Ngaahi Tohí mo e Ngaahi Lēsoní
Vahe 29: Ko e Fono ʻa e ʻEikí ki he Moʻui Leleí


Vahe 29

Ko e Fono ʻa e ʻEikí ki he Moʻui Leleí

ʻĪmisi
A young girl eating an apple.

Ko Hotau Sinó ko e Temipale ʻo e ʻOtuá

Ko e sino fakamatelié, ko e taha ia ʻo e ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga ʻoku tau maʻu ʻi heʻetau omi ki he māmaní. ʻOku tau fie maʻu ha sino fakamatelie ke tau hoko ai ʻo hangē ko ʻetau Tamai Hēvaní. ʻOku mahuʻinga fau hotau sinó ko ia naʻe ui ai ia ʻe he ʻEikí ko e temipale ʻo e ʻOtuá (vakai, 1 Kolinitō 3:16–17; 6:19–20). ʻOku toputapu hotau sinó.

Koeʻuhí ʻoku mahuʻinga hotau sinó, ko ia ʻoku finangalo ai ʻetau Tamai Hēvaní ke tau tokangaʻi lelei ia. ʻOkú Ne ʻafioʻi ʻe lava ke toe fiefia ange mo hoko ko ha kakai lelei ange ʻo kapau ʻoku tau moʻui lelei. ʻE lava ke nofoʻia kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻo kapau ʻoku maʻa hotau sinó mo hotau ʻatamaí. ʻOku ʻafioʻi ʻe heʻetau Tamaí ʻoku tau fehangahangai mo ha ngaahi fakatauvele ke fai ha tōʻonga taʻe fakapotopoto ki hotau sinó, ʻo hangē ko hano maʻu ʻo ha ngaahi meʻa ʻe fakatuʻutāmaki ki ai. ʻI he ʻuhingá ni, kuó Ne fakahā mai ai e ngaahi meʻa ʻoku lelei ki hotau sinó pea mo ia ʻoku koví. Ko e konga lahi ʻo e ngaahi fakamatala kuo foaki mai ʻe he ʻOtuá ʻo fekauʻaki mo e moʻui leleí, ʻoku maʻu ia ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 89. ʻOku ui ʻa e fakahā ko ʻení ko e Lea ʻo e Potó.

Kuo pau ke tau talangofua ki he Lea ʻo e Potó ka tau taau ke hū ʻi he temipalé. Kapau he ʻikai ke tau talangofua ki he Lea ʻo e Potó, ʻe mavahe leva ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí meiate kitautolu. Kapau te tau fakaʻuliʻi ʻa e “temipale ʻo e ʻOtuá,” ʻa ia ko hotau sinó, ʻoku tau fakamamahiʻi fakatuʻasino mo fakalaumālie pē kitautolu.

ʻOku ʻi ai Ha Ngaahi Meʻa Pau ʻOku Fekau Mai ke ʻOua Naʻa ʻAi Ki Hotau Sinó

  • Ko e hā kuo fekauʻi mai ʻe he ʻEikí ke ʻoua naʻa tau ʻai ki hotau sinó?

ʻOku fekauʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ke ʻoua naʻa tau fakaʻaongaʻi ha uaine pe inu mālohi, ʻa ia ko e ʻuhingá ki he kava mālohí. Kuo akoʻi kitautolu ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻoku faʻa ʻomi ʻe he inu kavamālohí ia ʻa e angakoví, masivá, puké mo e mahaki fakaʻauhá ki he ʻapí. ʻOkú ne faʻa fakatupu ʻa e taʻe faitotonú, mole ʻo e angamaʻá pea mo e fakaʻutoʻuta leleí. Ko ha fakamalaʻia ia kiate kinautolu kotoa pē te nau inu iá. (Vakai ki he “Pōpoaki ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí,” Improvement Era, Nov. 1942, 686.) Ko e ngaahi faʻē feitama ko ia ʻoku inu kavamālohí, te nau ala fakatupu ha maumau fakaesino mo fakaʻatamai ki heʻenau fānaú. Ko e konga lahi ʻo e ngaahi fakatuʻutāmaki ʻoku hoko ʻi he taʻu kotoa pē ʻi he hala puleʻangá, ʻoku fakatupu ia ʻe he kakai inu kava-mālohi.

Kuo fakahā mai foki ʻe he ʻEikí “ ʻoku ʻikai maʻá e sinó ʻa e tapaká” (T&F 89:8). ʻOku fakatupu maumau ia ki hotau sinó mo e laumālié. ʻOku ʻikai totonu ke tau ifi sikaleti pe sikā pe fakaʻaongaʻi e tapaka mamá. Kuo fakaʻaliʻali mai ʻe he kau saienisí ʻoku lahi ha ngaahi mahaki ʻoku fakatupu ʻe he tapaká pea ʻe fakatuʻutāmaki ia ki he fānau ʻoku kei feitamaʻí.

ʻOku naʻinaʻi mai foki ʻa e ʻEikí ke ʻoua te tau “inu vela” (T&F 89:9). Kuo ʻosi fakahā mai ʻe he kau taki ʻo e Siasí ʻoku ʻuhinga ʻeni ki he kofí mo e tií, ʻa ia ʻoku ʻi ai ha ngaahi meʻa fakatuʻutāmaki ai. ʻOku totonu ke tau fakaʻehiʻehi mei he inu kotoa pē ʻoku ʻi ai ha meʻa fakatuʻutāmaki aí.

ʻOku ʻikai totonu ke tau fakaʻaongaʻi ha faitoʻo, tukukehe pē kapau ʻoku fakaʻaongaʻi ko ho faitoʻo. ʻOku ʻi ai ha ngaahi faitoʻo ʻoku fakatuʻutāmaki ange ia ʻi he kava mālohí mo e tapaká (ka ko e faitoʻo pē foki kinautolu). Ko kinautolu ʻoku nau ngāue hala ʻaki ʻa e faitoʻó, ʻoku fie maʻu ke nau fekumi ki ha tokoni, lotua ke maʻu ha ivi pea talatalaifale mo ʻenau pīsopé ke nau fakatomala kakato pea hoko ʻo maʻa.

ʻOku totonu ke tau fakaʻehiʻehi mei ha faʻahinga meʻa pē ʻoku fakatuʻutāmaki ki hotau sinó. ʻOku totonu ke ʻoua naʻa tau fakaʻaongaʻi ha faʻahinga meʻa te ne maʻunimā ʻetau moʻuí. ʻOku totonu ke tau fakaʻehiʻehi mei he kai lahí. ʻOku ʻikai fakamatala mai ʻe he Lea ʻo e Potó ia e meʻa kotoa pē ʻoku totonu ke tau fakaʻehiʻehi pe kaí, ka ʻokú ne ʻomi e ngaahi fakahinohinó. Ko ha fono fakatuʻasino mahuʻinga ia. Ko ha fono fakalaumālie mahuʻinga foki ia. ʻI heʻetau moʻuiʻaki e Lea ʻo e Potó, ʻoku tau hoko ai ʻo mālohi fakalaumālie ange. ʻOku tau fakamaʻa ai hotau sinó kae lava ke nofoʻia kitautolu ʻe he Laumālie ʻo e ʻEikí.

  • Ko e hā ha ngaahi meʻa ʻoku ʻikai tuhuʻi pau mai ʻe he Lea ʻo e Potó ka ʻoku totonu ke tau fakaʻehiʻehi mei aí?

ʻOku Akonekina Kitautolu ʻOku ʻi ai Ha Ngaahi Meʻa Pau ʻOku Lelei Ki Hotau Sinó

  • Fakatatau mo e Lea ʻo e Potó, ko e hā ha ngaahi meʻa ʻoku pehē ʻe he ʻEikí ʻoku lelei kiate kitautolú?

ʻOku lelei kiate kitautolu ʻa e fuaʻi ʻakaú, vesitapoló mo e lauʻi ʻakau fakatupu moʻui leleí. ʻOku totonu ke tau fakaʻaongaʻi fakapotopoto kinautolu ʻi he loto fakafetaʻi.

ʻOku ʻomi foki ʻa e kakanoʻi manupuná mo e kakanoʻi manú ke hoko ko haʻatau meʻakai. Ka ʻoku totonu ke tau fakafeʻunga pē ia (vakai, T&F 49:18; 89:12). ʻOku lelei foki ke tau kai e iká.

ʻOku lelei ʻa e kēlení kiate kitautolu. Kae tautautefito ki he uité ʻene lelei kiate kitautolú.

  • Ko e hā ha founga kuo faitāpuekina ai koe ʻe he ngaahi meʻá ni?

ʻOku Mahuʻinga ʻa e Ngāué, Mālōloó mo e Fakamālohisinó

  • Ko e hā e kaunga ʻa e ngāué, mālōloó mo e fakamālohisinó ki he fono ʻa e ʻEikí ki he moʻui leleí?

Makehe mei he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava vahe 89, ʻoku fakahā mai foki ʻe ha ngaahi potu folofola kehe ʻa e founga ke tau moʻui lelei aí. ʻOku nau talamai ʻoku totonu ke “tuku ʻa e nofo noá; tuku ʻa e taʻemaʻá; … tuku ʻa e mohe ʻo fuola ange ʻi he taimi ʻoku ʻaongá; mou ʻalu ʻo mohe ʻi he teʻeki ai ke fuoloa ʻa e poʻulí, koeʻuhí ke ʻoua naʻa mou helaʻia; ʻā hengihengi hake koeʻuhi ke longomoʻui ʻa homou sinó mo e ʻatamaí” (T&F 88:124). ʻOku toe fakahā mai foki ko e “ ʻAho ʻe ono ke ke ngāue ai, ʻo fai ai hoʻo ngāue kotoa pē” (ʻEkesōtosi 20:9). ʻOku naʻinaʻi mai ʻa e ʻEikí ke ʻoua naʻa tau ngāue ʻo lahi ange ʻi meʻa ʻe lavaʻi ʻe hotau iví (vakai, T&F 10:4).

Kuo fakahā mai ʻe ha palōfita ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní, ʻoku totonu ke tau tauhi ke moʻui lelei hotau sinó. Naʻá ne naʻinaʻi mai, “ʻOku fie maʻu ʻa e meʻakai fakatupu ivi, fakamālohisino maʻu pē mo ha mohe feʻunga, ke tau maʻu ai ha sino mālohi, ʻo tatau pē mo hono fakamālohia ʻo e ʻatamaí mo e laumālié ʻi hono toutou ako ʻo e folofolá mo e lotu maʻu peé” (Thomas S. Monson, ʻi he Conference Report, Oct. 1990, 60; pe Ensign, Nov. 1990, 46).

Ngaahi Tāpuaki Kuo Talaʻofa Mai Ki Hono Moʻuiʻaki e Fono ʻa e ʻEikí ki he Moʻui Leleí

  • Ko e hā ha ngaahi tāpuaki ʻoku tau maʻu ʻi heʻetau talangofua ki he Lea ʻo e Potó?

Kuo tuku mai ʻe heʻetau Tamai Hēvaní ha ngaahi fono ki he moʻui leleí ke akoʻi ai kitautolu ʻi he founga ke tau tokangaʻi ʻaki hotau sinó. ʻOku fakamatalaʻi mai ʻe he folofolá e ngaahi fono ʻa e ʻOtuá: “Naʻe ʻikai ko ha fekau fakamatelie naʻá ku fai … , he ʻoku fakalaumālie ʻa ʻeku ngaahi fekaú” (T&F 29:35). ʻOku ʻuhinga ʻení, ʻoku fakataumuʻa mai ʻEne ngaahi fekau fekauʻaki mo hotau tuʻunga fakatuʻasinó, ki heʻetau lelei fakalaumālié.

ʻI heʻetau tauhi e fono ʻa e ʻEikí ki he moʻui leleí pea tau talangofua ki Heʻene ngaahi fekau kehé, ʻoku talaʻofa mai ʻa e ʻEikí te Ne tāpuakiʻi fakatuʻasino mo fakalaumālie kitautolu.

Kuo talaʻofa mai te tau moʻui lelei fakaesino. Ko hono ola leva ʻo e moʻui lelei ko ʻení, te tau “lele kae ʻikai ongosia, pea ʻalu ʻo ʻikai pongia” (T&F 89:20). Ko ha tāpuaki maʻongoʻonga ʻeni, ka ʻoku toe maʻongoʻonga ange ʻa e ngaahi tāpuaki fakalaumālie ia kuó Ne talaʻofa maí.

ʻOku talaʻofa mai ʻa e ʻEikí te tau “maʻu ʻa e potó mo e ngaahi fuʻu koloa mahuʻinga ʻo e ʻiló, ʻio ʻa e ngaahi koloa mahuʻinga fufū” (T&F 89:19). ʻE hanga ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻo akoʻi mai ha ngaahi moʻoni mahuʻinga kiate kitautolu ʻo fakafou ʻi he fakahā. Naʻe akonaki mai ʻa Palesiteni Poiti K. Peeka ʻo pehē: “Ko hotau sino fakamatelié, ko e meʻangāue ia ʻo hotau laumālié. ʻI he fakahā fakaofo ko ia ko e Lea ʻo e Potó, ʻoku talamai ai ke tau tauhi hotau sinó ke ʻataʻatā mei he ngaahi meʻa ʻoku taʻe maʻá, ʻa ia te ne lava ʻo fakaʻuliʻi, mo fakaʻauha ʻa e ngaahi ongo fakaesino pelepelengesi ko ia ʻoku kaunga lahi ki heʻetau fetuʻutaki fakalaumālié. Ko e Lea ʻo e Potó ko ha kī ia ki he maʻu fakahā fakafoʻituituí” (ʻi he Conference Report, Oct. 1989, 16; pe Ensign, Nov. 1989, 14).

ʻOku talaʻofa mai foki ʻa e ʻEikí ʻe fakalaka ʻiate kitautolu ʻa e ʻāngelo fakaʻauhá. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Hiipa J. Kalānite, “Kapau ʻokú ta fie maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e moʻuí, ʻo e moʻui leleí, ʻa e longomoʻui ʻo e sinó mo e ʻatamaí; kapau ʻoku tau fie maʻu ʻa e ʻāngelo faifakaʻauhá ke fakalaka, ʻo hangē ko ia ne hoko ʻi he ngaahi ʻaho ʻo e fānau ʻa ʻIsilelí, kuo pau ke tau talangofua ki he Lea ʻo e Potó; pea ʻe toki haʻisia leva ʻa e ʻOtuá, pea hoko mai ʻa e ngaahi tāpuakí kiate kitautolu” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Hiipa J. Kalānite [2002], 221).

  • Te tau tokoni fēfē ke mahino ki he fānaú mo e toʻu tupú ʻa hono mahuʻinga taʻengata ʻo e Lea ʻo e Potó?

  • Ko e hā te tau lava ʻo fai ke tokoniʻi ʻaki e kau mēmipa hotau fāmilí mo e kaungāmeʻa ʻoku faingataʻa ke nau talangofua ki he Lea ʻo e Potó?

Ngaahi Potu Folofola Kehé