Potutusi
Iunite 1, Aso 3: Suesueina o Tusitusiga Paia


Iunite 1: Aso 3

Suesueina o Tusitusiga Paia

Folasaga

O le a fesoasoani lenei lesona e te malamalama ai i le taua o le suesueina o tusitusiga paia i aso taitasi ma faitau le Feagaiga Fou atoa o se vaega o lenei kosi o le suesuega. E mafai foi ona e aoaoina auala e faaleleia atili ai lau suesueina o tusitusiga paia.

O Mea e Manaomia mo le Suesueina Lelei o Tuisitusiga Paia i Aso Taitasi

Mafaufau i faamatalaga o i lalo, ma maka au tali i le fua. O le a le fai atu e lipoti mai au tali i lou faiaoga.

Ata
sailiiliga o mau

A o e suesue i lenei lesona, mafaufau pe mafai faapefea ona e faaleleia atili lou suesueina o tusitusiga paia.

Faitau le saunoaga lenei a Elder David A. Bednar o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Ata
Elder David A. Bednar

“O tusitusiga paia o loo i ai afioga a Keriso ma o se faatanoa o le vaiola lea ua tatou maua ma lea e mafai ona tatou matua inu tele ma umi ai. …

“E ala i gaoioiga masani i aso taitasi, e matua tele naua le vai e faaaluina e oe ma au o loo fai ma vaega tele o o tatou tino faitino. O le fiainu o se manaoga o sela o le tino mo le vai, ma e tatau lava ona faatumu le vai o o tatou tino i aso taitasi. E manino lava le le talafeagai ona ‘faatumu’ i le vai i nisi o taimi, ae uumi le va o ni taimi e matutu ai. ‘E faapena foi ona moni lena mea i le faaleagaga. O le fiainu faaleagaga o se manaoga mo le vaiola. O se tafe pea lava pea o le vaiola e sili atu lena i lo le mitimiti mai lea taimi i lea taimi” (“O Se Faatanoa o le Vai Ola” [Church Educational System fireside, Fep. 4, 2007], 2, 9, speeches.byu.edu).

Faamaea le mataupu faavae lea e mafai ona tatou aoao mai le saunoaga a Elder Bednar e uiga i mea tatou te maua mai le suesue o tusitusiga paia i aso taitasi: A o tatou suesueina ia tusitusiga paia i aso taitasi, tatou te maua le tatou te manaomia.

O Le Taua o Tusitusiga Paia i O Tatou Taimi

Nai lo le faitauina o le saunoaga a Elder D. Todd Christofferson, e mafai ona outou matamata i le Mormon Message video “The Blessings of Scripture” (3:04), o loo maua i le LDS.org, o loo i ai le tala a Elder Christofferson ia William Tyndale ma le fautuaga i le taua o tusitusiga paia.

Na faamatala e Elder D. Todd Christofferson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le ositaulaga na faia e se tasi tamalii ina ia mafai ai e le toatele o tagata ona faitau le Tusi Paia:

Ata
Elder D. Todd Christofferson

“I le aso 6 Oketopa, i le tausaga 1536, sa taitai mai ai se tagata fuaitino itiiti mai le falepuipui i Vilvorde Castle e lata i Brussels, Peleseuma. E toeitiiti lava atoa le tausaga ma le afa, na mafatia ai lenei tagata i le tuuesea i se sela pogisa ma le susu. I fafo o le puipui o le maota, sa saisai ai le pagota i se pou. “Sa maua se taimi na te faaleoa leotele ai lana tatalo faaiu,‘Le Alii e! ia tatala mata o le tupu o Egelani,’ ona titina ai lea o ia. O le taimi foi lea, na susunuina ai lona tino i le pou. O ai lenei tagata, ma o le a lana agasala … ? O lona igoa o William Tyndale, o lana solitulafono o le faaliliuina ma le lomiaina o le Tusi Paia i le Faa-Peretania.

