Potutusi
Iunite 5, Aso 4: Mataio 22:15–46


Iunite 5: Aso 4

Mataio 22:15–46

Folasaga

A o faaauau pea ona aoao atu Iesu i le malumalu, sa taumafai le au Faresaio ma le au Satukaio e maileia o Ia e ala i le fai atu i ai o fesili faigata. Sa Ia tali manuia atu i a latou fesili ma sa ta’u atu ia te i latou ia usitai i tulafono o le laueleele ma ia tausia poloaiga sili e lua.

Mataio 22:15–22

Ua taumafai le au Faresaio e maileia le Faaola e ala i le fai atu ia te ia pe o se tulafono le totogi o taulaga

O a nisi o tulafono taua ua faavaeina e le malo i lo outou atunuu? Aisea e te manatu ai e taua?

A o e suesueina le Mataio 22:15–22, vaavaai mo mea na aoao mai e Iesu e uiga i le usitai i tulafono o le laueleele.

Manatua o le toe vaiaso o le soifuaga o le Faaola, sa ia aoao atu ai i le malumalu i Ierusalema. Faitau le Mataio 22:15, ma vaavaai mo mea na taumafai le au Faresaio e fai i le Faaola. E “mailei ia te ia i ana upu” o lona uiga sa taumafai le au Faresaio e faatogafiti le Faaola ia fai mai ni mea e tauvaleaina ai o Ia.

Faitau le Mataio 22:16–17, ma vaavaai pe na faapefea ona taumafai le au Faresaio e faatogafiti le Faaola. Atonu e fesoasoani le iloa o le upu taulaga i le fuaiupu 17 o lona uiga o lafoga, ma o Kaisara o le tupu o le Malo o Roma, lea na pulea Iutaia i lena taimi.

O le fesili na tuu atu e le au Faresaio ia Iesu o se mailei na fafau, aua a faapea e fetalai atu o Ia e sa’o le totogi o lafoga i le Malo o Roma, o lona uiga ua manatu Iutaia o Ia o se e lagolagoina ia Roma ma ua le faamaoni i Ona lava tagata. Ana faapea e ta’u atu e le Faaola ia i latou e le o se mea tatau le totogi o lafoga, ona mafai lea e le au Faresaio ona tuuaia o Ia i le faatupu vevesi ma lipotia o Ia i taitai o Roma.

Ata
tupe Roma

O le tupe Roma e i ai le ata o Kaisara

Faitau le Mataio 22:18–21, ma vaavaai pe na faapefea ona tali atu le Faaola i le fesili a le au Faresaio.

  1. Tali le fesili lenei, i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia: Aisea e te manatu ai o le tali a le Faaola o se tali ua matua atoatoa lelei mo le fesili a le au Faresaio?

O le fasifuaitau o le “o mea a Kaisara ia outou avatu ia Kaisara” i le fuaiupu 21 e faasino i a tatou matafaioi e usitai i tulafono faalemalo, e pei o le tulafono e totogi lafoga.

Mai nei fuaiupu ua tatou aoao ai le upumoni lea: Ua faamoemoe le Alii ia avea i tatou o ni tagatanuu lelei ma usitai i tulafono o le laueleele.

Aisea e taua ai mo i tatou, o ni soo o Iesu Keriso ona avea ma tagatanuu lelei ma usitai i tulafono o le laueleele? (Tagai Mataupu Faavae o le Faatuatua 1:12.) Aisea ua faamoemoe mai ai le Alii ia avea i tatou o tagatanuu lelei ma tagata lelei o le Ekalesia ma usitai i tulafono o le laueleele ma Ana tulafono?

Faitau le Mataio 22:22, ma vaavaai pe na faapefea ona tali atu le au Faresaio i le tali a le Faaola.

Mataio 22:23–34

Ua aoao atu e le Faaola le au Satukaio e uiga i le faaipoipoga ma le Toetu

E le gata i le au Faresaio, ae sa taumafai foi le au Satukaio e maileia le Faaola i Ana upu a o Ia aoao atu i le malumalu. Faitau le Mataio 22:23–28, ma vaavaai pe na taumafai faapefea le au Satukaio e faatogafiti le Faaola. Manatua sa talitonu le au Satukaio faapea “e leai se toetu” fuaiupu 23

E faapefea ona e aoteleina le fesili na fai atu e le au Satukaio i le Faaola?

Na faaaoga sese faamoemoeina e le au Satukaio se agaifanua i le Feagaiga Tuai lea na mamanu e tausia ai fafine ua oti a latou tane (tagai Teuteronome 25:5–6; Bible Dictionary, “Levirate marriage”). Sa latou taumafai e soona faalautele lenei agaifanua e tauvaleaina ai le aoaoga faavae o le Toetu.

Faitau le Mataio 22:29–30, tali a le Faaola i le fesili a le au Satukaio. Matau le fetalaiga a Iesu e le mafai ona tupu i le, po o le taimi o le Toetu.

I totonu o le talaaga o le ata o le faaolataga, na tuu mai ai e Elder Bruce R. McConkie o le Korama a Aposetolo e Toasefululua se faamalamalamaaga o le Mataio 22:29–30:

Ata
Elder Bruce R. McConkie

“O [Iesu Keriso] e le o faafitia ae ua faatapulaaina le manatu faavae o loo i ai e faapea o le a i ai faaipoipoga ma le faiga faaipoipoga i le lagi. Ua Ia fetalai e tusa ai ma o ’latou’ (le au Satukaio) manatu, ma e tusa ai ma o ’latou’ (’le fanauga a lenei lalolagi’) ma o latou manatu, o le iunite faaleaiga e le ma o le a le faaauauina i le toetu. …

“’O le mea lea, pe a latou [i latou o le a le, e le, pe le mafai foi ona ola i le tulafono o le faaipoipoga e faavavau] ua i fafo o le lalolagi a le o le faaipoipo pe tuu atu foi ia faaipoipo/’

“O lona uiga, e leai se faaipoipoga e leai foi ni faiga faaipoipoga i le lagi mo i latou ia na fetalai ai Iesu; mo i latou e le talitonu i le toetu, e faapea foi isi upumoni faaola uma; mo i latou o e amioletonu ma e le amioatua; mo i latou o e ola i aga a le lalolagi; mo le maoae tele o tagata e le salamo. O i latou uma nei o le a le maua le atoaga o le taui i le olaga a sau” Faamatalaga o Mataupu Faavae o le Feagaiga Fou, 3 vols. [1965–73], 1:606)

Sa faaali mai e le Alii le tele o upumoni taua e tusa ai ma le faaipoipoga e faavavau i le Perofeta o Iosefa Samita. Faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:15–17, ma vaavaai mo mea na faaali atu e le Alii i le Perofeta e uiga i le faaipoipoga i na fuaiupu.

O ai lea na fetalai iai le Alii faapea e “le faaipoipo [pe] tuuina atu i le faaipoipoga” (MF&F 132:16) i le Toetu?

O le faaipoipoina “e le faaipoipoina e au po o i la’u upu” MF&F 132:15 o lona uiga e lei faamauina se tagata i lona toalua i le malumalu e le pule o le perisitua.

Mai le Mataio 22:30 ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:15–17, ua tatou aoao ai faapea o i latou o e e lei faamauina e le pule o le perisitua i o latou toalua i le olaga nei pe ala i sauniga sui i malumalu, o le a le faaipoipoina i le lalolagi a sau.

Faitau le Mataio 22:31–33, ma vaavaai mo isi upumoni a aoao atu e le Faaola i le au Satukaio e uiga i le Toetu. Mafaufau e maka mea na fetalai atu ai le Faaola i le fuaiupu 32 o loo ta’u mai ai e moni le Toetu.

Na faapefea ona tali atu tagata ina ua latou faalogo i le Faaola o aoao atu nei aoaoga faavae

Mataio 22:34–40

Ua aoao mai le Faaola e uiga i poloaiga sili e lua

  1. I lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, tusi ai ni poloaiga uma e mafai ona e mafaufau i ai i le minute e tasi.

Sa talitonu ia aoao Iutaia faapea e 613 tulafono po o poloaiga i le tulafono a Mose. Faitau le Mataio 22:34–36, ma vaavaai mo le fesili na fai atu e se tasi o le au Faresaio ia Iesu e tusa ai ma nei poloaiga. Atonu e te manao e faailoga le fesili lea i au tusitusiga paia.

E aunoa ma le tilotilo i le tali a le Faaola, li’o se poloaiga o i le lisi na e tusia i lau api talaaga e te manatu o le poloaiga “sili,” pe sili ona taua.

Faitau le Mataio 22:37–40, ma vaavaai pe na faapefea ona tali atu le Faaola i le fesili a le Faresaio. (Mataio 22:36–39 o se fuaitau o mau tauloto. Atonu e te manao e faailoga i se auala e iloagofie ai ina ia fesoasoani i lou sueina i le lumanai.)

O le faatonuga a le Alii e “alofa atu i le lua te tuaoi” e faasino i le ala tatou te faia ai isi tagata.

Aisea e te manatu ai o nei poloaiga e lua ua fuafuaina o poloaiga silisili?

O le fasifuaitau “o na poloaiga e lua ua autu ai tulafono uma ma le au perofeta” (Mataio 22:40) o lona uiga o poloaiga uma a le Atua na faaalia i le tulafono a Mose ma ala mai i perofeta o le Feagaiga Tuai, na mamanuina e fesoasoani ai i tagata e faaalia ai lo latou alolofa i le Atua, lo latou alolofa i o latou tuaoi, po o le lua uma lea.

Mai nei fuaiupu ua tatou aoao ai le mataupu faavae lea: Afai tatou te alolofa moni i le Atua ma alolofa i o tatou tuaoi e pei oi tatou lava, ona tatou taumafai lea e tausia poloaiga uma a le Atua.

Vaai i le lisi o poloaiga na e tusia i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia. Tuu se fetu i autafa o poloaiga e faaalia ai le alofa i le Atua ma se faatafafa i autafa o poloaiga e faaalia ai le alofa i o tatou tuaoi. (O nisi o poloaiga e ono makaina uma i le fetu ma se faatafafa.)

Mafaufau mo se taimi sa e filifili ai e usitai i se poloaiga faapitoa e faaalia ai lou alofa i le Atua po o se isi tagata.

Mafaufau i se poloaiga e mafai ona usitai i ai ma le faamaoni atili e faaalia ai lou alofa i le Tama Faalelagi po o se isi tagata. Fai se sini e usitai i lena poloaiga ma le faamaoni sili atu.

Ata
aikona o mau tauloto
Mau Tauloto—Mataio 22:36–39

Mo mau tauloto taitasi, ua tatau ona mafai ona e iloa le talaaga, le aoaoga faavae po o le mataupu faavae, ma le ala e faaaoga ai le upumoni i lou olaga. (Tagai i punaoa o mau tauloto o loo maua i le LDS.org mo punaoa e suesue ai.)

I le Mataio 22:36–39, o le talaaga i le tali a Iesu Keriso i se Faresaio sa fesili po o le fea poloaiga e sili. O le aoaoga faavae po o le mataupu faavae i lena fuaitau o poloaiga sili e lua o le alofa atu i le Atua ma ia alofa atu i o tatou tuaoi. Matau i le fuaiupu 37 o loo faapea mai e “alofa i le Alii lou Atua ma lou loto, atoa ma lou agaga atoa ma lou manatu atoa” (ua faaopoopo le faatusilima). O le faaaogaina o lenei mau tauloto o le mafaufau loloto lea i fesili nei: E mafai faapefea ona e faaali atu le alofa i le Atua ma lou loto, agaga, ma le manatu? E mafai faapefea ona e faaali atu le alofa i fanau a le Atua?

  1. Mafaufau po o le a le uiga o le alofa i le Atua ma lou loto atoa. Ona mafaufau lea po o le a le uiga o le alofa atu ia te Ia ma lou agaga atoa. Ona mafaufau ai lea pe mafai faapefea ona e alofa atu ia te Ia ma lou manatu atoa. Tusi ni ou manatu e uiga i manatu nei e tolu i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia.

Mataio 22:41–46

Ua fesili Iesu i le au Faresaio pe o le a so latou manatu ia Keriso

Ina ua uma ona tali atoatoa atu le Faaola i fesili a le au Faresaio ma le au Satukaio, sa Ia fesili atu foi i le au Faresaio ni nai fesili. Faitau le Mataio 22:41–42, ma vaavaai mo mea na fesili atu ai le Faaola i le au Faresaio.

E tusa ai ma na fuaiupu, o a fesili na fai atu e le Faaola i le au Faresaio? Na faapefea ona tali atu le au Faresaio?

O le toatele lava o Iutaia na iloa o Keriso, po o le Mesia, o le a tupuga mai ia Tavita. Sa talitonu le au Faresaio o le a faapaleina le Mesia ma tupu o Isaraelu ma fesoasoani ia Iutaia e faatoilalo ia Roma ma maua ai lo latou saolotoga, e pei ona sa faia ai muamua e le Tupu o Tavita. I le Mataio 22:43–46 ua tatou faitau ai faapea, sa aoao atu e le Faaola ia le au Faresaio e tusa ai ma a latou lava tusitusiga paia, o Keriso sa sili atu i le na o le atalii o Tavita—o Ia foi o le Alo o le Atua. Sa sii atu e Iesu le Salamo 110:1 i le au Faresaio ao faamalamalama atu i ai le mea lenei (tagai Mataio 22:44).

Ata
Elder Bruce R. McConkie

Na aoao mai Elder Bruce R. McConkie: “Mata e i ai lava se isi fesili pe faapefea ona faamatalatalaina e Iesu ia upu a le Salamo? O loo Ia fetalai o lona uiga: ’Na fetalai atu le Tama i le Alo, na fetalai atu Elohima ia Ieova, nofo oe i lo’u itu taumatau, seia maea lau galuega i le tino; ona ou faatuina lea o oe i le mamalu e faavavau ma le faaeaga faatasi ma au, lea o le a e nofo ai pea lava i lo’u itu taumatau e faavavau.’ Pe o se mea ea e ofo ai le faaiu e le tala musuia le mataupu i le faapea mai, ’E leai se tasi ua mafaia ona tali mai se upu ia te ia; talu lea aso e le i toe faamalosi ona fesili mai se tasi ia te ia i se mea.’ (Mata. 22:41–46)” (O Le Mesia Folafolaina: O Le Afio Mai Muamua o Keriso [1978], 102).

  1. Mafaufau pe o le a faapefea ona e tali i fesili nei: Se a lou manatu ia Keriso? Se atalii ea Ia o ai? Tusi ou manatu i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia.

  2. Tusi le mea lenei i lalo o le galuega atofaina o le aso i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia;

    Ua ou suesueina le Mataio 22:15–26 ma faamaeaina lenei lesona i le (aso).

    O fesili, mafaufauga, ma manatu faaopoopo ou te fia faasoa atu i lo’u faiaoga: