2011
Ko e Hiná mo e Kihiʻi Leʻo Siʻí
Fēpueli 2011


Ko e Hiná mo e Kihiʻi Leʻo Siʻí

“Ko ha kihiʻi leʻo-siʻi ʻoku fuʻu vaivai ʻaupito, ʻo hangē ha fanafaná” (Hilamani 5:30).

Naʻe pehē ange ʻe Peleitoni ʻi heʻene hū atu kituʻa mei he ʻapi hono kaungāmeʻá, “Mālō muʻa Siaki hoʻo fakaafeʻi aú. ʻOku fie maʻu ke u foki ki ʻapi ʻo kai hoʻatā he taimí ni.”

Naʻe taʻataʻalo fakamāvae e ongo kaungāmeʻá pea fononga atu ʻa Peletoni ʻi he hala makamaka ʻoku faʻa fefonongaʻaki ai ki he ʻapi ʻo Siakí. Pea toki hanga hake ia ki he malaʻe naʻá ne ui “ko e Vaotaá.” Naʻe ʻikai ke ʻi ai ha ʻakau fakatalopiki pe fanga manu fekai, ko e kiʻi hala pē ʻi ha ngaahi mūsie loloa mo e vao mōmoa. Ko e hala vave taha ia ki ʻapí.

Naʻe kiʻi fakakaukau ʻa Peletoni ʻi ha lau sekoni peá ne hū fakavave he ʻū pou ʻo e ʻā ne takatakai he malaʻé.

Naʻe ngahaha ʻa e ngaahi vaʻakau mo e musie mōmoá ʻi he lue atu ʻa Peletoni he halá. Naʻe hangē ʻoku pikipikí hono soté ʻi hono tuʻá he vela ʻa e laʻaá. Naʻe kamata ke kiʻi havilivili pea pehē ʻa Peletoni ke lova mo e havilí ki honau ʻapí.

Naʻe kamata ke fāsiʻi ʻa e halá. Naʻe ʻilo ʻe Peletoni ʻoku ʻi ai e kiʻi vaitafe ʻi muʻa atu, peá ne lele ʻo oma ange. ʻI heʻene afe hake ke puna fakalaka he kiʻi vaitafé naʻá ne ongoʻi ʻa e lea Tuʻu!

Ne taʻofi kikī ʻa Peletoni ʻo fakafanongo. Ko e meʻa pē naʻe fanongo ki aí ko e musié hono puhi ʻe he havilí. Naʻe ʻai e kiʻi fingo ʻa Peletoni. Ko e leʻo naʻe vaivai kae mahino lelei, ʻo hangē pē ha taha naʻe fanafana ʻi hono telingá. Ka naʻe ʻikai ke ʻiloa ha taha.

Naʻe tukunoaʻi pē e foʻi fakakaukaú peá ne tafoki ke puna fakalaka he kiʻi vaitafé. Peá ne tuʻu maʻu. Naʻá ne fakatokangaʻi ʻi muʻa ai ha fuʻu matamatakupenga ʻa e hiná naʻe hangē ha kupengá ʻi he hala he veʻe vaitafé. Naʻe talitali mai ha fuʻu hina ʻi lotomālie he matamatakupengá.

Naʻe lau sekoni ʻa e siofi fakamamaʻu ʻe Peletoni ʻa e hiná. Peá ne tafoki leva ʻo lele he halá mei he Vaotaá. Naʻá ne fakakaukau ke foki pē ki ʻapi he hala makamaká.

Naʻe hū fakatovave atu he matapaá ʻo kumi ʻene faʻeé, “Fineʻeiki! Fineʻeiki! Mateʻi mai pe ko e hā?” Naʻá ne fakamatala pē mo feinga ke fakatau ʻene mānavá ʻa ʻene fononga he Vaotaá, ki he leʻó, pea mo ʻene fehangahangai mo e fuʻu hiná.

“Ne u ofi pehē ki ai, Fineʻeiki!” Mo ne fakatātā ʻaki hono ʻuluʻulutuhú.

Naʻe pehē ange ʻene faʻeé, “Masiʻi! Huanoa haʻane fakailifia. ʻOkú ke pehē ko e leʻo naʻá ke fanongo ki aí mei fē?”

Naʻe talaange ʻe Peletoni, “Heiʻilo, naʻe ʻikai ke ʻi ai ha taha ia ai. ʻOkú ke pehē ko e havilí?”

Naʻe fehuʻi ange heʻene faʻeé, “ ʻOkú ke manatuʻi ʻa e taimi e taha naʻa tau ako ai he efiafi fakafāmili ʻi ʻapí fekauʻaki mo e kihiʻi leʻo siʻí?”

“ ʻIo. Ko e taimi ia ʻoku faʻa folofola mai ai ʻa e Tamai Hēvaní kiate kitautolú, ko ia?”

Naʻe toʻo mai ʻe heʻeku faʻeé ʻa e folofolá mei he meʻa tukuʻanga tohí ofi ki he tēpile kaí ʻo fakaava hake ki he tohi ʻa Hilamaní.

Naʻá ne fakamatala ʻo pehē, “Ko e anga ʻeni e leʻo ʻo e ʻEikí ʻi heʻene lea ki he kau Nīfaí.” “ ʻOku ʻikai ko ha leʻo ʻo e mana, pea naʻe ʻikai foki ko ha leʻo ia ʻo e fuʻu longoaʻa lahi, kae vakai, ko ha kihiʻi leʻo-siʻi ʻoku fuʻu vaivai ʻaupito, ʻo hangē ha fanafaná” (Hilamani 5:30).

“ ʻEi! Naʻe hangē pē ko iá—ko e kiʻi fanafana! Naʻá ku fanongo ki he kihiʻi leʻosiʻí!”

Ne malimali ʻeku faʻeé. “ ʻIo, naʻá ke fanongo ki ai. Pea naʻá ke fakafanongo ʻi he founga naʻe fie maʻú. ʻOku ou laukau ʻaki koe.”

Naʻe fāʻofua ʻa Peletoni ʻi heʻene faʻeé. Naʻá ne ongoʻi lelei ʻaupito ʻi heʻene ʻai ke fiefia ʻene faʻeé. Pea naʻe toe ongo lelei ange ʻa ʻene ʻilo naʻe fakaongoongo ki he kihiʻi leʻosiʻí.

Tā fakatātaaʻi ʻe Craig Stapley; faitā ʻa e Busath Photography