I se feupuaiga vevela sa faia ma se faifeau sa tetee i le tuuina atu o tusi paia i lima o se tagata le taualoa, sa tauto ai Tyndale, ‘Afai e faasao e le Atua lou ola, po o le a le tele o tausaga o le a ou faamatua’ia se tama e aveina se suotosina, ia iloa atili ia Tusitusiga Paia nai lo oe!’ …

“O William Tyndale e le o le tagata muamua lea, e le o le tagata mulimuli foi, o i latou o e sa i ai i le tele o atunuu ma gagana na ositaulaga, e oo lava i le oti, ina ia aumaia le afioga a le Atua mai le pogisa. … O le a se mea na latou iloaina e uiga i le taua o tusi paia lea tatou te manaomia foi ona iloa? O le a se mea na iloa e tagata i le seneturi lona 16 i Egelani, o e na totogiina ni tupe tetele ma lamatia o latou ola ina ia maua le Tusi Paia, o le a se mea na latou malamalama i ai lea e tatau foi ona tatou malamalama i ai? (“O Le Faamanuiaga o Tusi Paia,” Ensign po o le Liahona, Me 2010, 32).

Aisea e te manatu ai na faia e tagata ni osigataulaga tele ina ia tatou maua ai tusi paia?

Sa faaauau le saunoaga a Elder Christofferson: “I ona po o Tyndale, sa tele le valea faaletusi paia aua sa lei maua e tagata le Tusi Paia, aemaise i se gagana sa le mafai ona latou malamalama ai. Ua mauagofie le Tusi Paia ma isi tusitusiga paia i lenei vaitaimi, ae ua faateleina foi le leiloa faitau ia tusitusiga paia. O le taunuuga na galo ia i latou mea na iloa e o latou matua matutua” (“O Le Faamanuiaga o Tusi Paia,” 33).

Aisea e te manatu ai e le o faitaua e tagata i o tatou taimi ia tusitusiga paia e pei ona tatau ai?

Sa faaiuina le saunoaga a Elder Christofferson: “Mafaufau i le tulaga o lo tatou faamanuiaga i le mauaina o le Tusi Paia ma isi itulau faaopoopo e 900 o tusitusiga paia, e aofia ai le Tusi a Mamona, le Mataupu Faavae ma Feagaiga, ma le Penina Tau Tele. … O lenei faamanuiaga ua tau mai ai e le Alii ia i tatou le sili atu o lo tatou manaomia i le taimi nei o le faaaogaina e le aunoa o tusitusiga paia nai lo le taimi ua mavae” (“O Le Faamanuiaga o Tusi Paia,” 35).

O se tasi upumoni e mafai ona tatou aoaoina mai le saunoga a Elder Christofferson o le o lo tatou manaomia o tusitusiga paia i ona po nei ua sili atu nai lo se isi lava taimi ua mavae.

  1. Tali le fesili lenei, i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia: Aisea e te manatu ai ua sili atu lo tatou manaomia o tusitusiga paia i ona po nei nai lo se isi taimi ua mavae?

Ata
Tusiga a Paulo

Na tusia e le Aposetolo o Paulo se tusi lea na ia faamatala ai nisi o tulaga o le lalolagi i aso amuli. Faitau le 2 Timoteo 3:1–5, 13, ma vaavaai mo nisi o agasala ma uiga faaalia na ia fai mai o le a o se mea e masani ai i o tatou aso. (Atonu e te manao e faasino i vaefaamatalaga mo se fesoasoani e malamalama ai i upu faigata ma fasifuaitau i nei fuaiupu.)

O a nisi o agasala ma uiga faaalia o loo lisi i nei fuaiupu ua e molimauina i o tatou tagata i ona po nei?

Faitau le 2 Timoteo 3:14–17, ma vaavaai pe mafai faapefea ona tatou maua le saogalemu i nei taimi matautia. Atonu e te manao e faailoga mea ua e maua.

Mai mea sa e aoaoina i le 2 Timoteo 3:15–17, o a faamanuiaga o i ai mo i tatou, a o tatou suesue i tusitusiga paia ma ola i o latou aoaoga? Lisi a tou tali i le avanoa ua saunia e faamaea ai le faamatalaga lea: A o tatou suesue i tusitusiga paia, e mafai ona tatou maua o le a taitai atu ai i tatou i le faaolataga.

