Ngaahi Tohí mo e Ngaahi Lēsoní
Vahe 16: Ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Kuonga Muʻá


Vahe 16

Ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Kuonga Muʻá

ʻĪmisi
Christ with the twelve men chosen by Him to be His Apostles. Christ has His hands upon the head of one of the men (who kneels before Him) as He ordains the man to be an Apostle. The other eleven Apostles are standing to the left and right of Christ.

Ngaahi Meʻa ʻOku ʻIloʻi ʻaki e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí

“ ʻOku mau tui ki he ngaahi lakanga tatau ko ia naʻe fokotuʻu ʻi he Siasí ʻi he kuonga muʻá, ʻa ia ko e kau ʻaposetolo, kau palōfita, kau faifekau, kau akonaki, kau ʻevangeliō, mo e ngaahi lakanga peheé” (Ngaahi Tefito ʻo e Tui 1:6).

Naʻe fokotuʻu ʻe Sīsū ʻa Hono Siasi lolotonga ʻEne kei ʻi he māmaní. Naʻe ui ia ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí (vakai, 3 Nīfai 27:8), pea naʻe ui ʻa hono kau mēmipá ko e Kāinga Māʻoniʻoni (vakai, ʻEfesō 2:19–20).

Fakahā

ʻI he taimi naʻe fokotuʻu ai ʻe Sīsū ʻa Hono Siasí, naʻá Ne fakahinohinoʻi mo tataki ʻa hono kau takí. Naʻá Ne maʻu foki ʻa ʻEne ngaahi fakahinohinó mei Heʻene Tamai ʻi Hēvaní. (Vakai, Hepelū 1:1–2.) Ko ia naʻe tataki ai ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻe he ʻOtuá kae ʻikai ko e tangatá. Naʻe akoʻi ʻe Sīsū ki Hono kau muimuí ko e fakahaá ko e “maka” ia te Ne langa ai ʻa Hono Siasí (vakai, Mātiu 16:16–18).

Kimuʻa pea hāʻele hake ʻa Sīsū ki he langí hili ʻEne Toetuʻú, naʻá Ne fakahā ki Heʻene kau ʻAposetoló, “ ʻOku ou ʻiate kimoutolu maʻu ai pē, ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo māmani” (Mātiu 28:20). Naʻá Ne fai pau ki Heʻene folofolá pea naʻe hokohoko atu pē ʻEne tataki kinautolú mei he langí. Naʻá Ne tuku mai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke hoko ko ha fakafiemālie mo ha taha maʻu fakahā kiate kinautolu (vakai, Luke 12:12; Sione 14:26). Naʻá Ne folofola kia Saula ʻi ha meʻa-hā-mai (vakai, Ngāue 9:3–6). Naʻá Ne fakahā kia Pita ʻoku ʻikai totonu ke akoʻi pē ʻa e ongoongoleleí ki he kau Siu, ka ke ʻoatu ia ki he māmaní kotoa (vakai, Ngāue 10). Naʻá Ne fakahā mai ha ngaahi moʻoni nāunauʻia kia Sione, ʻa ia ʻoku hiki ʻi he tohi ʻa Fakahaá. ʻOku hiki ʻi he Fuakava Foʻoú ha ngaahi founga lahi naʻe fakahā ʻaki ʻe Sīsū ʻa Hono finangaló ki Hono Siasí mo Ne fakamaamaʻi ʻaki ʻEne kau ākongá.

Mafai mei he ʻOtuá

He ʻikai lava ke fakahoko mo akoʻi e ngaahi ouau mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí, taʻe kau ai ʻa e lakanga fakataulaʻeikí. Naʻe foaki ʻe he Tamaí ʻa e mafai ko ʻení kia Sīsū Kalaisi (vakai, Hepelū 5:4–6), pea naʻá Ne akoʻi ia ki Heʻene kau ʻAposetoló mo foaki kiate kinautolu ʻa e mālohi mo e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí (vakai, Luke 9:1–2; Maʻake 3:14). Naʻá Ne fakamanatu kiate kinautolu, “Naʻe ʻikai te mou fili au, ka kuó u fili ʻa kimoutolu, ʻo tuʻutuʻuni ʻa kimoutolu” (Sione 15:16).

Naʻe foaki ʻe Sīsū ʻa e fatongia lahi tahá ki he kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ke lava ʻo fokotuʻutuʻu maau ʻa Hono Siasí. Naʻá Ne fili ʻa Pita ke hoko ko e ʻAposetolo pule peá Ne foaki kiate ia ʻa e ngaahi kī ke fakamaʻu ʻaki e ngaahi tāpuaki ʻi he māmaní mo e langí fakatouʻosi (vakai, Mātiu 16:19). Naʻe fakanofo foki ʻe Sīsū mo ha niʻihi kehe ki ha ngaahi fatongia pau ke nau fakahoko. Hili ʻEne hāʻele hake ki he langí, naʻe kei hokohoko atu pē ʻa e founga fili mo fakanofo ko ʻení. Naʻe fakanofo ha niʻihi kehe ki he lakanga fakataulaʻeikí ʻe kinautolu kuo nau ʻosi maʻu e mafai ko iá. Naʻe fakaʻilo mai ʻe Sīsū ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa ʻEne hōifua ki he ngaahi fakanofo ko iá (vakai, Ngāue 1:24).

Ko Hono Fokotuʻu ʻo e Siasí

Ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ko ha ʻiuniti ia naʻe fokotuʻutuʻu maau. Naʻe fakatatau ia ki ha fale naʻe langa “ki he tuʻunga ʻa e kau ʻaposetolo mo e kau palōfita, ko hono fuʻu maka tulikí ʻa Sīsū Kalaisi pē” (ʻEfesō 2:20).

Naʻe fili foki ʻe Sīsū mo ha kau taki kehe ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ke nau tokoni ki he kau ʻAposetoló ʻi hono fai e ngāue fakafaifekaú. Naʻá Ne fekauʻi atu ha niʻihi naʻe ui ko e Kau Fitungofulú ke nau ō tautau toko ua ʻo malangaʻaki ʻa e ongoongoleleí (vakai, Luke 10:1). Ko e kau ʻōfisa kehe ʻi he Siasí ko ha kau ʻevangeliō (kau pēteliaké), kau faifekau (kau taki pulé), kaumātuʻá, kau pīsope, kau taulaʻeiki, kau akonaki mo e kau tīkoni (vakai ki he vahe 14 ʻo e tohí ni). Naʻe fie maʻu kotoa e kau ʻōfisa ko ʻení ki hono fakahoko ʻo e ngāue fakafaifekaú, fakahoko ʻo e ngaahi ouaú, pea mo hono fakahinohinoʻi mo tataki fakalaumālie ʻo e kāingalotu ʻo e Siasí. Naʻe tokoni e kau ʻōfisá ni ki he kāingalotú ke nau “fakataha ʻi he tui, pea mo e ʻiloʻi ʻo e ʻAlo ʻo e ʻOtuá” (ʻEfesō 4:13).

ʻOku ʻikai fakahā mai ʻe he Tohi Tapú ia ʻa e meʻa kotoa pē ʻo fekauʻaki mo e lakanga fakataulaʻeikí pea mo hono fokotuʻu mo fakalele ʻo e Siasí. Ka kuo feʻunga pē ʻa e fakamatala kuo fakatolonga mai he Tohi Tapú ke fakahaaʻi ʻaki ʻa e fakaʻofoʻofa mo e haohaoa hono fokotuʻutuʻu ʻo e Siasí. Naʻe fekauʻi atu e kau ʻAposetoló ke nau ō ki he ngaahi feituʻu kotoa pē ʻo e māmaní ʻo malanga (vakai, Mātiu 28:19–20). Naʻe ʻikai lava ke nau nofo maʻu ʻi ha kolo pē ʻe taha ke tokangaʻi e kau ului foʻoú. Ko ia, naʻe ui ai mo fakanofo ha kau taki lakanga fakataulaʻeiki fakafeituʻu kae tokangaʻi kinautolu ʻe he kau ʻAposetoló. Naʻe ʻaʻahi mo faitohi e kau ʻAposetoló mo e kau taki kehe ʻo e Siasí, ki he ngaahi kolo kehekehé ni. Ko ia ʻoku hā ai ʻi heʻetau Fuakava Foʻoú e ngaahi tohi naʻe fai ʻe Paula, Pita, Sēmisi, Sione mo Sute ki he kau taki lakanga fakataulaʻeiki fakafeituʻú ke fai ange ha faleʻi mo ha fakahinohino kiate kinautolu.

ʻOku hā ʻi he Fuakava Foʻoú naʻe fakataumuʻa pē ʻa e fokotuʻutuʻu ia ko ʻeni ʻo e Siasí ke toe hokohoko atu. Hangē ko ʻení, naʻe toe pē ha kau ʻAposetolo ʻe toko hongofulu mā taha hili e mate ʻa Siutasí. Hili pē ʻa e hāʻele hake ʻa Sīsū ki he langí, naʻe fakataha leva e kau ʻAposetolo ʻe toko hongofulu mā tahá ke fili ha taha ke ne fetongi ʻa Siutasi. Naʻa nau fili ʻa Mataiasi ʻo fakafou ʻi ha fakahā mei he Laumālie Māʻoniʻoní. (Vakai, Ngāue 1:23–26.) Naʻe fokotuʻu ʻe Sīsū ha sīpinga ki he kau ʻAposetoló ki hono puleʻi ʻo e Siasí. ʻOku hā mahino mai naʻe pau ke hokohoko atu e fokotuʻutuʻu ko ia kuó Ne fokotuʻú.

Ngaahi ʻUluaki Tefitoʻi Moʻoní mo e Ngaahi Ouaú

Naʻe akoʻi ʻe he kau ʻAposetoló ha ongo tefitoʻi moʻoni mahuʻinga ʻe ua: ko e tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí pea mo e fakatomalá. Hili e tui ʻa e kau ului foʻoú ko Sīsū Kalaisí ko e ʻAlo Ia ʻo e ʻOtuá mo honau Huhuʻí pea kuo nau fakatomala mei heʻenau ngaahi angahalá, naʻa nau maʻu leva ha ouau ʻe ua: ko e papitaiso ʻi he fakaukú pea mo e hilifaki ʻo e nima ke maʻu ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní (vakai, Ngāue 19:1–6). Ko e ngaahi ʻuluaki tefitoʻi moʻoni mo e ngaahi ouau ʻeni ʻo e ongoongoleleí. Naʻe akonaki ʻa Sīsū, “Kapau ʻe ʻikai fanauʻi ʻa e tangatá ʻi he vai pea mo e Laumālie, ʻe ʻikai ʻaupito faʻa hū ia ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá” (Sione 3:5).

Ngaahi Ouau ne Fakahoko maʻá e Pekiá

Naʻe ʻosi mateuteu pē ʻa Sīsū ia ke fanongo ʻa e tokotaha kotoa pē ki he ongoongoleleí, ʻo tatau ai pē pe ʻe hoko ʻi he māmaní pe ko e hili ʻa e maté. ʻI he vahaʻa taimi ʻo ʻEne pekiá mo ʻEne Toetuʻú, naʻe hāʻele ai ʻa Sīsū ki he lotolotonga ʻo e ngaahi laumālie ʻo kinautolu kuo pekiá. Naʻá ne fokotuʻutuʻu ke fai e ngāue fakafaifekaú kiate kinautolu kuo pekiá. Naʻá Ne fili ha kau talafekau anga māʻoniʻoni pea ʻoange kiate kinautolu ʻa e mālohi ke akoʻi ʻa e ongoongoleleí ki he ngaahi laumālie kotoa pē ʻo e kakai kuo pekiá. Naʻe maʻu ai heni ʻe he kau pekiá ha faingamālie ke nau tali ʻa e ongoongoleleí. (Vakai, 1 Pita 3:18–20; 4:6; T&F 138.) Naʻe fakahoko leva ʻe he kāingalotu moʻui ʻo Hono Siasí ʻa e ngaahi ouaú ko e fakafofonga ʻo kinautolu kuo pekiá (vakai, 1 Kolinitō 15:29). Ko e ngaahi ouau ko ia ʻo hangē ko e papitaisó mo e hilifakinimá, kuo pau ke fai ia ʻi māmani.

Ngaahi Meʻafoaki Fakalaumālié

Naʻe maʻu ʻe he kāingalotu faivelenga kotoa pē ʻo e Siasí ʻa e totonu ke nau maʻu e ngaahi meʻafoaki ʻo e Laumālié. Naʻe foaki ʻeni kiate kinautolu ʻo fakatatau mo ʻenau ngaahi fie maʻú, meʻa te nau lavá pea mo honau fatongia fakafoʻituituí. Naʻe kau he ngaahi meʻafoaki ko ʻení ʻa e tuí, ʻo kau ai ʻa e mālohi ke faifakamoʻuí mo moʻuí; kikité; mo e mata-meʻa-hā-maí. (ʻOku toe aleaʻi fakaikiiki atu e ngaahi meʻafoaki ʻo e Laumālié ʻi he vahe 22.) Kuo ʻi ai maʻu pē ʻi he Siasi moʻoni ʻo Sīsū Kalaisí, ʻa e ngaahi meʻafoaki fakalaumālié (vakai, 1 Kolinitō 12:4–11; Molonai 10:8–18; T&F 46:8–29). Naʻe fakahā ʻe Sīsū ki Heʻene kau ākongá ʻoku muimui maʻu pē e ngaahi fakaʻilonga pe ngaahi meʻafoaki fakalaumālie ko ʻení, ʻiate kinautolu ʻoku tuí (vakai, Maʻake 16:17–18). Naʻe fakahoko ʻe ha konga lahi ʻo ʻEne kau ākongá ha ngaahi mana, mo nau kikite pe mamata ki ha ngaahi meʻa-hā-mai ʻo fakafou ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

  • Ko e hā hono ʻuhinga ʻoku fie maʻu ai ʻe he Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻa e ngaahi meʻa ʻe ono ko ʻení?

Ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Ongo ʻAmeliká

Hili e toetuʻu ʻa Sīsuú, naʻá Ne ʻaʻahi ki he kakai ʻi he ongo ʻAmeliká peá Ne fokotuʻu ʻa Hono Siasí ʻi honau lotolotongá, mo Ne akoʻi ʻa e kakaí ʻi ha ʻaho ʻe tolu peá Ne faʻa toe foki ki ai ʻi ha ngaahi taimi kehe mei ai (vakai, 3 Nīfai 11–28). Hili iá, naʻá Ne mavahe meiate kinautolu ʻo hāʻele hake ki he langí. Naʻa nau moʻui anga māʻoniʻoni ʻi ha taʻu ʻe 200 tupu pea naʻa nau kau he kakai fiefia taha kuo fakatupu ʻe he ʻOtuá (vakai, 4 Nīfai 1:16).

Hē mei he Siasi Moʻoní

  • ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e foʻi lea ko e hē mei he moʻoní?

Talu e tuʻu ʻa e hisitōliá mo e feinga ʻa e kakai koví ke fakaʻauha e ngāue ʻa e ʻOtuá. Naʻe hoko ʻeni lolotonga ʻoku kei moʻui ʻa e kau ʻAposetoló ʻo nau kei tokangaʻi e Siasi ne kei kamakamata ʻene tupú. Naʻe ʻi ai ha kāingalotu ʻe niʻihi ne nau akoʻi ha ngaahi fakakaukau mei heʻenau tui fakahītení pe tui faka-Siu motuʻá, kae ʻikai ko e ngaahi moʻoni faingofua naʻe akoʻi ʻe Sīsuú. Naʻe angatuʻu fakahāhā ha niʻihi. ʻIkai ngata aí, naʻe fai mai ha fakatanga mei tuʻa ki he Siasí. Naʻe fakamamahiʻi mo tāmateʻi e kāingalotu ʻo e Siasí koeʻuhí ko ʻenau tui fakalotú. Naʻe tāmateʻi taha taha pē ʻa e kau ʻAposetoló pe ʻave kinautolu mei he māmaní. Koeʻuhí ko e faiangahalá mo e hē-mei he-moʻoní, ko ia naʻe ʻave ai mei he māmaní ʻa e mafai ʻo e lakanga fakaeʻaposetoló mo e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Naʻe ʻikai ke toe maʻu e fokotuʻutuʻu naʻe fai ʻe Sīsū Kalaisí pea naʻe iku ai ki he puputuʻu. Naʻe lahi ange ʻa e ngaahi meʻa hala naʻe fakahū mai ki he tokāteline ʻo e Siasí pea iku ai pē ʻo movete ʻaupito ʻa e Siasí. Ko e vahaʻa taimi ko ia naʻe ʻikai toe maʻu ai ʻi he māmaní ʻa e Siasi moʻoní, ʻoku ui ia ko e Hē Fakaʻaufuli mei he Moʻoní.

Naʻe ʻikai fuoloa kuo hanga ʻe he ngaahi tui fakahītení ʻo puleʻi e fakakaukau ʻa e niʻihi naʻe ui ko e kau Kalisitiané. Naʻe ohi mai ʻe he ʻemipola Lomá ʻa e tui faka-Kalisitiane loi ko ʻení ke hoko ia ko e tui fakalotu ʻo e puleʻangá. Naʻe kehe ʻaupito e siasi ia ko ʻení mei he siasi naʻe fokotuʻu ʻe Sīsuú. Naʻe akoʻi ʻi he tui ko ʻení ko e ʻOtuá ko ha tokotaha ʻoku ʻikai hano fōtunga pe sino.

Naʻe mole mei he kakai ko ʻení ʻa e mahino fekauʻaki mo e ʻofa ʻa e ʻOtuá kiate kitautolú. Naʻe ʻikai ke nau ʻiloʻi ko ʻEne fānau ʻa kitautolu. Naʻe ʻikai mahino kiate kinautolu ʻa e taumuʻa ʻo e moʻuí. Naʻe lahi ha ngaahi ouau naʻe liliu koeʻuhí ko e ʻikai toe maʻu e lakanga fakataulaʻeikí ʻi he māmaní pea ʻikai kei fai mai ha fakahaá.

Naʻe fili pē ʻe he ʻemipolá ia ʻa hono kau taki peá ne faʻa ui kinautolu ʻaki e ngaahi lakanga naʻe fakaʻaongaʻi ʻe he kau taki lakanga fakataulaʻeiki ʻi he Siasi moʻoni ʻo Kalaisí. Naʻe ʻikai ha ʻAposetolo pe kau taki lakanga fakataulaʻeiki ne nau maʻu ʻa e mālohi mei he ʻOtuá pea naʻe ʻikai ha ngaahi meʻafoaki fakalaumālie. Naʻe tomuʻa mamata mai pē ʻa e palōfita ia ko ʻĪsaiá ki he meʻá ni, he naʻá ne kikite, “Kuo ʻuliʻi foki ʻa e fonua ʻi hono kakai; koeʻuhi kuo nau maumauʻi ʻa e ngaahi fono, ʻo liliu ʻa e tuʻutuʻuni, ʻo maumauʻi ʻa e fuakava taʻengata” (ʻĪsaia 24:5). Naʻe ʻikai kei ʻi māmani ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí; ko e siasi pē ia ʻo e tangatá. Naʻe liliu foki mo hono hingoa. Naʻe toe hoko pē foki he ongo ʻAmeliká ʻa e hē-mei he-moʻoní (vakai, 4 Nīfai).

Tomuʻa Kikiteʻi e Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí

  • Ko e hā ha ngaahi kikite ʻi he Fuakava Motuʻá mo e Fuakava Foʻoú naʻe tomuʻa kikiteʻi ai ʻa hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí?

Naʻe tomuʻa ʻafioʻi pē ʻe he ʻOtuá ia ʻe hoko ʻa e Hē mei he Moʻoní pea naʻá Ne ʻosi teuteu atu ki hano toe fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí. Naʻe lea ʻa e ʻAposetolo ko Pitá ki he kau Siú ʻo fekauʻaki mo e meʻá ni ʻo ne pehē: “Te ne fekau mai ʻa Sīsū Kalaisi, ʻa ia naʻe tomuʻa malanga ʻaki kiate kimoutolú: ʻa ia ʻe maʻu ʻe he langí, kae ʻoua ke hoko mai ʻa e kuonga ʻo e liliu ʻo e meʻa kotoa pē, ʻa ia kuo lea ki ai ʻa e ʻOtuá ʻi he ngutu ʻo ʻene kau palōfita māʻoniʻoni kotoa pē talu mei he ngaohi ʻa māmaní” (Ngāue 3:20–21).

Naʻe ʻosi mamata pē foki mo Sione Fakahā ia ki he kuonga ʻe toe fakafoki mai ai ʻa e ongoongoleleí. Naʻá ne pehē, “Ne u mamata ki ha ʻāngelo kehe ʻe taha ʻoku puna ʻi he loto langí, kuo ʻiate ia ʻa e ongoongolelei taʻengata ke malanga ʻaki kiate kinautolu ʻoku nofo ʻi he māmaní, pea ki he puleʻanga kotoa pē, mo e faʻahinga, mo e lea, mo e kakai” (Fakahā 14:6).

  • Ko e hā hono ʻuhinga naʻe fie maʻu ai ke Toe Fakafoki mai e Ongoongoleleí?

  • Fakakaukau angé ki he ngaahi tāpuaki kuó ke maʻu koeʻuhí ko hono toe fakafoki mai ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ki he māmaní.

Ngaahi Potu Folofola Kehé