Ngaahi Tohí mo e Ngaahi Lēsoní
Vahe 26: Feilaulaú


Vahe 26

Feilaulaú

ʻĪmisi
Jesus Christ depicted in red and black robes. Christ is talking to a rich young man. Christ has His arms extended as He gestures toward a poorly dressed man and woman. The painting depicts the event wherein Christ was approached by a young man who inquired of Christ what he should do to gain eternal life. Christ instructed him to obey the commandments and to give his wealth to the poor and follow Him. The young man was unable to part with his wealth and went away sorrowfully. (Matthew 19:16-26) (Mark 10:17-27) (Luke 18:18-27)

Ko e ʻUhinga ʻo e Feilaulaú

Ko e ʻuhinga ʻo e feilaulaú, ko hono foaki ki he ʻEikí ha faʻahinga meʻa pē te Ne fie maʻu ki ai hotau taimí, ʻetau koloa fakaemāmaní pea mo hotau iví, ke ʻunuakiʻi ʻaki ki muʻa ʻEne ngāué. Kuo fekau mai ʻe he ʻEikí, “Ka mou fuofua kumi ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá, mo ʻene māʻoniʻoní” (Mātiu 6:33). Ko ʻetau loto fiemālie ko ia ke feilaulaú, ko hano fakahaaʻi ia ʻo ʻetau mateakiʻi ʻa e ʻOtuá. Kuo ʻahiʻahiʻi mo siviʻi maʻu pē ʻa e kakaí ke vakaiʻi pe te nau fakamuʻomuʻa e ngaahi meʻa ʻa e ʻOtuá ʻi heʻenau moʻuí.

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke feilaulau ʻo hangē ko ia ʻoku kole mai ʻe he ʻEikí, ʻo ʻikai ʻamanaki atu ke maʻu mai mei ai ha meʻa?

Naʻe Fakaʻaongaʻi e Fono ʻo e Feilaulau ʻi he Kuonga Muʻá

  • Ko e hā hono mahuʻinga ʻo e ngaahi feilaulau naʻe fakahoko ʻi he kuonga muʻá ʻe he kakai fuakava ʻa e ʻEikí?

Talu mei he kuonga ʻo ʻĀtama mo ʻIví ʻo aʻu mai ki he kuonga ʻo Sīsū Kalaisí, mo hono fakahoko ʻe he kakai ʻa e ʻEikí e fono ʻo e feilaulaú. Naʻe fekauʻi kinautolu ke nau feilaulauʻi e toloaki ʻo ʻenau fanga sipí. Naʻe pau ke haohaoa mo taʻe hano mele ʻa e fanga monumanu ko ʻení. Naʻe ʻomi ʻa e ouaú ni ke fakamanatu ki he kakaí ʻe haʻu ki he māmaní ʻa Sīsū Kalaisi, ko e ʻuluaki ʻAlo ʻo e Tamaí. Te Ne haohaoa ʻi he meʻa kotoa pē pea te Ne foaki ʻEne moʻuí ko e feilaulau maʻa ʻetau ngaahi angahalá. (Vakai, Mōsese 5:5–8.)

Naʻe haʻu ʻa Sīsū ʻo foaki ʻEne moʻuí ko e feilaulau, ʻo hangē pē ko ia ne akoʻi ki Hono kakaí te Ne faí. Tuʻunga ʻi Heʻene feilaulaú, ko ia ʻe fakamoʻui ai ʻa e tokotaha kotoa pē ʻe he Toetuʻú mei he mate fakaesinó pea ʻe lava ke fakamoʻui e tokotaha kotoa pē mei heʻenau ngaahi angahalá ʻo fakafou ʻi heʻenau tui kia Sīsū Kalaisí (vakai ki he vahe 12 ʻi he tohí ni).

Naʻe hanga ʻe he feilaulau fakalelei ʻa Kalaisí ʻo fakaʻilongaʻi ʻa hono fakangata ʻo e ngaahi feilaulau lilingi totó. Naʻe fetongi e faʻahinga feilaulau fisi-ki-tuʻa ko iá ʻe he ouau ʻo e sākalamēnití. Naʻe fakataumuʻa ʻa e sākalamēnití ke ne fakamanatu mai kiate kitautolu e feilaulau maʻongoʻonga naʻe fai ʻe he Fakamoʻuí. ʻOku totonu ke tau faʻa maʻu ʻa e sākalamēnití. ʻOku hanga ʻe he fakafofonga ʻo e maá mo e vaí ʻo fakamanatu mai Hono sinó mo Hono taʻataʻá, ʻa ia naʻe lilingi koeʻuhí ko kitautolu (vakai ki he vahe 23 ʻi he tohí ni).

  • Ko e hā ʻoku tau tala ai ko e Fakaleleí ko e feilaulau maʻongoʻonga mo fakamuimuitahá ia?

Kuo Pau ke Tau Kei Feilaulau pē

  • ʻOku tau fakahoko fēfē he ʻahó ni ʻa e fono ʻo e feilaulaú?

Neongo kuo ngata ʻa e feilaulau lilingi totó, ka ʻoku kei kole mai pē ʻa e ʻEikí ke tau feilaulau. Ka ʻokú Ne fie maʻu ʻe Ia ha faʻahinga feilaulau kehe ʻi he taimí ni. Naʻá Ne folofola: “ ʻE ʻikai te mou toe feilaulau ʻaki kiate au ha toto kuo lilingi, … ʻe fakangata hoʻomou ngaahi feilaulau tutú. … Pea te mou ʻoatu kiate au ʻa e feilaulau ko e loto-mafesifesi mo e laumālie fakatomala” (3 Nīfai 9:19–20). ʻOku ʻuhinga e “loto mafesifesi mo ha laumālie fakatomalá,” ki heʻetau fakahaaʻi ko ia ha mamahi lahi koeʻuhí ko ʻetau ngaahi angahalá ʻi heʻetau fakavaivaiʻi kitautolu mo fakatomala mei aí.

Kuo Pau ke Tau Loto Fiemālie ke Feilaulauʻi ki he ʻEikí ʻa e Meʻa Kotoa pē ʻOku Tau Maʻú

  • Ko e hā ʻoku loto fiemālie ai ʻa e kakaí ke fai ha ngaahi feilaulaú?

Naʻe tohi ʻe he ʻAposetolo ko Paulá ʻoku totonu ke tau hoko ko ha ngaahi feilaulau moʻui mo māʻoniʻoni pea fakahōifua ki he ʻOtuá (vakai, Loma 12:1).

Kapau ʻoku tau fie hoko ko ha kau feilaulau moʻui, kuo pau ke tau loto fiemālie ke foaki ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku tau maʻú ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní—ke langa hake ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he māmaní pea mo ngāue ke toe ʻomi ʻa Saione (vakai, 1 Nīfai 13:37).

Naʻe fehuʻi ʻe ha talavou pule koloaʻia ki he Fakamoʻuí, “Ko e hā te u fai ke u [maʻu ai ʻa e moʻui taʻengatá]?” Naʻe tali ange ʻe Sīsū, “ ʻOkú ke ʻilo ʻa e ngaahi fekaú, ʻOua naʻá ke tono fefine, ʻOua naʻá ke fakapō, ʻOua naʻá ke kaihaʻa, ʻOua naʻá ke fakamoʻoni loi, Fakaʻapaʻapa ki hoʻo tamaí mo hoʻo faʻeé.” Pea tali ange ʻe he tangata koloaʻiá, “Kuó u fai ʻeni kotoa pē talu ʻeku [kei] siʻi.” ʻI he fanongo ki ai ʻa Sīsuú, naʻá Ne folofola ange, “Ko e meʻa ʻe taha ʻokú ke kei hala ai: fakatau ʻa ia kotoa pē ʻoku ʻaʻaú, ʻo tufaki ki he masivá pea te ke maʻu ʻa e koloa ʻi he langí: peá ke haʻu ʻo muimui ʻiate au.” ʻI he fanongo ki ai ʻa e talavoú, naʻá ne loto mamahi. Naʻá ne koloaʻia ʻaupito ka naʻe tuku hono lotó ʻi heʻene koloá. (Vakai, Luke 18:18–23; vakai foki ki he fakatātā ʻi he vahe ko ʻení.)

Ko ha tangata lelei ʻa e talavou pule koloaʻiá. Ka ʻi he taimi naʻe siviʻi ai iá, naʻe ʻikai ke ne fie feilaulauʻi ʻene koloa fakaemāmaní. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, naʻe loto fiemālie e ongo ākonga ia ʻa e ʻEikí ko Pita mo ʻAniteluú, ke feilaulauʻi ʻa e meʻa kotoa pē koeʻuhí ko e puleʻanga ʻo e ʻOtuá. ʻI he folofola kiate kinaua ʻa Sīsū, “Muimui ʻiate au, … naʻá na liʻaki leva hona kupengá ʻo muimui ʻiate ia” (Mātiu 4:19–20).

Hangē ko e kau ākongá, ʻe lava ke tau fai ʻetau ngaahi ngāue fakaʻahó ko ha feilaulau ki he ʻEikí. ʻE lava ke tau pehē, “Ke fai ho finangaló.” Naʻe fai ʻeni ʻe ʻĒpalahame. Naʻá ne moʻui ʻi he māmaní ki muʻa ʻia Kalaisi, ʻi he kuonga naʻe fie maʻu ai ʻa e feilaulaú mo e feilaulau tutú. Naʻe fekau ʻe he ʻEikí ke feilaulau ʻaki ʻe ʻĒpalahame hono foha ko ʻAisaké, ke siviʻiʻaki ʻene tuí. Ko ʻAisaké ko e foha pē ia ʻe toko taha ʻo ʻĒpalahame mo Selá. Naʻe fuʻu fakamamahi moʻoni kia ʻĒpalahame ʻa e fekau ko ia ke ne feilaulau ʻaki ʻa hono fohá.

Ka neongo ia, naʻá ne fai mo ʻAisake ʻa e fononga lōlōa ko ia ki he Moʻunga Mōliá, ke fai ai ʻa e feilaulaú. Naʻá na fononga ʻi he ʻaho ʻe tolu. Fakakaukau loto angé ki he ngaahi fakakaukau mo e uhu e mafu ʻo ʻĒpalahamé. Naʻe pau ke ne feilaulau ʻaki hono fohá ki he ʻEikí. ʻI heʻena aʻu ki he Moʻunga Mōliá, naʻe fua pē ʻe ʻAisake ʻa e fefié kae ʻave ʻe ʻĒpalahame ʻa e afí mo e helé ki he feituʻu te na langa ai e ʻesi feilaulaú. Naʻe pehē ange ʻe ʻAisake, “Ko ʻeku tamai … vakai ko ʻeni ʻa e afí mo e fefié; ka ko e fē ʻa e lami ki he feilaulaú?” Naʻe tali ange ʻa ʻĒpalahame, “Hoku foha, ʻe tokonaki ʻe he ʻOtuá maʻana ha lami.” Naʻe langa leva ʻe ʻĒpalahame ha ʻesi feilaulau pea fokotuʻu ki ai ʻa e fefié. Naʻá ne toʻo leva ʻa e helé ke tāmateʻi ʻa ʻAisake. ʻI he momeniti ko iá, naʻe hā mai ha ʻangelo ʻa e ʻEikí ʻo pehē ange, “ʻĒpalahame, … ʻoua naʻa ala ho nimá ki he tamá, pe fai ha meʻa kiate ia; he ʻoku ou ʻilo ʻeni ʻokú ke manavahē ki he ʻOtuá, koeʻuhí naʻe ʻikai te ke taʻofi ho fohá, ko ho foha pē taha meiate au.” (Vakai, Sēnesi 22:1–14.)

ʻOku pau pē naʻe fiefia lahi ʻa ʻĒpalahame he ʻikai toe fie maʻu ke ne feilaulau ʻaki ʻa hono fohá. Ka naʻe lahi fau ʻene ʻofa ki he ʻEikí, ko ia naʻá ne loto fiemālie ai ke fai ha faʻahinga meʻa pē naʻe kole ange ʻe he ʻEikí.

  • Ko e hā ha ngaahi sīpinga ʻo e feilaulaú kuó ke mamata ki ai ʻi he moʻui ʻa e kakai ʻokú ke ʻiloʻí? Ko e hā ha ngaahi sīpinga ʻo e feilaulaú kuó ke mamata ki ai ʻi he moʻui ʻa hoʻo ngaahi kuí? ʻi he moʻui ʻa e fuofua kāingalotu ʻo e Siasí? ʻi he moʻui ʻa e kakai ʻi he folofolá? Ko e hā kuó ke ako mei he ngaahi sīpinga ko ʻení?

ʻOku Tokoni ʻa e Feilaulaú ke Tau Teuteu Ai ke Nofo ʻi he ʻAo ʻo e ʻOtuá

Ko e feilaulaú pē ʻe lava ke tau moʻui taau ai ke nofo ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá. Ko e feilaulaú pē ʻe lava ke tau fiefia ai ʻi he moʻui taʻengatá. Kuo tokolahi ha kakai ne moʻui ʻi muʻa ʻiate kitautolu, kuo nau feilaulauʻi ʻa e meʻa kotoa pē naʻa nau maʻú. Kuo pau ke tau loto fiemālie ke fai e meʻa tatau pē kapau ʻoku tau fie maʻu e pale fisifisimuʻa ʻoku nau fiefia aí.

Mahalo he ʻikai kole mai ia ke tau feilaulauʻi ʻa e meʻa kotoa pē. Kae hangē ko ʻĒpalahamé, ʻoku totonu ke tau loto fiemālie ke feilaulauʻi ʻa e meʻa kotoa pē ke tau moʻui taau ai ke nofo ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí.

Kuo fai maʻu pē ʻe he kakai ʻa e ʻEikí ha ngaahi feilaulau lahi ʻi ha ngaahi founga kehekehe. Kuo foua ʻe ha niʻihi ha ngaahi faingataʻa lahi pea manukiʻi kinautolu koeʻuhí ko e ongoongoleleí. Kuo ʻi ai ha kau ului foʻou mai ki he Siasí, kuo motuhi kinautolu ʻe honau ngaahi fāmilí. Kuo fakasītuʻaʻi ha niʻihi ʻe hanau ngaahi kaungāmeʻa mamae. Ka ʻoku ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ʻetau ngaahi feilaulaú; ʻokú Ne talaʻofa mai, “Ko ia fulipē kuó ne liʻaki ʻa e falé, pe ʻa e kāingá, pe ko e tuofefiné, pe ko e tamaí, pe ko e faʻeé, pe ko e ʻunohó, pe ʻa e fānaú, pe ʻa e fonuá, koeʻuhi ko hoku hingoá, te ne maʻu ʻo taki teau, pea te ne maʻu mo e moʻui taʻengatá” (Mātiu 19:29).

ʻI he tupulaki ko ia ʻetau ngaahi fakamoʻoni ki he ongoongoleleí, ʻe lava ke tau fakahoko ai ha ngaahi feilaulau lahi ange ki he ʻEikí. Fakatokangaʻi ange ʻa e ngaahi feilaulau ne fai ʻi he ngaahi sīpinga moʻoni ko ʻení:

Naʻe laui taʻu hono fakahū ʻe ha mēmipa ʻo e Siasí ʻi Siamane ʻa ʻene vahehongofulú kae ʻoua pē kuo ʻalu ange ha maʻu mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻo maʻu ia.

Naʻe taʻu ʻe 30 e ngāue ha faiako ʻaʻahi ʻi he Fineʻofá mo e ʻikai pē ke ne taʻe fakahoko ha fatongia ne vahe ange ki ai.

Naʻe tuʻu pē ha Kāingalotu ʻi ʻAfilika Tonga ʻi ha meʻalele ʻo feʻunga mo ha ʻaho ʻe tolu, ke nau lava ʻo fanongo mo mamata ki he palōfita ʻa e ʻEikí.

ʻI ha konifelenisi fakaʻēlia ʻi Mekisikou, naʻe mohe pē ha kāingalotu ʻo e Siasí ʻi he kelekelé mo nau ʻaukai lolotonga e ngaahi ʻaho ʻo e konifelenisí. Naʻa nau fakaʻaongaʻi kotoa ʻenau paʻangá ke nau ʻalu ʻaki ki he konifelenisí pea ʻikai ha paʻanga ia ke kumi ʻaki haʻanau meʻakai pe nofoʻanga.

Naʻe fakatau atu ʻe ha fāmili ia ʻe taha ʻenau kaá ke maʻu ʻaki e paʻanga ne nau fie maʻú ke nau tokoni ʻaki ki he paʻanga langa temipalé.

Naʻe fakatau atu ʻe ha fāmili ʻe taha ʻa honau ʻapí ke maʻu ʻaki ha paʻanga ke nau ō ki he temipalé.

ʻOku tokolahi ha Kāingalotu ʻo e Siasí ʻoku siʻi e meʻa ʻoku nau maʻú, ka ʻoku nau totongi ʻenau vahehongofulú mo e ngaahi foakí.

Naʻe feilaulauʻi ʻe ha tangata ʻene ngāué ko e ʻikai ke ne loto ke ngāue ʻi he Sāpaté.

ʻI ha kolo ʻe taha, naʻe foaki tauʻatāina ai ʻe he toʻu tupú ʻa honau taimí ke nau tokangaʻi e longaʻi fānaú kae ʻalu ʻenau mātuʻá ʻo tokoni ki he langa falelotú.

Kuo tukuange pe fakatoloi ʻe ha kau talavou mo ha kau finemui ha ngaahi faingamālie lelei ke nau ngāue, ako pe vaʻinga sipoti ai, ka nau ō ʻo ngāue fakafaifekau.

ʻOku lahi fau mo ha ngaahi sīpinga ʻo kinautolu ʻoku feilaulau maʻá e ʻEikí. Ka ʻoku taau mo ha faʻahinga feilaulau te tau fai ʻaki hotau taimí, talenití, iví, paʻangá mo e moʻuí ke tau maʻu ai ha potu ʻi he puleʻanga ʻo ʻetau Tamai Hēvaní. ʻOku fakafou ʻi he feilaulaú ʻa ʻetau lava ʻo maʻu ha ʻilo ʻoku tali lelei kitautolu ʻe he ʻEikí (vakai, T&F 97:8).

  • ʻOku mou pehē ko e hā hono ʻuhinga ʻoku fehokotaki ai ʻetau loto fiemālie ke feilaulaú, pea mo ʻetau mateuteu ko ia ke nofoʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá?

Ngaahi Potu Folofola Kehé

  • Luke 12:16–34 (ko e feituʻu ʻoku ʻi ai e koloá, ʻoku ʻi ai foki mo e lotó)

  • Luke 9:57–62 (feilaulau ke feʻunga mo e puleʻangá)

  • T&F 64:23; 97:12 (ko e ʻaho ʻeni ʻo e feilaulaú)

  • T&F 98:13–15 (ko kinautolu ʻoku mole ʻenau moʻuí koeʻuhí ko e ʻEikí, te nau maʻu ia)

  • ʻAlamā 24 (naʻe laka ange ki he kakai ʻo ʻĀmoní ke feilaulauʻi ʻenau moʻuí, kae ʻoua pē naʻa nau maumauʻi ʻenau fuakava ki he ʻEikí)