʻilo ʻoku maʻu e fiefiá ʻi hono fakahoko e finangalo ʻo e ʻEikí, pea ʻoku haʻu mei he lotó, pea te u lava ʻo fiefia neongo ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku hoko ʻi heʻeku moʻuí. Naʻe “melie kiate au” (ʻAlamā 32:28) ʻa e tokāteliné. Naʻá ku fie maʻu ia ʻi heʻeku moʻuí.

Ne u fili ke u kau ki he Siasí hili ʻa e māhina ʻe taha mei he fuofua ʻekitivitī ko iá. ʻI he ngaahi taʻu kimui maí, ne kau fakatouʻosi ʻeku ongomātuʻá ki he Siasí.

Ngaahi ʻAhiʻahi Hili ʻa e Papitaisó

Ne u fehangahangai mo ha ngaahi ʻahiʻahi lahi hili hoku papitaisó. Ne lahi e ngaahi liliu ne fie maʻu ʻi heʻeku moʻuí. ʻIkai ngata aí, ne u ongoʻi he taimi e niʻihi naʻe ʻikai ke ʻi ai haku ngaahi kaungāmeʻa ʻi he Siasí, pea naʻe ʻahiʻahiʻi maʻu pē au ke u foki ki hoku kaungāmeʻa motuʻá. Ka naʻe tokoniʻi au ʻe heʻeku holi ke u ongoʻi fiefiá—mo e mahino ko ia ne u maʻú, te tau lava pē ʻo fiefia neongo ʻa e ngaahi meʻa ʻoku hoko ʻi tuʻá—ke u toutou foki mai ki he Siasí. Ne u ʻilo naʻe ʻikai ke u lava ʻo “tuku [ʻeku] tuí” (ʻAlamā 32:36). Ne fakaʻau pē ʻo maʻu hoku ngaahi kaungāmeʻa ʻi he Siasí ʻa ia naʻa nau tokoni lolotonga e liliú. Pea ʻi he hokohoko atu ʻeku moʻui ʻaki e ongoongoleleí, ne tupulaki ʻeku fakamoʻoní mo ʻeku fiefiá (vakai, ʻAlamā 32:37).

Naʻe akoʻi au ʻe he meʻa ne u aʻusia ʻi hoku fakauluí—ʻoʻoku pea mo ia ʻo e niʻihi kehé—ʻe lava ʻe he Laumālié ʻo fakamoʻui ha taha pē, ʻi ha feituʻu pē pea ʻoku ʻikai ha faʻahinga fakamatala fakafoʻituitui pau ki ha taha ʻe ngali hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasí. ʻOku tau fie maʻu kotoa pē ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOku tau lolotonga feinga hono kotoa ke hangē pē ko Iá.

Naʻe tokoni ʻa e ʻilo ko iá ʻi heʻeku hoko ko ha faifekau ʻi Sā Paulo ʻi Palāsilá; ʻi heʻeku hoko ko e palesiteni fakamisiona ʻi Pelemi ʻi Palāsilá; pea ʻi heʻeku hoko ko e mēmipa ʻo e Siasí. Kuo tokoni mai kiate au mo hoku uaifí ʻi heʻema teuteuʻi ʻema fānaú ke nau ō ʻo ngāue fakafaifekaú. Ko e toko ua ʻo ʻema fānaú kuó na ʻosi ngāue fakafaifekau taimi kakato, pea kimuʻa peá na oó, ne u fakamanatu kiate kinaua ke ʻoua naʻá na fakamāuʻi e kakaí mei honau fōtungá pe ko e anga ʻo ʻenau moʻuí. Naʻá ku akonaki kiate kinaua, “ ʻOua naʻá mo taʻetokoni ki ha taha koeʻuhí ko ʻene ngali kehé. Feinga ke mo sio ki he lotó. Mahalo naʻa ʻoku ʻi ai mo ha Kālosi ʻe taha ʻi he feituʻu ko iá.”

ʻOku ou houngaʻia ʻi he ʻilo ko e fānau kotoa kitautolu ʻa e ʻOtuá mo ʻilo ko e tokotaha kotoa pē—ʻo ʻikai ko ha niʻihi pē—ʻe lava ke ne maʻu ʻa e fiefia ʻoku maʻu ʻi hono moʻui ʻaki ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

Naʻe ʻikai ke fakapapauʻi ʻe he kaungāmeʻa hoku taʻoketé ʻokú ma maʻu mo hoku taʻoketé (ʻi ʻolungá) ʻa e “tōʻonga ʻoku taau mo e Siasí.” Ka naʻá ku fie ʻilo ki ai.

Ko ʻEletā Kōtoi ʻi heʻene hoko ko ha faifekau taimi kakato ʻi Palāsilá, 1982.

Ngaahi tā fakatātā ʻa Bryan Beach; fakaʻaongaʻi e ngaahi laʻitaá ʻi he angalelei ʻa ʻEletā Kālosi A. Kōtoi