Potutusi
Iunite 20, Aso 4: Roma 4–7


Iunite 20: Aso 4

Roma 4–7

Folasaga

Sa faamatala e Paulo le ala na tauamiotonuina ai Aperaamo e ala i le alofa tunoa. Ona ia faamatalaina lea o faamanuiaga e maua e i latou o e tauamiotonuina ma aoao atu o le papatisoga e faatusa i le oti i le agasala ma le ola ia Keriso.

Roma 4–5

Ua faamatala e Paulo le ala na tauamiotonuina ai Aperaamo e ala i le alofa tunoa.

Manatu faapea ua e galala i le fiainu i se toafa ma o loo i ai se faguvai i le tumutumu o se mauga lata ane. O le fea o vaega nei o le a faaolaina ai oe?

Ata
ata, tagata o loo fetolofai i le toafa
  1. O lou talitonuga e mafai e le vai ona faaola oe.

  2. O au taumafaiga e aumai le vai ma inu ai.

  3. O le vai.

E mafai ona fesoasoani lea tulaga tatou te malamalama ai i aoaoga a Paulo i le Roma 4–7 e faatatau i le ala e feaiaai ai le faatuatua, galuega, ma le alofa tunoa i le aoaoga faavae o le tauamiotonuina.

Sa tatou aoaoina i le Roma 1–3 ina ia tauamiotonuina o lona uiga o le magalo mai le faasalaga mo le agasala ma faaamiotonuina e ala i le Togiola a Iesu Keriso (tagai MF&F 76:69).

O nisi o le Au Paia Iutaia i Roma, sa latou soona faamamafaina le taua o a latou lava taumafaiga ma le tulafono a Mose e tauamiotonuina ai. E faapefea e nisi o tagata i ona po nei ona i ai lea le malamalama i le tauamiotonuina?

O le fea o vaega e tolu i lea tulaga e mafai ona faatusa i le manatu faapea e mafai ona faaolaina i tatou e ala i a tatou galuega? ____

Sa taumafai Paulo e faasao lea le malamalama e ala i le faamanatu atu i Iutaia e uiga i le peteriaka anamua o Aperaamo, o le sa vaai i ai Iutaia e toatele o tauamiotonuina.

Faitau le Faaliliuga a Iosefa Samita, Roma 4:2–5 (i le faaopoopoga i le Tusi Paia), ma vaavaai pe aisea na tauamiotonuina ai Aperaamo ma faamasinoina ua amiotonu.

O le a le mea e lei tauamiotonuina ai Aperaamo?

Manatua na aoao atu e Paulo “ua agasala tagata uma lava, ma ua le oo i le viiga mai le Atua” Roma 3:23 Tusa lava pe iu ina tatou usitaia atoatoa poloaiga, o a tatou agasala ua mavae ma solitulafono o le a le faaagavaaina ai lava i tatou mai le tauamiotonuina e ala i le tulafono o galuega. I se isi faaupuga, ina ia tauamiotonuina e ala i le tulafono o galuega, o le a manaomia ai i tatou ia le agasala lava pe solia ma le le iloa soo se tulafono a le Atua.

I le Roma 4:6–15 tatou te aoao ai faapea, o le gafa ma le usiusitai i le tulafono a Mose e le o i ai le mana e faamama ai mai agasala.

Faitau le Faaliliuga a Iosefa Samita o loo maua i le Roma 4:16, vaefaamatalaga a, ma vaavaai mo se faamalamalamaga e sili ona atoa pe faapefea ona tauamiotonuina i tatou.

O le aoaoga faavae e tasi e mafai ona tatou aoao mai le Roma 4:16 e faapea e tauamiotonuina i tatou i le faatuatua ma galuega e ala i le alofatunoa. ( Atonu e te manao e tusi lenei aoaoga faavae i lau tusi paia i autafa o le Roma 4:16.)

Ia manatua o le alofatunoae faasino i faamanuiaga, alofa mutimutivale, fesoasoani, ma le malosi ua avanoa mo i tatou ona o le Togiola a Iesu Keriso. Toe faasino i le tulaga i le amataga o le lesona. O le fea o vaega e tolu e mafai ona faatusa i le Togiola a Iesu Keriso ma le alofa tunoa o le Atua? ____

O le fea vaega e mafai ona faatusa i lo tatou faatuatua ia te Ia? ____

Pe ana fai sa e i ai i lea tulaga, mata e mafai ona faasaoina oe i lou talitonuga ma taumafaiga pe ana afai e leai se vai i le tumutumu o le mauga? E faapefea ona pei le vai i lea tulaga o le Togiola a Iesu ma le alofa tunoa o le Atua?

