Ngaahi Tohí mo e Ngaahi Lēsoní
Vahe 1: Ko ʻEtau Tamai ʻi Hēvaní


Vahe 1

Ko ʻEtau Tamai Hēvaní

ʻĪmisi
Hubble image of the galaxy

ʻOku ʻi ai ha ʻOtua

  • Ko e hā ha ngaahi meʻa ʻokú ne fakamoʻoniʻi kiate koe ʻoku ʻi ai ha ʻOtua?

Naʻe tohi ʻe ʻAlamā ko ha palōfita ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻo pehē, “ ʻOku fakahā ʻe he meʻa kotoa pē ʻoku ʻi ai ha ʻOtua; ʻio, naʻa mo e māmaní pea mo e ngaahi meʻa kotoa ʻoku ʻi hono funga ʻo iá, ʻio, mo ʻene ʻalú, ʻio, kae ʻumaʻā foki mo e ngaahi palanite kotoa pē ʻa ia ʻoku nau ʻalu ʻi honau anga ʻonautolú ʻoku nau fakamoʻoni ʻoku ʻi ai ha Tupuʻanga Fungani Māʻolunga” (ʻAlamā 30:44). ʻE lava ke tau hanga hake ʻi he poʻulí ki he langí ʻo ʻilo ai ki he ʻuhinga ʻa ʻAlamaá. ʻOku laui miliona ha ngaahi fetuʻu mo e palanite pea ʻoku maau honau fokotuʻutuʻú. Naʻe ʻikai tupukoso pē ʻenau aʻu ki aí. ʻOku lava ke tau mamata ki he ngāue ʻa e ʻOtuá ʻi he langí mo e māmaní. ʻOku hanga ʻe he ngaahi meʻa kotoa ko ʻení, ʻa e ʻuluʻakau fakaʻofoʻofá, faʻahinga monumanu kehekehé, ʻotu moʻungá, ngaahi vaitafé, ngaahi konga ʻao ʻokú ne ʻomi e ʻuhá mo e sinoú—ʻo fakamoʻoniʻi mai kiate kitautolu ʻoku ʻi ai ha ʻOtua.

Kuo akoʻi kitautolu ʻe he kau palōfitá ko e ʻOtuá ʻa e Pule Aoniu ʻo e ʻunivēsí. ʻOku ʻafio ʻa e ʻOtuá ʻi langi (vakai, T&F 20:17). Naʻá Ne ngaohi ʻa e langí mo e māmaní mo e meʻa kotoa pē ʻi aí, ʻo fakafou ʻi Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí (vakai, 3 Nīfai 9:15; Mōsese 2:1). Naʻá Ne ngaohi ʻa e māhiná, ngaahi fetuʻú pea mo e laʻaá. Naʻá Ne fokotuʻutuʻu ʻa e māmani ko ʻení peá Ne ʻoange ki ai hano fōtunga, malava ke ngaue pea moʻui foki. Naʻá Ne fakafonu e ʻeá mo e vaí ʻaki ʻa e ngaahi meʻa moʻuí. Naʻá Ne ʻuʻufi e ʻotu moʻungá mo e ngaahi kongafonua tokaleleí ʻaki ʻa e faʻahinga monumanu kehekehe. Naʻá Ne foaki mai ʻa e ʻahó mo e poʻulí, faʻahitaʻu māfaná mo e faʻahitaʻu momokó, taimi tōtaʻú mo e taimi ututaʻú. Naʻá Ne faʻu e tangatá ʻi Hono tatau ke pule ki Heʻene ngaahi fakatupu kehé (vakai Sēnesi 1:26–27).

Ko e ʻOtuá ʻoku Aoniu mo Tokaimaʻananga pea ʻoku tau tui mo hū kiate Ia. Ko Ia ʻa e “Mātuʻa Maʻongoʻonga ʻo e ʻunivēsí” pea ʻokú Ne ʻafio mai “ki he kotoa ʻo e fāmili ʻo e tangatá ʻi he ʻofa mo e tokanga fakaetamai” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 45).

Ko e Natula ʻo e ʻOtuá

  • Ko e hā ha ngaahi ʻulungāanga ʻo e ʻOtuá?

Koeʻuhí naʻe faʻu kitautolu ʻi Hono ʻimisí (vakai, Mōsese 2:26; 6:9), ʻoku tau ʻiloʻi ai ʻoku tatau hotau sinó mo Hono sinó. ʻOku nofo ʻa Hono laumālie taʻengatá ʻi he sino ʻo e kakano mo e hui (vakai, T&F 130:22). Ka ko e sino foki ʻo e ʻOtuá ʻoku haohaoa mo nāunauʻia, mo ha nāunau ʻoku ʻikai mafakamatalaʻi.

ʻOku haohaoa ʻa e ʻOtuá. Ko e ʻOtua Ia ʻo e anga māʻoniʻoni, ʻokú Ne maʻu ʻa e ngaahi ʻulungāanga hangē ko e ʻofá, ʻaloʻofá, ʻofa faka-Kalaisí, moʻoní, mālohí, tuí, ʻiló, mo e fakaʻatuʻí. ʻOkú Ne maʻu e mālohi kotoa pē. ʻOkú Ne ʻafioʻi e meʻa kotoa pē. ʻOkú Ne fonu ʻi he lelei kotoa pē.

ʻOku haʻu e meʻa lelei kotoa pē mei he ʻOtuá. Ko e meʻa kotoa pē ʻokú Ne fai, ʻoku fakataumuʻa ia ke tokoniʻi ʻEne fānaú ke nau hoko ʻo hangē ko Iá. Naʻá Ne folofola, “He vakai, ko ʻeku ngāué ʻeni mo hoku nāunaú—ke fakahoko ʻa e moʻui taʻe-faʻa-maté mo e moʻui taʻengata ʻa e tangatá” (Mōsese 1:39).

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke mahino kiate kitautolu e natula ʻo e ʻOtuá?

ʻIloʻi ʻo e ʻOtuá

  • ʻE lava fēfē ke tau ʻiloʻi ai ʻa e ʻOtuá?

ʻOku mahuʻinga ʻaupito ke ʻiloʻi e ʻOtuá, ko ia naʻe folofola ai e Fakamoʻuí ʻo pehē, “Ko ʻeni ʻa e moʻui taʻengatá, ko ʻenau ʻilo koe ko e ʻOtua moʻoni pe tahá, mo Sīsū Kalaisi, ʻa ia naʻá ke fekaú” (Sione 17:3).

Ko e fekau ʻuluaki mo maʻongoʻonga tahá “Ke ke ʻofa ki [he ʻEiki] ko ho ʻOtuá ʻaki ho [lotó] kotoa” (Mātiu 22:37).

Ko e lahi ange ʻetau ʻilo ki he ʻOtuá, ko e lahi ange ia ʻetau ʻofa kiate Ia mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú (vakai, 1 Sione 2:3–5). Te tau lava ʻo hangē ko Ia ʻo kapau te tau tauhi ʻEne ngaahi fekaú.

Te tau lava ʻo ʻiloʻi ʻa e ʻOtuá ʻo kapau te tau:

  1. Tui ʻokú Ne moʻui pea ʻokú Ne ʻofa ʻiate kitautolu (vakai, Mōsaia 4:9).

  2. Ako ʻa e folofolá (vakai, 2 Tīmote 3:14–17).

  3. Lotu kiate Ia (vakai, Sēmisi 1:5).

  4. Talangofua ki Heʻene ngaahi fekaú kotoa ki he lelei taha te tau lavá (vakai, Sione 14:21–23).

ʻI heʻetau fai e ngaahi meʻá ni, te tau ʻilo lahi ai ki he ʻOtuá pea tau iku maʻu ai ʻa e moʻui taʻengatá.

  • Fakalaulauloto ki he meʻa te ke fai ke ke ofi ange ai ki he ʻOtuá.

Ngaahi Potu Folofola Kehé