O le faamatalaga lea ua e faamaeaina o se faataitaiga o se mataupu faavae o le talalelei. O mataupu faavae ma aoaoga faavae o le talalelei a Iesu Keriso o upumoni e le fesuisuiai e tuuina mai le taitaiga mo o tatou olaga. O se tasi o faamoemoega autu o tusitusiga paia o le aoao mai lea o aoaoga faavae ma mataupu faavae o le talalelei. E mafai ona tatou faia ia atili anoa a tatou suesuega o tusitusiga paia e ala i le sailia o aoaoga faavae ma mataupu faavae, mafaufau i o latou uiga, ma faaaoga i o tatou olaga.

  1. Vaavaai i le mataupu faavae na e faamaeaina i luga. Ona tali lea o fesili nei i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia: O le a se taimi na e lagonaina ai ua e maua le poto, malamalama, upumoni, faasa’oga, po o se faatonuga e avea o se taunuuga o le suesueina o tusitusiga paia?

Faitau le Feagaiga Fou i Aso Taitasi

O se tasi o faamoemoega mo le kosi lenei o le seminare o lou faitauina atoa lea o le Feagaiga Fou. O se tulaga manaomia lea e maua ai le tipiloma o le seminare. O le faitauina o le Feagaiga Fou atoa o le a manaomia ai se taumafaiga faifai pea.

Pe ua e faataitaia le inu o le vai po o se apa inu i ni mitivai e sili atu ma le tasi? Afai o i ai ni mitivai, taumafai e inu se ipuvai po o se apainu i ni mitivai se fitu ua fusi faatasi. E faigata ona inu uma le vai o i le ipu. Ae a e inu malie ma faito’ato’a i le mitivai e tasi, o le a e iloa ai e sili atu ona faigofie ona inu uma le vai (ma e sili foi ona faamalieina).

E faapefea ona e faafesootaia le lesona i le mea faitino i le faitauina o le Feagaiga Fou atoa i le taimi o lenei kosi o le suesuega?

Faaaoga le fuafaatatau lea e fesoasoani ai e te iloa pe mafai faapefea ona faamaea le sini o le faitauina o le Feagaiga Fou atoa i le faitauina o nai vaega laiti i aso taitasi:

Ata
ata o lau tusi o tusitusiga paia
  1. I lau api talaaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, tusi e uiga i ni nai mea e mafai ona fesoasoani ia te oe e faavae ai se mausa o le suesue o tusitusiga paia i aso taitasi ina ia mafai ai ona e maua le poto, malamalama, upumoni, faasaoga, ma faatonuga mai tusitusiga paia. Ia tusi foi se sini e faataatia ese se taimi i aso uma mo le suesuega faaletagata lava ia o tusitusiga paia, ma faitau le Feagaiga Fou atoa.

O Tomai ma Metotia mo le Suesueina o Tusitusiga Paia

  1. O le lisi lea o metotia ma tomai mo le suesueina e mafai ona faamauoa ai lau suesuega o tusitusiga paia. Filifili ni metotia po o ni tomai se lua ma taumafai e faaaoga e tusa ai ma fuaitau o mau. I lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, faamatala ai pe mafai faapefea ona fesoasoani nei tomai e lua i au suesuega o tusitusiga paia i aso taitasi.

    O Tomai ma Metotia mo le Suesueina o Tusitusiga Paia

    Fesuia’iga o igoa: Ina ia fesoasoani e faaaoga aoaoga faavae ma mataupu faavae mai tusitusiga paia i lou olaga, sui ai lou igoa i se igoa o loo i tusitusiga paia. Taumafai e faaaoga le tomai lea mo le suesueina o tusitusiga paia i le igoa o Simona Peteru Mataio 16:15–17.

    Mafuaaga ma aafiaga: Ina ia fesoasoani ia te oe i le faailoaina o mataupu faavae i tusitusiga paia, vaavaai mo ni sootaga o le “afai-ona” ma le “ona–o le mea lea”. Taumafai e faaaoga le tomai lea i le Mataio 6:14–15.