Na aoao mai Peresitene Dieter F. Uchtdorf o le Au Peresitene Sili:

Ata
Peresitene Dieter F. Uchtdorf

“O le faaolataga e le mafai ona faatauina i le usiusitai; ae e faatauina i le toto o le Alo o le Atua [tagai Galuega 20:28]. …

“O le alofatunoa o le meaalofa a le Atua, ma o lo tatou manao ina ia usiusitai i poloaiga taitasi a le Atua, o le auala lea tatou te faailoa atu ai i lo tatou Tama Faalelagi tatou te mananao i lenei meaalofa paia” (“O Le Meaalofa o le Alofatunoa,” Ensign po o le Liahona, Me 2015, 109–10).

Manatua e ui o le tulaga o le manaomia o le vai i le toafa ua fesoasoani tatou te malamalama ai i le ala e saofaga ai le faatuatua, galuega, ma le alofa tunoa i le tauamiotonuina, ae e le o faapupula mai ai auala uma e mafai ona tatou maua ai le alofatunoa o le Faaola. E le gata ina saunia e Iesu Keriso le vai e faasaoina ai le ola lea e faatusa i le alofatunoa o le Atua, lea e tauamiotnuina ai i tatou ma faamamaina ai i tatou mai agasala; ua Ia faia foi ia mafai ai e i tatou ona maua le faatuatua ma le malosi tatou te manaomia e maua ai le vai, pe maua ai le alofatunoa o le Atua. E mafai ona faamanuiaina i tatou i lenei alofatunoa a o lei faatinoina lo tatou faatuatua ia Iesu Keriso, i le taimi ua faatino ai, ma pe a uma ona faatino ma faia galuega lelei.

Ata
Elder David A. Bednar

Na aoao mai Elder David A. Bednar o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faapea: “O le mana o le Togiola ua mafai ai ona salamo ma faafilemu ai faanoanoaga ua mafua mai i le agasala; ua faamalosia ai foi i tatou ia vaai, faia, ma avea ma ni tagata lelei i ni auala e le mafai ona tatou iloaina pe ausiaina i o tatou gafatia faatapulaa faaleolaga nei” (“Therefore They Hushed Their Fears,” Ensign po o le Liahona, Me 2015, 47).

E fesoasoani faapefea le Togiola a Iesu Keriso ma le Atua ia i tatou e faatino le faatuatua ia Iesu Keriso ma faia galuega lelei?

O nisi galuega e tatau ona tatou faia e faaalia ai lo tatou faatuatua ia Keriso ma tauamiotonuina ai e ala i le alofatunoa o le Atua e aofia ai le salamo ia tatou agasala, usitai i poloaiga, ma maua ia sauniga faaola o le talalelei (tagai Moronae 10:32–33).

  1. Manatu faapea o loo finau au uo e toalua pe mafai faapefea ona “faaolaina” i tatou. Fai mai le tasi uo e manaomia e i tatou uma ona faaolaina i le faaali atu o lo tatou talitonuga ia Iesu Keriso. Ae fai mai lava le isi uo o lo tatou usiusitai i poloaiga o le mea lea e faaolaina ai i tatou. I lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, tusi ai pe faapefea ona e faamatala atu le sootaga o le faatuatua, galuega, ma le alofatunoa i au uo.

E pei ona tusia i le Roma 5, ua aoao mai Paulo i le filemu e maua e i latou o e maua le alofatunoa o le Atua e ala i le faatuatua ia Iesu Keriso (tagai fuaiupu 1–2). Na ia saga faamatala faapea ua avanoa le alofatunoa mo i tatou ona ua lava ma totoe le Togiola a Keriso e faatoilalo ai aafiaga o le Pau.

Roma 6–7

Ua aoao atu Paulo i le ala e saoloto ai mai le agasala ma maua le ola e faavavau

Manatu faapea ua fuafua lau uo o le a iu lava ina faamisiona ae o le taimi nei o loo faia ni filifiliga e faafeagai ma tulaga faatonuina a le Alii. Pe a e faaali atu lou popolega i le amio a lau uo, e fai mai o ia, “E le o se mea e popole ai. Ona o le Togiola, e mafai ai lava ona ou salamo a e ou te lei alu i lau misiona.”

Mafaufau pe faapefea ona e tali atu i lau uo. A o e suesueina le Roma 6, vaavaai pe aisea ua faaalia ai e ona uiga se le malamalama matuia i le aoaoga faavae o le alofatunoa.

Faitau le Roma 6:1–6, 11–12, ma vaavaai pe mafai faapefea e aoaoga a Paulo ona faasao mafaufauga o lau uo.

I au lava upu, faamatala pe mafai faapefea e aoaoga a Paulo i nei fuaiupu ona fesoasoani i lau uo:

O le a sou manatu o le a le uiga o le “oti i la le agasala” (Roma 6:2) ma le “tatanu faatasi ma ia i le papatisoga i lona maliu” (Roma 6:4)?

