2011
Ko Hono Talitali Lelei ʻo e Foha Maumau Koloá
Fēpueli 2011


Ko Hono Talitali Lelei ʻo e Foha Maumau Koloá

Mei ha lea ʻi he fakataha lotu ʻa e ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí ʻi he ʻaho 9 ʻo Fēpueli 2010; naʻe fakaleleiʻi ʻa e fakaʻilonga leá. Ke maʻu ʻa e kakato ʻo e leá ʻi he lea faka-Pilitāniá, ʻaʻahi ki he speeches.byu.edu.

ʻĪmisi
Elder Spencer J. Condie

ʻOku fakatātāʻi mahino ʻaupito ʻe he talanoa fakatātā ʻo e foha maumau koloá ʻa e ngaahi natula kehekehe ʻo e tangatá. ʻUluakí, ko e foha maumau koloa siokita naʻe ʻikai toe tokanga ki ha taha pe ha meʻa ka ko ia toko taha pē. Pea vakai, hili ʻene moʻui fakavalevalé naʻá ne toki ʻilo ʻiate ia pē “kuo teʻeki ai hoko ʻa e faiangahalá ko e fiefia” [ʻAlamā 41:10], pea “kuo poto ia” (Luke 15:17). Naʻá ne toki fakatokangaʻi hake ko e foha ia ʻo hai, peá ne fakaʻamu ke toe fakataha mo ʻene tamaí.

Naʻe liliu ʻene tōʻonga ʻulu māʻolunga mo siokitá ki he ʻulungāanga fakatōkilaló pea mo e loto-mafesifesi mo e laumālie fakatomala ʻi heʻene vete ange ki heʻene tamaí: “Kuó u angahala ki he langí, pea ʻi ho ʻaó, pea ʻoku ʻikai te u kei ʻaonga ke ui ko ho foha” (Luke 15:21). Ne mole atu e ʻulungāanga angatuʻu he kei talavoú, siokita mo anga taʻematuʻotuʻá, mo e fekumi ki he ngaahi mālie ʻo māmaní, pea fetongi ʻaki ia ʻa e holi fakaenatula ke hokohoko failelei maʻu ai pē. Sai, kapau te tau tala totonu, te tau vete hia kotoa pē ʻoku ʻi ai pe naʻe ʻi ai ha taimi naʻa tau maʻu ai ha kiʻi konga ʻo e foha maumau koloá ʻiate kitautolu takitaha.

Pea ʻi ai mo e tamaí. ʻE ʻi ai ha niʻihi te nau fakaanga ki he tōtuʻa ʻo ʻene loto fiemālie ki he kole hono foha siʻí ke “tuku mai haku tufakanga ʻi he koloa ʻoku ʻaʻakú” (Luke 15:12). ʻOku mātuʻaki tokanga taʻe toe veiveiua ʻa e tamai ʻi he talanoa fakatātaá ki he tefitoʻi moʻoni ʻo e tauʻatāina ke filí, ko e tefitoʻi moʻoni naʻe tupu ai he maama fakalaumālié ʻa e Tau ʻi he Langí. Naʻe ʻikai haʻane taumuʻa ke fakamālohiʻi hono fohá ke talangofua.

Ka naʻe ʻikai ke mole e ʻamanaki ʻa e tamai ʻofa ko ʻení ki hono foha talangataʻá, pea ʻoku fakapapauʻi mai ʻene fakasio taʻemālōlō hono fohá ʻi he fakamatala fakamāfana “ ʻi heʻene kei mamaʻo ʻaupitó, naʻe … manavaʻofa [ʻene tamaí], mo lele, pea fāʻofua ia, ʻo ʻuma kiate ia” (Luke 15:20). Naʻe ʻikai ngata pē ʻi hono fakahā fakaesino ʻe he tamaí ʻa ʻene ʻofa ki hono fohá ʻo mamata ki ai ʻa e toko lahi, ka ne toe fekau ʻe he tamaí ʻa ʻene kau tamaioʻeikí ke ʻoange ki ai ha pulupulu, mo ha sū ki hono vaʻé, mo ha mama ki hono nimá pea tuʻutuʻuni ke tamateʻi ʻa e pulu sisino tahá, ʻo ne kalanga fiefia, “Naʻe mole ia, pea kuo ʻiloʻi” (Luke 15:24).

Ne fakatupulaki ʻe he tamai ko ʻení ʻi he ngaahi taʻu ʻo ʻene moʻuí ha natula manavaʻofa, faʻa fakamolemole mo ʻofa pea ʻikai ke ne lava ʻo fakahoko ha meʻa ka ko e ʻofa pē mo e faʻa fakamolemole. ʻOku manakoa fakaemāmani lahi ʻa e talanoa fakatātā ko ʻení koeʻuhí he ʻokú ne ʻomi ʻa e ʻamanaki lelei ki he tokotaha kotoa pē, ʻoku ʻi ai e Tamai Hēvani ʻofa ʻoku tuʻu ʻo tatali ʻi he veʻe halá, ʻo hangē ko ia ne hokó, ʻo talitali loto-hohaʻa ki he foki taha taha mai ʻEne fānau maumau koloá ki ʻapi.

Pea ko ʻeni, ko e foha lahi mo talangofuá naʻá ne lāunga ki heʻene tamai faʻa fakamolemolé: “Vakai, ko e ngaahi taʻu lahí ni mo ʻeku tauhi koe, pea naʻe ʻikai te u talangataʻa ki hoʻo fekaú ʻi ha meʻa ʻe taha: ka naʻe ʻikai siʻi te ke foaki kiate au ha ʻuhikiʻi kosi, koeʻuhí ke u fakafiefia ai mo hoku kāingá:

“Ka kuo haʻu leva ho foha ko ʻení, ʻa ia naʻe maumauʻi hoʻo koloá mo e kau faʻa feʻauakí, pea ke tamateʻi maʻana ʻa e ʻuhiki pulu sinó” (Luke 15:29–30).

Hangē pē ko e ʻi ai ʻa e konga ʻo e foha maumau koloá ʻiate kitautolu takitahá, ʻe ʻi ai foki mo ha ngaahi fakaʻilonga ʻo e ʻulungāanga ʻo e foha lahí ʻiate kitautolu. Naʻe fakamatala ʻa e ʻAposetolo ko Paulá ki he ngaahi fua ʻo e Laumālié ko e “ʻofa, mo e fiefia, mo e melino, mo e kātaki fuoloa, mo e angavaivai, mo e angalelei, mo e tui, mo e angamalū, mo e [anga fakamaʻumaʻu]” (Kalētia 5:22–23). Neongo ko e moʻoni naʻe talangofua ʻaupito ʻa e foha lahí ki heʻene tamaí, ka naʻe toka lalo ʻi he talangofua ko iá ʻa e fie māʻoniʻoní mo e loto fakamāú, lotokoví mo e siʻisiʻi ʻo e manavaʻofá. Naʻeʻikai ke hā sino ʻa e fua ʻo e Laumālié meiate ia, he naʻe ʻikai ke ʻi ai ʻa e melinó ka ko e loto-hohaʻa lahi ki he meʻa naʻá ne tukuakiʻi ko e tōʻonga filifilimānako naʻe fuʻu tōtuʻa.