Potutusi
Iunite 8, Aso 3: Mareko 9:1–29


Iunite 8: Aso 3

Mareko 9:1–29

Folasaga

Pe tusa ma le ono masina a o lei oo i Lona Faasatauroga, sa liua ai Iesu (na vaaia i Lona tulaga mamalu) a o i ai o Ia ma Peteru, Iakopo, ma Ioane i luga o se mauga. Ona Ia aoaoina lea o nei so’o e faapea o Ioane le Papatiso o se Elaia, po o se perofeta e teuteuina le ala mo le Mesia. Ina ua toe foi atu Iesu i isi o Ona so’o, sa aioi atu se tagata ia Iesu e tuliese se agaga leaga mai lona atalii. Sa tuliese e Iesu le agaga leaga ma aoao atu i Ona so’o e uiga i le manaomia ona tatalo ma anapogi.

Mareko 9:1–13

Ua liua Iesu, ma ua Ia aoao atu Peteru, Iakopo, ma Ioane e uiga ia Elaia

Vaai pe fia ni push-ups po o sit-ups e mafai ona e faia i le minute e tasi. Tusi au taunuuga i i: ____________________

Aisea o le a manao ai pe tatau ai foi e se tagata ona faateleina lona malosi faaletino?

  1. Tali fesili nei i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    1. E mafai faapefea ona faatusa le malosi faaletino i le malosi faaleagaga, po o le faatuatua ia Iesu Keriso?

    2. O a ni tulaga e te ono manaomia ona faamalolosia ai lou faatuatua ia Iesu Keriso?

Ao e suesue i le Mareko 9:1–29, vaavaai mo upumoni ia e mafai ona fesoasoani e faamalosia ai lou faatuatua.

Mareko 9:1–13 o loo i ai se tala i le liuaina o Iesu a o i ai Peteru, Iakopo, ma Ioane i luga o se mauga ma le faaali atu iina o Mose ma Elia (Elijah), lea na e aoao ai i lau lesona o le Mataio 17. Na aoao atu foi e Iesu i nei Aposetolo faapea o Ioane le Papatiso na faataunuuina ai le matafaioi na valoia ai se Elaia. “Elaia“ o se faalaniga mo i latou o e saunia le ala mo le afio mai o le Mesia.

Ua fesoasoani le Faaliliuga a Iosefa Samita tatou te malamalama atili ai i le tali a le Faaola i le fesili a Aposetolo, “Se a le mea e fai mai ai le au tusiupu e ao ina muai sau o Elia?“ (Mareko 9:11):

“Ona tali atu lea o ia ua faapea atu, E mua’i sau lava Elia ma saunia mea uma; ma aoao atu outou i perofeta; pei ona tusia foi i le Atalii o le tagata, e tatau ona tiga o ia i mea e tele, e inosia foi o ia.

“A ou te fai atu ia te outou, Ua mavae ona sau o Elia, ae ua latou faia ia te ia soo se mea sa latou loto i ai; pei ona tusia ia te ia; ma sa ia molimau atu ia te au; ae latou te lei talia o ia. E moni o Elaia lenei: (Faaliliuga a Iosefa Samita, Mareko 9:10–11 [i le Mareko 9:12, vaefaamatalaga a; Mareko 9:13, vaefaamatalaga e]).

O ai Elaia? Na faamatala mai e Elder Bruce R. McConkie o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le matafaioi a Elaia i le Toefuataiga:

Ata
Elder Bruce R. McConkie

“E tolu ituaiga faaaliga eseese o loo faaigoa ai Elaia o tagata eseese e toatolu. O le a la le mea tatou te faia?

“… E toatele faifeau faaagelu na auina mai le nofoaiga o le mamalu e faaee mai ki ma mana, e toefuatai mai ai a latou tisipenisione ma mamalu i tagata i le lalolagi. A o itiiti o i latou nei na o mai: O Moronae, Ioane le Papatiso, Peteru, Iakopo, ma Ioane, Mose, Elia, Elaia, Kaperielu, Refaelu, ma Mekaeli. MF&F 13:110-37; 128:19–21 Talu ai ua manino e leai se avefeau e toatasi sa tauaveina le avega atoa o le toefuataiga, ae na tofu e na o mai ma se faaeega patino mai luga, ua manino ai o Elaia o se peresona e maave eseese. O le ta’uga e tatau ona malamalama ai, o se igoa ma se faalaniga mo i latou o a latou misiona o le tuuina mai o ki ma mana i tagata i lenei tisipenisione faaiu [tagai Mataupu Faavae o le Faaolataga, comp. Bruce R. McConkie, 3 vols. (1954–56), 1:170–74]” (Mataupu Faavae o Mamona, 2nd ed. [1966], 221).

Mareko 9:14–29

Ua tuliesea e Iesu le agaga leaga mai se atalii o se tagata.

Faitau le Mareko 9:14–18, ma vaavaai mo le mea na tupu ina ua toe foi mai le Faaola mai le mauga i isi o Ona so’o.

Ata
O Iesu o loo si’iina se taulealea

O le atalii o le tagata sa ulu ai se agaga leaga, lea na le mafai ai ona tautala, ua tutuli, ma isi faafitauli (tagai Mareko 9:17–18, 22, 25). Manatu faapea o oe o le tama lea. Mata na aafia faapefea lou faatuatua i le Faaola ma Lona mana ina ua le mafai e Ona so’o ona faamalolo lou atalii?

Faitau le Mareko 9:19–22, ma mafaufau pe o a lagona o lenei tama a o talanoa i le Faaola.

Ata
Elder Jeffrey R. Holland

Na tuuina mai e Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua se vaaiga faaopoopo i lagona ma aioiga a lenei tama: “Ma le leai lava o se isi faamoemoe o totoe, na folafola atu ai e lenei tama le faatuatua o ia te ia ma aioi atu i le faaola o le lalolagi, ‘Ai se mea e te mafaia, ia e alofa mai ia tei matou, ma ia e fesoasoani mai ia tei matou’ [Mareko 9:22; faaopoopo le faamamafa]. O le faigata ia ona ou faitau i na upu e aunoa ma lou tagi. O le soanauna pelulale matou ua manino lava lona faaaogaina ma le loto i ai. O le uiga o le tala a le tama o lo matou aiga atoa o loo aioi atu. E le o muta lava o matou faigata. Ma ua matou le lavava. Ua pau atu le ma atalii i totonu o le vai. Ua pau atu o ia i totonu o le afi. O loo faaauau pea ona i ai o ia i tulaga lamatia, ma ua faaauau ai pea ona matou matatau. ua matou leiloa poo le a seisi mea e fai. Pe mafai ona e fesoasoani mai ia i matou? Matou te faafetai i soo se mea—sina fasi faamanuiaga, e tau lava o sina aloiafi o le faamoemoe, sina masii ese itiiti o le avega o loo tauaveina e le tina o lenei tamaititi i aso uma o lona olaga ’” (“Le Alii e, Ua ou Faatuatua,” Ensign po o le Liahona, Me 2013, 93).

Faitau le Mareko 9:23, ma vaavaai mo le mea na aoao atu e le Faaola i le tama.

Atonu e te manao e faailoga ia fasifuaitau o loo i le fuaiupu e 23 o loo aoao mai ai i lenei mataupu faavae. Afai tatou te talitonu ia Iesu Keriso, o le a tatou mafaia mea uma. (Matau “o mea ua“ e faatatau i faamanuiaga amiotonu uma e tusa ai ma faamoemoega ma taimi a le Tama Faalelagi.)

  1. Tali le fesili lenei, i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia: E mafai faapefea e le talitonu i lenei mataupu faavae ona fesoasoani i se tasi e feagai ma faigata ia e foliga mai e le mafai ona faatoilaloina?

Faitau le Mareko 9:24, ma vaavaai mo le tali a le tama i le mataupu faavae na aoao mai e le Faaola. Matau vaega e lua o le tali a le tama.

Ata
Elder Jeffrey R. Holland

Faitau le saunoaga lea a Elder Holland, o le sa aoao mai le mea na aoao mai i le tautinoga a le tama e uiga i mea e mafai ona tatou faia i taimi o le “le talitonu,“ po o taimi o le le mautonu po o le fefe: “Ina ua feagai ma le luitau o le faatuatua, sa faaaoga muamua e le tama lona malosi ona ia faailoa ai lea ua uma lona malosi. O lana uluai tautinoga e lagolagoina ma sa aunoa ma le faatuatua: “Le Alii e, Ua Ou Faatuatua” Ou te fai atu ia i latou uma o e moomoo mo se faatuatua atili, manatua le tagata lea! I taimi o le atuatuvale po o le le mautonu po o taimi e fesouaiina ai, tausisi i le faatuatua lena ua ia te oe, tusa lava pe itiiti lena faatuatua. I le tuputupu ae e tatau ia i tatou uma ona iloa i le olaga faitino, o le a i ai se mea e tupu ia i tatou uma lava, i le itu faaleagaga e foliga tutusa i le mafatiaga o lenei tamaitiiti po o le faanaunauga ogaoga o lenei tama. … A alia’e mai na taimi ma oo mai faafitauli, ma a le vave ona maua se vaifofo, ia taofi mau i mea ua uma ona outou iloa ma tutu malolosi seia oo mai se isi malamalama“ (“Le Alii e, ua ou Faatuatua,” 93–94).