O le upumoni e tasi e mafai ona tatou aoao mai i nei fuaiupu o le papatisoga e ala i le faatofu e mafai ona faatusa i lo tatou oti i la le agasala ma le faafouga i le ola faaleagaga.

O le ola fou faaleagaga tatou te amataina pe a tatou papatiso e aofia ai le mauaina o se faamagaloga o a tatou agasala ma le tautino atu e usitai i poloaiga a le Atua. O i latou o e solia a latou feagaiga o le papatisoga e ala i le agasala ma le loto, faatasi ai ma se faamoemoe e salamo mulimuli ane, o se ulagia lea o le Togiola a le Faaola ma le tuuina o i latou lava i le malaia faaleagaga.

O ai e totogia le totogi o se tagata faigaluega? Aisea e le totogia ai se pule o se galuega se totogi o se tagata faigaluega a se isi tagata?

Faitau le Roma 6:13, ma faailoa mai ni “pule o galuega” po o matai e toalua e mafai e se tasi ona faamatuu atu i ai ma tautuaina. I le fuaiupu lea o le upu faamatuu atu o lona uiga o le ofo atu pe tuuina atu i ai oe lava i ai, ma itutino e faasino i vaega o le tino ma le mafaufau.

Faitau le Roma 6:14–23, ma vaavaai mo “totogi” (Roma 6:23), po o taunuuga, o le agasala ma meaalofa a le Atua. Lisi mea e te maua i le siata lenei.

Totogi o le agasala

Meaalofa a le Atua

O le oti o se totogi o le agasala o loo faasino i le “tuueseeseina mai le Atua ma Ona tosinaga” ma o lona uiga “o le oti i mea e tusa ai ma le amiotonu” (Taiala i Tusitusiga Paia, “Oti, Faaleagaga,” scriptures.lds.org).

Mai le Roma 6:16 tatou te aoao ai afai tatou te faamatuu atu i le agasala, ona avea lea o i tatou ma pologa a le agasala. Fuafua e tusi le mataupu faavae lea i autafa o le Roma 6:16 i au tusi paia.

  1. Tali le fesili lea i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia: E faapefea e le faamatuu atu i le agasala ona avea ai i tatou ma pologa i lena agasala?

Mafaufau i taimi na avea ai le faamatuu atu o se tasi i le agasala ma mea e taitai atu ai i le leiloa o le saolotoga.

Faasino i le lisi na e tusia i lalo o le “O meaalofa a le Atua” i le siata muamua. O a aoga o le faia o le amiotonu nai lo le agasala?

  1. Tusi le mataupu faavae lea i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia: Afai tatou te faamatuu atu i tatou lava i le Atua, e mafai ona tatou saoloto mai le agasala ma maua le meaalofa o le ola e faavavau. Ona tali lea o fesili nei:

    1. O a ni auala e mafai ai ona tatou faamatuu atu i tatou lava i le Atua?

    2. O faapefea ona e iloa le saolotoga mai le agasala e ala i le faamatuu atu o oe lava i le Atua?

  2. I lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, tusi ai se sini e faatatau i le ala e te faamatuu atili atu ai oe lava i le Atua ina ia mafai ona e maua Lona alofatunoa i lou olaga.

Pei ona tusia i le Roma 7, sa faaaoga e Paulo le upu valiata o le faaipoipoga e aoao atu ai ua faasalolotoina tagata o le Ekalesia mai le tulafono a Mose ma ua aufaatasi atu ia Keriso. Sa ia tusia foi e uiga i le tauiviga i le va o le “tino” (Roma 7:18), po o manaoga faaletino, ma le “tagata i totonu” (Roma 7:22), po o le faaleagaga.

O le Faaliliuga a Iosefa Samita o le Roma 7:24–25 ua aumaia ai se malamalamaaga faaopoopo i le molimau mamana a Paulo ao ia molimau atu e mafai ona faatoilalo le tino:

“Ma afai ou te le faamatuu atu i le agasala o i totonu ia te au, ae i le tino ou te auauna atu i le tulafono o le agasala; oi talofa i lou tagata! o ai na te laveaiina au mai le tino o lenei oti?

“Ou te faafetai i le Atua e ala ia Iesu Keriso lo tatou Alii, ona, ou auauna atu lea o au lava ma le mafaufau i le tulafono a le Atua” (Faaliliuga Iosefa Samita, Roma 7:26–27 [i le faaopoopoga i le Tusi Paia]).

  1. Tusi le mea lenei i lalo o le galuega atofaina o le aso i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    Ua ou suesueina le Roma 4–7 ma faamaeaina lenei lesona i le (aso).

    O fesili, mafaufauga ma manatu faaopoopo ou te fia faasoa atu i lou faiaoga: