2011
Ne ʻIkai Tuku ʻEne Tokoniʻi Aú
Fēpueli 2011


Ne ʻIkai Tuku ʻEne Tokoniʻi Aú

ʻI heʻeku kau mai ki he Siasí ʻi he 1990, naʻe fakafeohi mai ha ngaahi fāmili lelei, ʻomi hoku fatongia, peá u ongoʻi naʻá ku kau fakataha mo kinautolu. Kae hili ha taʻu ʻe taha mei ai, ʻi heʻeku hiki ki ha uooti foʻou, naʻe kamata ke u hē atu. Naʻe ʻikai ke u toe ʻalu ki he lotú pea kamata ke u faikaumeʻa mo ha tangata naʻe ʻikai kau ki he Siasí.

Naʻá ku kei tui pē ʻoku moʻoni ʻa e Siasí. Naʻá ku fakakaukau pē ʻoku ou taʻefeʻunga mo ia. Pea ui leva ʻa Kefi ko ʻeku faiako ʻaʻahi.

Ne telefoni ange ʻa Kefi ʻi he māhina kotoa pē ʻi he ngaahi ʻuluaki māhiná ke fokotuʻu ha taimi ʻaʻahi. Koeʻuhí ko ʻeku toutou kalo mei heʻene ngaahi ʻaʻahí, naʻá ne kamata meili mai leva e Pōpoaki ʻa e Faiako ʻAʻahí. Ne aʻu taimi totonu maʻu mai pē ʻa e pōpoakí ʻi he māhina takitaha. Ne hokohoko atu ʻeni ʻi ha taʻu ʻe fā, ʻo aʻu pē ki heʻeku mali mo hoku kaumeʻá pea ʻi ai mo ʻema fānau ʻe toko ua.

Ko e ngaahi māhina e niʻihi naʻá ku laku taʻelau e pōpoakí ki he vevé; ko e ngaahi māhina leva ʻe niʻihi naʻá ku lau ia pea toki laku ki he vevé. Pea ʻi he ʻaho ʻe taha ne liʻaki au ʻe hoku malí. Naʻe ʻi ai ʻeku leka naʻe tōtuʻu mo ha valevale ʻa ia ne pau ke u tauhi toko taha pē, pea fakafokifā ne u fie maʻu ha ngaahi tali. ʻI he toe aʻu mai ʻeku Pōpoaki Faiako ʻAʻahí, naʻá ku fakakaukau ke u ʻalu ki he lotú hili ia ha taimi fuoloa ʻeku liʻaki lotú.

Ne u ongoʻi faikehe, hangē ko ē ʻoku tohi ʻeku ngaahi angahalá kotoa ʻi he nima hoku soté. Naʻe talitali lelei au ʻe ha fefine naʻá ma maheni ʻi he polokalama ʻa e kau tāutaha kei talavoú, peá ma tangutu fakataha. ʻOhovale pē kuo hū mai ʻa Kefi. Ne u hanga kehe he ne u mā he ʻikai ke u tali ha taha ʻo ʻene ngaahi tohi fakakaungāmeʻá. Naʻá ne malimali mai, talanoa mo e fefine naʻá ma tangutú, pea ʻalu leva ʻo tangutu mo hono husepānití.

ʻI heʻeku foki mai mei he ngāué he ʻaho hokó, naʻe ʻi ai ʻa e fekau meia Kefi ʻi he mīsini tali telefoní. Naʻe ʻikai ke u lava ʻo tā ki ai. Ne u ʻilo naʻá ne fie maʻu ke talamai ʻoku ʻikai ke toe ngofua ke u ʻalu ange ki he lotú koeʻuhí ʻoku fuʻu lahi ʻeku ngaahi angahalá. Naʻá ku ongoʻi halaia koeʻuhí ko e fie maʻu ke fakahā mai ʻe Kefi kiate au e meʻá ni, ka naʻá ku ʻilo pē ʻoku moʻoni. Naʻe ʻikai haku feituʻu ʻi he lotolotonga ʻo e kau māʻoniʻoní. Naʻe ʻikai ke u lava ʻo tā ki ai, ka ʻi he efiafi hokó naʻe toe tā ange.

Naʻá ne pehē mai, “ ʻOku ou fie kole fakamolemole atu.”

Ko e hā ka kole fakamolemole mai ai ʻa Kefi kiate au?

Naʻá ne fakamatala mai, “Naʻe ʻikai ke u fakatokangaʻi koe ʻi heʻeku sio atu ʻi he ʻaho Sāpaté he lotú. Hili ʻa e sākalamēnití ne u ʻeke ange ki he fefine naʻá mo tangutú pe ko hai koe. Ka ne aʻu ki aí kuó ke ʻosi ʻalu koe. Naʻe fakafiefia ke sio atu kiate koé.”

Ne u moʻutāfuʻua.

Naʻe toe pehē mai ʻe Kefi, “ ʻOku ou ʻamanaki pē ʻe lava ke ta tangutu fakataha ʻi hoʻo haʻu hono hokó ki he lotú.”

Naʻá ku talaange, “ ʻOku sai ʻaupito” peá u ongoʻi ha loto-māfana moʻoni.

Naʻá ma tangutu fakataha ʻi he Sāpate hokó—pea ʻi he ngaahi Sāpate lahi hili mei ai. Naʻá ne ueʻi fakalaumālie au ke u hoko ko ha faʻē lelei ange, mēmipa lelei ange ʻo e Siasí, pea mo ha faiako ʻaʻahi lelei ange. Naʻá ne faʻa fakafanongo maʻu pē ʻi he faʻa kātaki, ʻikai loto fakamaau, ʻo hangē pē ko ia ne mei fai ʻe he Fakamoʻuí.

Ne tangutu ʻa Kefi ʻi hoku tafaʻakí ʻi he ʻaho naʻe maʻu ai hoku ʻenitaumení mo e ʻaho naʻá ku mali ai mo hoku husepāniti foʻoú ʻi he temipalé. Naʻe hokohoko atu ai pē ʻene faiako ʻaʻahi mai kiate aú ʻo aʻu ki he taimi naʻa mau toki hiki ai mei he ʻēlia ko iá. Naʻe faitāpuekina hoku fāmilí ʻi ha ngaahi founga lahi ʻoku ou ʻilo he ʻikai ke ne teitei ʻilo—koeʻuhí pē he ne ʻikai tuku ʻene tokoniʻi aú.