2011
Ko ʻEtau Pēsí
Fēpueli 2011


Ko ʻEtau Pēsí

ʻI ha ʻaho ʻe taha ʻi heʻemau foki ki ʻapi mei he lotú, naʻá ku ongoʻi ha meʻa ʻi hoku lotó naʻá ne ʻai au ke u fiefia. Naʻá ku ongoʻi naʻe ʻiate au ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, pea naʻá ku fie malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí ki he kakai kotoa pē naʻe ʻikai te nau ʻilo fekauʻaki mo e ngāue fakaofo ko ʻeni naʻá ne liliu ʻeku moʻuí mo hoku fāmilí. ʻI heʻemau aʻu ki ʻapí, naʻá ku ʻalu ki hoku lokí ʻo lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná. Ko e potufolofola ʻoku ou saiʻia taha aí ko e Mōsaia 2:17, ʻa ia ʻokú ne talamai ko e taimi ʻoku ou tauhi ai ki hoku kāingá, ko ʻeku tauhi ia ki he Tamai Hēvaní.

Lōpeti C., taʻu 10, Polivia

He ʻikai teitei ngalo ʻiate au ʻa e ongo naʻá ku maʻu ʻi hoku papitaisó. Naʻe papitaiso au ʻe heʻeku tamaí, pea hiva hoku ngaahi tokouá mo e tuongaʻané. Naʻe ʻeke mai ʻe heʻeku faʻeé pe te u fie fakamoʻoni, peá u talaange ki ai ʻoku ou fie hivaʻi ʻa e foʻi hiva Palaimeli naʻá ku akó, ʻa ia ʻokú ne fakahā ʻa e ongo ʻoku ou maʻú. Naʻá ku hiva, “ ʻOku ou vakai ki ha ʻūmata he ʻuhá pea fiefia he māmani kuo maʻá” (“ ʻI heʻeku Papitaisó,” Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 53). Lolotonga ʻeku hivá ne u ongoʻi he ʻikai lava ʻo mapukepuke ʻeku fiefiá! He ʻikai teitei ngalo ʻiate au ʻa e mata hoku fāmilí mo e ongo ne u maʻu ʻi he ʻaho ko iá. Ko e ʻaho makehe taha ia ʻo ʻeku moʻuí.

ʻEsitā F., taʻu 8, Kosita Lika

ʻElena Z., taʻu 9, Pelalusi

ʻOku nofo ʻa Māselo B., taʻu 9, ʻi Palāsila. ʻOku ʻi ai ʻene fakamoʻoni ki he Fakamoʻuí. ʻOkú ne ʻilo ʻoku moʻui ʻa Sīsū, pea ʻe lava ʻo foki ki he ʻao ʻo e Tamai Hēvaní ʻo kapau ʻe talangofua ki he ngaahi fekaú. ʻOku saiʻia maʻu pē ke lau e ngaahi peesi ʻa e fānaú ʻi he Liahoná.

ʻOku ʻoatu e ʻofa ʻa e fānau Palaimeli ʻo e Uooti Kaputale, ʻi he Siteiki Pākuisimeto Venisuelá, ki he fānau Palaimeli kotoa pē ʻi he māmaní. ʻOku nau saiʻia he hivaʻi e ngaahi himí, pea ʻoku nau lotua honau ngaahi kaungāmeʻa Palaimelí pea mo e palōfitá, Palesiteni Tōmasi S. Monisoni, pea mo Sisitā Monisoni.

Sōsiua A., taʻu 12, Filipaini

Naʻe papitaiso ʻeku ongomātuʻá kimuʻa pea toki fāʻeleʻi aú, ko ia kuó u kau ki he Siasí ʻi he kotoa ʻo ʻeku moʻuí. Naʻe fakahingoa au ʻe heʻeku tamaí ko Siosefa koeʻuhí ko e ngaahi meʻa māʻongoʻonga ne fakahoko ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo ia ne fakahoko ʻe Siosefa ne fakatau ki ʻIsipité. Naʻe fakahaofi ʻe Siosefa ʻi ʻIsipite ha kakai tokolahi mei he hongé, pea naʻe toe fakafoki mai ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e Siasi moʻoní ki he māmaní. ʻOku hanga ʻe he ongo Siosefa māʻongoʻonga ko ʻení ʻo fakalotolahiʻi au ke u moʻui ʻaki e ongoongoleleí.

ʻOku ou saiʻia ʻaupito ʻi he Palaimelí, pea ʻoku ou saiʻia he ngaahi talanoa ʻi he Tohi ʻa Molomoná. Ko e talanoa ʻoku ou saiʻia taha aí ʻoku ʻi he ʻAlamā 8, ʻoku talangofua ai ʻa ʻAlamā ki he ʻEikí pea toe foki mo ʻAmuleki ʻo malanga ʻaki e ongoongoleleí ki he kakai ʻo ʻAmonaihaá. ʻOku ou fie hoko ko ha faifekau loto taʻefaʻaueʻia ʻo hangē ko ʻAlamaá.

Siosefa O., taʻu 11, Kana

Tā fakatātā ʻo e papitaisó ʻe James Johnson