    Lisi o Mau: O tusitusiga paia e masani ona i ai ni lisi o mea, e pei o faatonuga po o le lapataiga. A e mauaina ni lisi, mafaufau e faanumera ia elemene taitasi. Taumafai e faaaoga le tomai lea i le Kalatia 5:22–23.

    O Faatusatusaga: E masani ona faaali mai e tusitusiga paia ia faatusatusaga i le va o manatu, mea na tutupu, ma tagata. O nei faatusatusaga e faamamafa mai ai mataupu faavae o le talalelei. Vaai mo faatusatusaga i fuaiupu taitasi, i mataupu, ma i isi mataupu ma tusi. Faataitai le tomai lea i le Mataio 5:14–16.

    Vaai faalemafaufau Vaavaai mo faamatalaga faamatalatala e mafai ona fesoasoani ia te oe e fatu ai se ata faalemafaufau a o e faitau. Vaai faalemafaufau o loo e i ai i ni mea na tutupu. O lenei mea e mafai ona faamalosia ai lau molimau i le moni o mea e te faitauina i tusitusiga paia. Faataitai le tomai lea i le Mataio 8:23–27.

    Faafaailoga: O upu e pei o le e pei o, pei o le, po o le faatusaina i le e mafai ona fesoasoani ia te oe e iloa ai faatusa. Vaavaai i tala atu o se faailoga e ala i le suesueina o lona natura ma mafaufau loloto i ona uiga. O fesoasoaniga mo le suesueina o tusitusiga paia e pei o vaefaamatalaga, o le Bible Dictionary, ma le Taiala o Autu po o le Taiala i Tusitusiga paia e mafai ona fesoasoani e faamatalatala ai nisi faatusa. Taumafai e faaaoga le tomai lea i le Mataio 13:24–30. (E mafai ona e faatusatusaina lau faaliliuga o le faataoto ma lea e aumai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 86:1–7.)

    Mau Fesootai: E masani lava, e mafai e se mau se tasi ona faamalamalama pe faamanino se fuaitau po o se manatu faavae o loo maua i se isi mau. Sosoo fuaitau o mau i le tasi ma le isi e faaaoga ai vaefaamatalaga o mau, faasino upu, po o le Taiala i Autu po o le Taiala i Tusitusiga Paia, e fesoasoani e iloa ai le uiga o se fuaitau o mau. Faataitai le tomai lea e ala i le faitauina o le Ioane 10:16 ona mulimuli lea i le mau faasino i le vaefaamatalaga a i le 3 Nifae 15:21. Ua fesoasoani faapefea le faitauina o le 3 Nifae 15:21 e te malamalama atili ai i le uiga o le Ioane 10:16?

    Mafaufau loloto: O le mafaufau loloto e aofia ai ma le manatunatu, manatunatu loloto, fai atu fesili, ma le iloiloina o mea ua e iloa ma mea ua e aoaoina. O le mafaufau loloto e masani ona fesoasoani tatou te malamalama ai i mea e tatau ona tatou faia e faaaoga ai mataupu faavae o le talalelei. Mafaufau pe mafai faapefea ona faaaoga ia upumoni o i le Eperu 12:9.

    Faaaogaina: A e maua ma malamalama i aoaoga faavae ma mataupu faavae e maua i mau, e mafai ona e maua se malamalama e loloto atu i le faaaogaina o upumoni e te maua. Na fetalai Iesu Keriso e faapea, “ai se tasi e fia fai lona finagalo, e iloa ai e ia le mataupu, pe mai le Atua, pe ou te tautala fua lava au” (Ioane 7:17). Vaavaai mo avanoa e faaaoga ai pe faatatau i lou olaga mea e te aoaoina a o e suesue i tusitusiga paia oe lava (tagai 1 Nifae 19:23).

    Vaavaai mo auala e faataitai ai nei tomai suesue taitasi i vaiaso a sau a o e suesueina le Feagaiga Fou.

  2. Tusi le mea lenei i lalo o le galuega atofaina o le aso i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    Ua ou suesue le lesona “Suesue i Tusitusiga Paia” ma faamaeaina i le (aso).

    O fesili, mafaufauga, ma manatu faaopoopo ou te fia faasoa atu i lou faiaoga: