Ngaahi Tohí mo e Ngaahi Lēsoní
Vahe 8: Ko e Lotu ki Heʻetau Tamai Hēvaní


Vahe 8

Ko e Lotu ki Heʻetau Tamai Hēvaní

ʻĪmisi
A woman sitting at a desk with the scriptures open in front of her. She has her hands clasped and eyes closed in prayer.

Ko e Hā ʻa e Lotu?

Naʻe akonaki ʻa Sīsū, “Kuo pau ke mou lotu maʻu ai pē ki he Tamaí ʻi hoku hingoá” (3 Nīfai 18:19).

Ko e lotú ko e taha ia ʻo e ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga taha ʻoku tau maʻu lolotonga ʻetau ʻi he māmaní. ʻOku fakafou ʻi he lotú ʻa e lava ke tau fetuʻutaki mo ʻetau Tamai Hēvaní mo fekumi fakaʻaho ki Heʻene tatakí.

Ko e lotú ko ha fetalanoaʻaki ia mo ʻetau Tamai Hēvaní ʻa ia ʻoku fai fakamātoato mei hotau lotó. ʻOku totonu ke tau lotu ki he ʻOtuá kae ʻikai ki ha toe taha kehe. ʻOku ʻikai ke tau lotu ki ha taha kehe pe ki ha faʻahinga meʻa naʻe faʻu ʻe he tangatá pe ʻe he ʻOtuá (vakai, ʻEkesōtosi 20:3–5).

Ko e Hā ʻOku Tau Lotu Aí?

Kuo hoko ʻa e lotú ko ha konga mahuʻinga ʻo e ongoongoleleí talu pē mei he kamataʻanga ʻo e māmaní. Naʻe fekau ʻe ha ʻāngelo ʻa e ʻEikí kia ʻĀtama mo ʻIvi ke na fakatomala pea tui ki he ʻOtuá ʻi he huafa ʻo e ʻAló (vakai, Mōsese 5:8). Kuo teʻeki ʻaupito ke ʻave ʻa e fekaú ni. ʻE tokoni ʻa e lotú ke tau ofi ange ai ki he ʻOtuá. ʻOku hanga ʻe heʻetau ngaahi lotú ʻo tākiekina ʻetau ngaahi fakakaukaú, leá mo e ngāué kotoa.

ʻOku totonu ke tau lotua ke maʻu ha mālohi ke matuʻuaki ʻaki e ngaahi fakatauvele ʻa Sētane mo hono kau muimuí (vakai, 3 Nīfai 18:15; T&F 10:5). ʻOku totonu ke tau lotu ke vete ai ʻetau ngaahi angahalá ki he ʻOtuá mo kole ange ke Ne fakamolemoleʻi kitautolu (vakai, ʻAlamā 38:14).

ʻOku totonu ke tau lotua e tataki mo e tokoni ʻa e ʻEikí ʻi heʻetau moʻui fakaʻahó. ʻOku fie maʻu ke tau lotua hotau ngaahi fāmilí mo e kaungāmeʻá mo e kaungāʻapí, ʻetau ngoué mo e fanga monumanú, ʻetau ngāue fakaʻahó pea mo e ngaahi meʻa kehe ʻoku tau faí. ʻOku totonu ke tau lotu ke maluʻi kitautolu mei hotau ngaahi filí. (Vakai, ʻAlamā 34:17–27.)

ʻOku totonu ke tau lotu ke fakahaaʻi ʻetau ʻofa ki heʻetau Tamai Hēvaní pea ke tau ongoʻi ofi ange kiate Ia. ʻOku totonu ke tau lotu ʻo fakamālo ki heʻetau Tamaí ko e lelei mo e fiemālie ʻoku tau aʻusiá pea mo e ngaahi meʻa kotoa pē kuó Ne foaki mai he ʻaho takitaha (vakai, 1 Tesalonika 5:18). ʻOku fie maʻu ke tau lotu ʻo kole ki heʻetau Tamai Hēvaní ha ivi ke tau moʻuiʻaki ʻa e ongoongoleleí.

ʻOku totonu ke tau lotua ke tau lava ʻo nofo maʻu ʻi he hala hangatonu mo lausiʻí ʻoku fakatau ki he moʻui taʻengatá. Kuo pau ke tau lotu ki he ʻOtuá, ko e tupuʻanga ʻo e māʻoniʻoni kotoa pē ke tau lava ʻo anga māʻoniʻoni ʻi heʻetau ngaahi fakakaukaú, leá mo e tōʻongá.

  • Ko e hā ha founga kuo tokoniʻi ai koe ʻe he lotú ke ke toe ofi ange ki heʻetau Tamai Hēvaní?

Ko e Fē ʻa e Taimi ʻOku Totonu ke Tau Lotu Aí?

ʻE lava ke tau lotu ʻi ha faʻahinga taimi pē ʻoku tau fie fetuʻutaki ai mo ʻetau Tamai Hēvaní, ʻo tatau ai pē pe ʻoku fai fakalongolongo pe te tau leaʻaki. ʻOku tau fie maʻu he taimi ʻe niʻihi ke tau nofo toko taha ʻi ha feituʻu ʻe lava ke tau lilingi ai hotau lotó kiate Ia (vakai, Mātiu 6:6). ʻIkai ngata aí, ʻe lava ke tau lotu lolotonga hono fakahoko ʻetau ngaahi ngāue fakaʻahó. ʻE lava ke tau lotu lolotonga ʻetau ʻi ha fakatahaʻanga faka-Siasi, ʻi ʻapi, ʻi heʻetau lue he halá, ʻi heʻetau ngāué, teuteuʻi ha meʻatokoni pe ko ha feituʻu pē ʻoku tau ʻi ai pe meʻa ʻoku tau fai. ʻE lava ke tau lotu ʻi ha faʻahinga taimi pē he ʻahó pe poʻulí. ʻE lava ke tau lotu ʻi heʻetau nofo toko tahá pe taimi ʻoku tau feohi mo e kakai kehé. ʻOku lava ke tau fakakaukau maʻu pē ki heʻetau Tamai Hēvaní (vakai, ʻAlamā 34:27). ʻE lava ke tau “lotu maʻu pē” (T&F 10:5).

Mahalo he ʻikai ke tau ongoʻi fie lotu he taimi ʻe niʻihi. Mahalo foki ʻoku tau ʻita pe loto siʻi pe loto mamahi. Ko e ngaahi taimi ʻeni ʻoku totonu ke tau feinga makehe ke tau lotu aí (vakai, 2 Nīfai 32:8–9).

ʻOku totonu ke tau lotu fakatāutaha ʻi he pō mo e pongipongi kotoa pē. ʻOku talanoa e folofolá ʻo kau ki he lotu ʻi he pongipongí, hoʻataá mo e efiafí (vakai, ʻAlamā 34:21).

ʻOku fekauʻi kitautolu ke tau fai ha ngaahi lotu fakafāmili ke lava ʻo faitāpuekina ai hotau ngaahi fāmilí (vakai, 3 Nīfai 18:21). Kuo naʻinaʻi mai hotau kau taki ʻo e Siasí ke tau lotu mo hotau ngaahi fāmilí ʻi he pongipongi mo e pō kotoa pē.

ʻOku tau maʻu foki mo e faingamālie ke tau fakafetaʻi mo kole ke tāpuakiʻi e meʻatokoní ki muʻa ʻi he houakai takitaha.

ʻOku tau kamata mo fakaʻosi ʻetau ngaahi fakataha faka-Siasi kotoa pē ʻaki ha lotu. ʻOku tau fakamālō ki he ʻEikí ko ʻEne ngaahi tāpuakí pea tau kolea ʻEne tokoní ke tau lava ʻo mōihū ʻi ha founga ʻoku fakahōifua kiate Iá.

Ko e Hā ʻa e Founga ʻOku Totonu Ke Tau Lotu Aí?

Neongo pe ko e fē ʻa e feituʻu ʻoku tau ʻi aí, ʻo tatau ai pē pe ʻoku tau tuʻu pe tūʻulutui, ʻo lotu leʻolahi pe lotu fakalongolongo, pe fai fūfūnaki pe fakafofongaʻi ha kakai, ka ʻoku totonu ke tau lotu ʻi he tui, “ ʻi he loto-fakamātoato, mo e loto-moʻoni” (Molonai 10:4).

ʻI heʻetau lotu ki heʻetau Tamai Hēvaní, ʻoku totonu ke tau fakahā kiate Ia ʻa e ongo moʻoni ʻo hotau lotó, fakahā kotoa kiate Ia, kolea ʻEne fakamolemolé, tautapa kiate Ia, fakamālō kiate Ia pea fakahaaʻi ange ʻetau ʻofa kiate Iá. ʻOku ʻikai totonu ke tau toutou leaʻaki ha ngaahi lea pe kupuʻi lea taʻeʻuhinga (vakai, Mātiu 6:7–8). ʻOku totonu ke tau kole maʻu pē ke fai Hono finangaló, mo manatuʻi mahalo he ʻikai lelei kiate kitautolu ʻa e meʻa ʻoku tau holi ki aí (vakai, 3 Nīfai 18:20). ʻI he fakaʻosinga ʻo ʻetau lotú, ʻoku tau fai ia ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí (vakai, 3 Nīfai 18:19).

ʻOku Tali Fēfē Mai ʻa e Ngaahi Lotú

  • ʻOku mou pehē ko e hā hono ʻuhinga ʻoku ʻikai faʻa hā mahino mai ai e tali ki he ngaahi lotú? ʻOku mou pehē ko e hā ʻoku ʻikai hoko mai ai maʻu pē ʻa e tali ki he ngaahi lotú ʻi he taimi mo e founga ʻoku tau loto ki aí?

ʻOku tali mai maʻu pē ʻa ʻetau ngaahi lotu fakamātoató. Mahalo ʻoku faʻa tali ʻikai mai, koeʻuhí he ʻikai lelei kiate kitautolu e ngaahi meʻa kuo tau kolé. ʻOku tali ʻio mai he taimi ʻe niʻihi pea tau maʻu ai ha ongoʻi māfana mo fiemālie ki he meʻa ʻoku totonu ke tau faí (vakai, T&F 9:8–9). ʻOku faʻa tali mai he taimi ʻe niʻihi ke tau “kiʻi tatali.” ʻOku tali mai maʻu pē ʻetau ngaahi lotú ʻi he taimi mo e founga ʻoku ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ʻe ʻaonga taha kiate kitautolú.

ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku tali mai ʻe he ʻEikí ʻetau ngaahi lotú ʻo fakafou ʻi ha kakai kehe. Mahalo naʻe ueʻi ha taha ʻo e niʻihi ko ʻení, hato kaungāmeʻa lelei, husepāniti pe uaifi, mātuʻa pe mēmipa ʻo e fāmilí, takimuʻa ʻo e Siasí, pe ko ha faifekau—ke nau fakahoko ha ngāue ʻe tali ai ʻetau ngaahi lotú. Ko ha fakatātā ʻe taha ʻo e meʻá ni, ko ha meʻa ne hoko ki ha faʻē kei talavou naʻe lavea ʻene pēpeé ʻi ha fakatuʻutāmaki ʻi ʻapi. Naʻe ʻikai ha founga te ne ʻave ʻaki e pēpeé ki he toketaá. Naʻe foʻou atu ki he feituʻú ni pea naʻe ʻikai ke maheni mo hono kaungāʻapí. Naʻe lotua ʻe he faʻē kei talavou ko ʻení ha tokoni. Ne ʻikai fuoloa kuo aʻu atu ha taha ʻo hono kaungāʻapí ki he matapaá ʻo pehē ange, “Ne u maʻu ha ongo ʻoku totonu ke u haʻu ʻo vakai pe ʻokú ke fie maʻu ha tokoni.” Naʻe tokoni e kaungāʻapi ko ʻení ki he faʻē kei talavoú ke ʻave ʻa e pēpeé ki he toketaá.

ʻOku faʻa foaki mai ʻe he ʻOtuá kiate kitautolu ha mālohi ke tokoni ke tau tali pē ʻetau ngaahi lotu ʻatautolú. ʻI heʻetau lotua ha tokoní, ʻoku totonu ke tau fai e meʻa kotoa pē te tau lavá ke fakahoko ʻaki e ngaahi meʻa ʻoku tau loto ki aí.

ʻI heʻetau moʻuiʻaki e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí mo lotu maʻu peé, te tau maʻu ai ha fiefia mo ha nēkeneka. “Ke ke loto fakatōkilalo; pea ʻe tataki nima koe ʻe he ʻEiki ko ho ʻOtuá, pea foaki kiate koe ʻa e tali ki hoʻo ngaahi lotú” (T&F 112:10).

  • Ko e hā ha ngaahi founga kuo tali ai ʻe he Tamai Hēvaní hoʻo ngaahi lotú?

Ngaahi Potu Folofola mo e Maʻuʻanga Tokoni Kehé