2011
Hono ʻIkai Ke Lahi [Hoʻomou] Fiefiá
Fēpueli 2011


Pōpoaki ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí

Hono ʻIkai Lahi [Hoʻomou] Fiefiá

ʻĪmisi
President Henry B. Eyring

ʻOku siʻisiʻi ʻaupito ha ngaahi meʻa ʻi he moʻuí ni ʻe fakafiefia mo tolonga ange ʻi hoʻo ʻilo kuó ke tokoniʻi ha niʻihi kehe ke nau tali ki honau lotó ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo toe fakafoki maí. Ko e fiefia ko iá ko ha faingamālie ia ki he mēmipa takitaha ʻo e Siasí. ʻI hono papitaiso kitautolú, naʻa tau fuakava ai ke tau “tuʻu ko e kau fakamoʻoni ʻo e ʻOtuá ʻi he taimi kotoa pē pea ʻi he meʻa kotoa pē, pea ʻi he feituʻu kotoa pē te [tau] ʻi ai, ʻo aʻu ki he maté, koeʻuhí ke huhuʻi ʻa [kitautolu] ʻe he ʻOtuá, pea [tau] mou kau fakataha mo kinautolu ʻoku ʻo e ʻuluaki toetuʻú, koeʻuhi ke [tau] maʻu ʻa e moʻui taʻengatá” (Mōsaia 18:9).

ʻOku tali ʻe he mēmipa kotoa pē ʻa e konga ʻo e fekau kuo foaki ki he Siasí ke ʻave ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ki he māmaní, ʻi ha feituʻu pē te nau ʻi ai pea lolotonga ʻenau moʻuí. Naʻe folofola mahino ʻa e ʻEikí ʻo pehē: “Vakai, naʻá ku fekauʻi atu ʻa kimoutolú ke fakamoʻoni pea fakatokanga ki he kakaí, pea ʻoku taau mo e tangata kotoa pē kuo fai ki ai ʻa e fakatokangá ke ne fakatokanga ki hono kaungāʻapí foki” (T&F 88:81). ʻOku ʻa e kau faifekau taimi kakató ʻa e mālohi ke akoʻi ʻa kinautolu kuo teʻeki ke nau kau mai ki he Siasí. ʻOku ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ʻa e mālohi ke kumi ʻa kinautolu kuo teuteuʻi ʻe he ʻEikí ke akoʻi ʻe he kau faifekaú.

ʻOku fie maʻu ke tau ngāueʻi ʻetau tui kuo teuteuʻi ʻe he ʻEikí ha kakai ʻi hotau haʻohaʻongá ke akoʻi. ʻOkú Ne ʻafioʻi kinautolu mo e taimi te nau mateuteu aí, pea te Ne lava ʻo tataki kitautolu kiate kinautolu ʻaki ʻa e mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní mo foaki mai ha ngaahi lea ke fakaafeʻi ʻaki kinautolu ke akoʻi. Kuo talaʻofa mai ʻe he ʻEikí kiate kitautolu ʻa e talaʻofa tatau naʻá Ne foaki ki ha faifekau ʻi he 1832 fekauʻaki mo ʻetau fekumi ki he kakai kuo mateuteu ke akoʻi ʻe he kau faifekaú: “Te u fekau atu kiate ia ʻa e Fakafiemālié, ʻa ia te ne akoʻi kiate ia ʻa e moʻoní pea mo e hala ke ne fou aí; pea ʻe fakatatau ki heʻene faivelengá, te u toe fakakalauni ʻaki ia ha ngaahi haʻinga uite” (T&F 79:2–3).

ʻOku ʻatautolu foki ʻa e talaʻofa ʻo e fiefia lahi maʻá e kau faifekau faivelengá ʻi heʻetau hoko ko e kāingalotu faivelenga ʻoku loto ʻaki e ngāue fakafaifekaú:

“Pea ko ʻeni, kapau ʻe lahi ʻa [hoʻomou] fiefiá mo e foʻi toko taha kuo [mou] ʻomi kiate au ki he puleʻanga ʻo ʻeku Tamaí, hono ʻikai ke lahi [hoʻomou] fiefiá ʻo kapau te [mou] ʻomi ʻa e ngaahi laumālie tokolahi kiate au!

“Vakai, ʻoku [mou] maʻu ʻa ʻeku ongoongoleleí ʻi [homou] ʻaó, pea mo ʻeku maká, pea mo ʻeku fakamoʻuí.

“Kole ki he Tamaí ʻi hoku hingoá, ʻi he tui ʻo tui te [mou] maʻu, pea te [mou] maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia ʻokú ne fakahā ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku ʻaongá ki he fānau ʻa e tangatá” (T&F 18:16–18).

Makehe mei he tokoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní kiate kitautolu ke tau ʻilo pea fakaafeʻi ʻa kinautolu kuo nau mateuteu ke akoʻí, kuo ui ʻe he ʻEikí ha kau taki ke nau tokoni kiate kitautolu. ʻI ha tohi ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻi he ʻaho 28 ʻo Fēpueli 2002, naʻe toe hilifaki ai ʻa e fatongia mamafa ʻo e ngāue fakafaifekaú ki he kau pīsopé mo e ngaahi uōtí.1 ʻI he tokoni ʻa e fakataha alēlea fakauōtí pe fakakoló, ʻoku fokotuʻutuʻu ʻe he kōmiti pule ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ha palani ngāue fakafaifekau ʻa e ʻiunití. ʻOku kau ʻi he palaní ha ngaahi founga ʻe lava ai e kāingalotú ʻo maʻu ʻa e niʻihi kuo mateuteu ke akoʻi ʻe he kau faifekaú. ʻOku ui ʻa e tokotaha ko e taki ngāue fakafaifekau ʻa e uōtí pe koló. ʻOku ngāue vāofi ʻa e taki ngāue fakafaifekaú mo e kau faifekau taimi kakató pehē foki ki he kau fiefanongó.

ʻOku lahi ʻaupito ha ngaahi founga ke fakahoko lelei ange ai hotau fatongia fakatāutaha ke kumi ha niʻihi ke akoʻi ʻe he kau faifekaú. Ko e founga lelei tahá ʻa e founga faingofua tahá.

Lotu ke tataki koe ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní. Talanoa ki he kau taki fakalotofonuá mo e kau faifekaú ke ʻomi haʻanau ngaahi fokotuʻu mo palōmesi ange te ke tokoni. Fakalotolahiʻi ʻa kinautolu ʻoku kau mo koe ʻi he ngāué ni. Peá ke hoko ko ha fakamoʻoni maʻu ai pē ʻi he ngaahi meʻa te ke lea ʻaki mo faí, ko Sīsuú ko e Kalaisí ia pea ʻoku tali lotu ʻa e ʻOtuá.

ʻOku ou fakamoʻoni ʻe tataki koe ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní kiate kinautolu ʻoku fekumi ki he moʻoní ʻi hoʻo lotua mo ngāueʻi ʻa e fakahinohino ko iá. Pea ʻoku ou ʻilo ʻi he ngaahi meʻa kuó u aʻusiá ʻe tolonga hoʻo fiefiá pea mo e niʻihi kuo nau tali ʻa e ongoongoleleí ki honau lotó pea kātaki ki he ngataʻangá ʻi he tui.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai ki he “Ngaahi Ongoongo ʻo e Siasí: Fakamamafaʻi ʻa e Ngāue Fakafaifekau Fakauōtí mo e Fakakoló,” Liahona, ʻAokosi 2002, 4.

Taá naʻe fai ʻe Welden C. Andersen

Taupotu ki toʻohemá: ngaahi tā fakatātā ʻe Steve Kropp; toʻohemá: ngaahi tā fakatātā ʻa Dilleen Marsh