Mafaufau i le vaega lona lua o le tali a le tama: “Fesoasoani mai i lo’u le faatuatua“ Mareko 9:24 Mafaufau pe o le a le mea e mafai ona e faia i taimi o le le talitonu, masalosalo, po o le fefe.

Faitau le Mareko 9:25–27, ma vaavaai mo mea na faia e le Faaola e tali atu ai i le aioiga a le tama.

O se tasi mataupu faavae e mafai ona tatou aoao mai i lenei tala o le afai tatou te taofimau i mea ua tatou talitonu ai ma saili i le fesoasoani a le Alii, o le a Ia fesoasoani mai e faamalosia lo tatou faatuatua.

  1. Tali se fesili e tasi po o fesili uma i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    1. Tagai i tulaga sa e lisiina i le galuega faatino 1 o le lesona o le aso. E mafai faapefea ona faaaoga lenei mataupu faavae i na tulaga?

    2. O anafea na e, po o se tasi e te iloa, maua ai le fesoasoani a le Alii i se taimi o le le talitonu, masalosalo, po o le fefe e ala i le taofimau i lou talitonuga ma sailia o Ia?

Taumafai e faaaoga le mataupu faavae lenei i taimi o le le talitonu, masalosalo, po o le fefe lua te feagai. E mafai foi ona e faasoa atu le mataupu faavae i se tagata o le aiga po o se uo atonu o feagai ma luitau.

Manatua o lenei tama na muai aumaia lona atalii i nisi o so’o o Iesu e faamalolo. Manatu faapea o oe o se tasi o nei so’o. Mata o a ni ou mafaufauga ina ua e le mafai ona tuliesea le agaga leaga mai le tama?

Faitau leMareko 9:28, ma vaavaai mo le fesili na tuu atu e le au so’o ia Iesu.

I le Mareko 9:19 na faamatala ai e Iesu ia tagata o se “tupulaga le faatuatua.“ O lenei aoaiga atonu na faasinotonu i Ona so’o sa i ai. O le upu le faatuatua i i, e faasino i le le lava o le faatuatua ia Iesu Keriso. O le faatuatua ia Iesu Keriso e manaomia mo faamanuiaga faaleperisitua ina ia aoga.

Faitau le Mareko 9:29, ma vaavaai mo le tali a le Faaola i le fesili a Ona so’o.

Mai i lenei fuaiupu ua tatou aoao ai e faapea e mafai ona faateleina lo tatou faatuatua ia Iesu Keriso e ala i le tatalo ma le anapogi. Fuafua e tusi le aoaoga faavae lenei i au tusitusiga paia i autafa o le fuaiupu 29.

O le faamatalaga lea e fesoasoani tatou te malamalama ai i tulaga eseese e mafai ona faaaoga ai lenei upumoni: “O le tala lenei [ia Iesu o tulieseina se agaga leaga mai le atalii o se tagata] ua aoao mai ai o le tatalo ma le anapogi e mafai ona aumaia ai le malosiaga faaopoopo ia i latou o e tuuina atu ma mauaina faamanuiaga faaleperisitua. E mafai foi ona faaaoga le tala i au taumafaiga patino e ola i le talalelei. Afai e i ai sou vaivaiga po o se agasala o loo e tauivi ai e faatoilalo, atonu e manaomia ona e anapogi ma tatalo ina ia e maua le fesoasoani po o le faamagaloga o loo e manao ai. Faapei o le temoni na tulieseina e Keriso, o le faigata o loo oulua feagai atonu o le ituaiga o le a uma i le na o le tatalo ma le anapogi“ (Faamaoni i le Faatuatua: A Gospel Reference [2004], 67).

  1. I lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, tusi e uiga i se aafiaga na e maua ai pe maua ai e se tasi e te iloa se faatuatua faateleina e ala i le tatalo ma le anapogi. O a ni auala na fesoasoani ai le tatalo ma le anapogi ia te oe na e maua ai faamanuiaga amiotonu na e sailia?

Mafaufau pe manaomia faapefea le faamalosia o lou faatuatua. Fuafua se taimi e mafai ai ona e saili e faateleina lou faatuatua e ala i le tatalo ma le anapogi. Atonu e te manao e tusi au fuafuaga i se isi fasipepa ma tuu i se mea e mafai ona faamanatu atu ai ia te oe lau sini.

  1. Tusi le mea lenei i lalo o le galuega atofaina o le aso i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    Ua ou suesueina le Mareko 9:1–29 ma faamaeaina lenei lesona i le (aso).

    O fesili, mafaufauga ma manatu faaopoopo ou te fia faasoa atu i lo’u faiaoga: