2019
Meʻa ʻOku Akoʻi Mai ʻe he Talanoa ʻo e Kilisimasí kau ki he Ngāue Fakaetauhí
Tīsema 2019


Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni ʻo e Ngāue Fakaetauhí

Meʻa ʻOku Akoʻi Mai ʻe he Talanoa ‘o e Kilisimasí kau ki he Ngāue Fakaetauhí

“Ko e faʻahitaʻu fakalataʻeni ʻo e taʻú. Hivaʻi ha hiva; kuo vave e hokosia mai e Kilisimasí. Fai e talanoa moʻoni ʻo e ʻaloʻi ʻo Sīsuú, ʻi heʻene haʻu ki māmani ko e pēpē valevalé” (“The Nativity Song,” Children’s Songbook, 52).

ʻĪmisi
angel appearing to shepherds

Good Tidings of Great Joy (The Angel Appears to the Shepherds), tā ʻe Walter Rane

Ko e taimi Kilisimasí ko ha taimi fakaʻofoʻofa ia ʻi he fakafokifā e ʻi ai ha ʻuhinga foʻou ʻo e fanga sipí, kau tauhi-sipí, ʻaiʻangakai ʻo e manú, mo e ngaahi fetuʻú. ʻOku nau hoko ko ha niʻihi mahuʻinga ʻi hono toe fakamatalaʻi e taha ʻo e ngaahi meʻa mahuʻinga taha kuo hoko ʻi he hisitōlia ʻo e faʻahinga e tangatá: ʻa hono ʻaloʻi ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOku tokolahi ha ngaahi fāmili ʻoku nau fakaʻaliʻali ha fakatātā ʻo e ʻaloʻí ʻi honau ngaahi ʻapí. ʻOku lau ʻe ha niʻihi e talanoa ʻo Hono ʻaloʻí pe kau ki ha talanoa fakatātā. Hangē ko e ngaahi talanoa kotoa kau kia Kalaisí, ʻoku fonu e talanoa ki Hono ʻaloʻí ʻi ha ngaahi meʻa mahuʻinga te tau lava ʻo ako kau ki he ngāue fakaetauhí, pea mo hono vahevahe ʻEne māmá ke fakamāmaʻi ʻa e māmaní. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingi, ko e Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, “Ko e talanoa ʻo e Kilisimasí ko ha talanoa ia ʻo e ʻofa.

“… ʻI he ngaahi talanoa ki he ʻaloʻi ʻo Kalaisí, ʻoku tau lava ʻo vakai mo ongoʻi ai ko hai Ia. ‘Oku fakamaʻamaʻa ai ʻetau kavengá ‘i he fonongá. Pea te ne taki ke tau fakangaloʻi kitautolu pea fakamaʻamaʻa e kavengá maʻá e niʻihi kehé.”1

“Naʻe ‘ikai te nau hao ʻi he fale talifonongá” (Luke 2: 7.)

Naʻe ‘ikai lava ʻe he tauhi fale talifonongá ke fakaʻatā ha potu maʻá e Fakamoʻui, ka ‘oku ʻikai fie maʻu ke tau fai ‘a e fehalaaki ko iá! Te tau lava ʻo fakaʻatā ha potu maʻá e Fakamoʻuí ʻi hotau lotó ʻaki hono fakaʻatā ha potu maʻa hotau ngaahi tokouá, tuongaʻané mo e tuofāfiné ʻi heʻetau tēpilé, ʻi hotau ʻapí, pea ʻi heʻetau ngaahi tukufakaholó. ʻE lava ke fakafiefia mo fakangalongataʻa ange e ngaahi tukufakaholo fakafāmili lahi ʻi hono fakakau mai ha kakai kehe. ʻOku ʻi ai ha tukufakaholo ʻa Taiana mo hono fāmilí ko hono fakaafeʻi mai ha taha ke nau Kilisimasi fakataha. Ko e Tīsema kotoa pē, te nau aleaʻi pea fili pe ko hai te nau fie fakaafeʻí.2 Mahalo ʻe lava homou fāmilí ʻo kamataʻi ha tukufakaholo meimei tatau. Mahalo ʻe fie kau mai ha taha ʻokú ke ngāue fakaetauhi ki ai ʻi haʻamou hivaʻi fakataha e ngaahi hiva Kilisimasi manakó. Mahalo foki te ke lava ʻo fakaʻatā ha feituʻu ʻi homou maʻu meʻatokoni efiafi he Kilisimasí ki ha taha ʻoku ʻikai ʻi ai hano fāmili ʻi he feituʻú.

Ko e hā ha founga lelei ange ke fakafiefiaʻi ʻaki e Fakamoʻuí ka ko e muimui ʻi Heʻene sīpinga hono fakakau mai e niʻihi kehé? Manatuʻi ʻokú Ne fakaafeʻi “ʻa kinautolu kotoa pē ke nau haʻu kiate ia ʻo maʻu ʻi heʻene angaleleí; pea ʻoku ʻikai te ne taʻofi ha tokotaha ʻoku haʻu kiate ia, pe ko ha ʻuliʻuli pe hinehina, pe ko ha pōpula pe tauʻatāina, pe ko ha tangata pe fefine; pea ʻokú ne manatuʻi ʻa e kau hītení; pea ʻoku tatau ʻa e kakai fulipē ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá, ʻa e Siú mo e Senitailé fakatouʻosi” (2 Nīfai 26:33). Fakaʻatā ha potu pea fakakau mai ha niʻihi kehe.

“Pea naʻe ʻi he fonua ko iá ʻa e kau tauhi sipi ʻoku nofo ʻi he ngoué, ʻo leʻohi ʻenau fanga sipí ʻi he poʻulí” (Luke 2:8)

‘Oku ngali feʻunga e kau ʻa e kau tauhi-sipí ʻi he niʻihi ke fuofua feʻiloaki mo e Fakamoʻuí ʻi Heʻene kei valevalé. Naʻe ui ʻe he kau palōfita he kuonga muʻá ʻa Sīsū Kalaisi ko e “Tauhi ʻo ʻIsilelí” (Saame 80:1) pea mo e “Tauhi-sipi … ki he māmaní kotoa” (1 Nīfai 13:41). Pea naʻe folofola tonu ‘a Kalaisi ʻo pehē, “Ko au ko e tauhi lelei; [pea ʻoku ou ʻilo ʻeku fanga sipí]” (Sione 10:14). Ko hono ʻiloʻi mo tauhi ʻetau fanga sipí ko ha konga mahuʻinga ia ʻo e tauhi mo e ngāue fakaetauhi ʻo hangē ko ia ne fai ʻe he Fakamoʻuí.

‘I he ulo ʻa e ngaahi māmá mo e ngaahi teuteu fakaʻofoʻofá, ʻoku lahi ha ngaahi meʻa ke vakai ki ai lolotonga e taimi Kilisimasí. Kae mahalo ʻe lava ke maʻu e fakaʻofoʻofa maʻongoʻonga taha ʻo e faʻahitaʻú ʻi heʻetau manatuʻi ke tukutaha ʻetau tokangá ʻi he niʻihi ʻoku tau ngāue fakaetauhi ki aí pea leʻohi ʻetau tākangá. ʻE lava ke hoko ʻa e leʻohí ʻi hano ʻiloʻi e meʻa ʻoku saiʻia taha ai ha tokotaha pe fehuʻi ki ha tokotaha fekauʻaki mo ʻene ngaahi palani ki he ʻaho mālōloó. ‘Oku tau leʻohi ʻi heʻetau mamata pea feau e ngaahi fie maʻu ʻa e niʻihi kehé—ʻa e meʻa ʻoku mahinó mo ʻikai mahinó fakatouʻosi.

‘I he taimi naʻe mate fakafokifā ai e husepāniti ʻo Seli ko Mikí, naʻá ne loto-mamahi lahi. ʻI he tuʻunuku mai ʻa hono fuofua Kilisimasi toko tahá, naʻe fakautuutu ange ʻene ongoʻi tuenoá. Kae fakamālō naʻe ʻi ai ʻa Souna ko e fefine ngāue fakaetauhi ki aí. Naʻe fakaafeʻi ʻe Souna mo hono husepāniti ko Simí ʻa Seli ke nau ʻeva ʻi ha ngaahi ʻaho mālōlō lahi. Naʻá na fakatokangaʻi ne motuʻa e kote ʻa Selí peá na fakakaukau ke fai ha meʻa. ʻI ha ngaahi ʻaho siʻi kimuʻa he Kilisimasí, naʻe ʻomi ʻe Souna mo Simi ha meʻaʻofa Kilisimasi kia Seli: ko ha kote foʻou fakaʻofoʻofa. Naʻá na ʻiloʻi e fie maʻu fakatuʻasino ʻe Seli ha kote māfaná kae pehē foki ki heʻene fie maʻu fakaeloto ha fakanonga mo ha kaungāmeʻá. Naʻá na fai ha meʻa ke feau e ngaahi fie maʻu ko iá ʻi he lelei taha naʻá na lavá pea tā ha sīpinga fakaʻofoʻofa ʻo e founga te tau lava foki ai ʻo leʻohi ʻetau tākangá.3

“Naʻe fepehēʻaki ʻe he kau tauhi sipí, Ke tau ō ʻeni ki Pētelihema” (Luke 2:15)

Ko e “Ke tau ō” ko ha fakaafe vēkeveke ia! Naʻe ‘ikai mahalo ʻa e kau tauhi-sipí ʻe fuʻu ongosia honau kaungāmeʻá ke fai ʻa e fonongá. Naʻe ‘ikai ke nau ō fakalongolongo pē ʻiate kinautolu ki Pētelihema. Naʻa nau feleaʻaki fiefia ʻo pehē, “Ke tau ō!”

Neongo mahalo he ʻikai ke tau lava ʻo fakaafeʻi hotau kaungāmeʻá ke nau omi ʻo mamata ki he Fakamoʻui valevalé, ka te tau lava ʻo fakaafeʻi kinautolu ke nau ongoʻi e laumālie ʻo e Kilisimasí ʻaki ʻetau ngāue tokoni fakatahá. Naʻe pehē ʻe Poni L. ʻOsikāsoni, ko e Palesiteni Lahi mālōlō ʻo e Kau Finemuí, “Ko e founga ke fakalahi ai e laumālie ʻo e Kilisimasí [ko e] ala atu ʻi he angaʻofa kiate kinautolu ʻoku tau feohí pea fai ha foaki.”4 Fakakaukauloto ‘okú ke puke ha foʻi teʻelango. ʻE lava moʻoni ʻa e niʻihi kehé ʻo mamata pea ʻaonga kiate kinautolu e maama mei hoʻo teʻelangó, ka ke fakakaukauloto ki he māfana te nau lava ʻo ongoʻi kapau te ke fakaʻaongaʻi hoʻo teʻelangó ke fakaulo ʻaki ʻenau teʻelangó pea tuku ke nau pukepuke ʻa e māmá ʻiate kinautolu.

Naʻe akoʻi ‘e Kalaisi Tonu ko kinautolu ʻoku muimui ‘iate Iá, te nau maʻu ʻa e maama ʻo e moʻuí (vakai, Sione 8:12,). Ko e ngāue tokoni ʻo hangē ko ia naʻá Ne faí, ʻa e founga ʻe taha te tau lava ai ʻo muimui kiate Ia pea fiefia ʻi he maama ko ia kuo talaʻofa maí. Ko ia ai, vahevahe ʻa e māmá ʻaki hono fakaafeʻi e niʻihi kehé ke mou ngāue tokoni fakataha! Te ke lava fēfē ʻo ngāue tokoni fakataha mo kinautolu ʻokú ke ngāue fakaetauhi ki aí? Te mou lava ʻo teuteuʻi hoʻomou meʻakai manakó pe fakaʻohovaleʻi ha taha ʻaki ha kiʻi meʻaʻofa pe kiʻi tohi. Te mou lava ʻo ongoʻi fakataha e maama ʻoku maʻu mei he muimui ki he sīpinga ʻo e ngāue tokoni ʻa Kalaisí.

ʻĪmisi
Nativity scene

Mamata ki he Lami ʻa e ʻOtuá, tā ʻe Walter Rane

“Pea nau ongoongoa ʻa e lea naʻe fakahā kiate kinautolu ʻi he tamá ni” (Luke 2:17)

‘Oku faingofua ke fakakaukauloto ki he fiefia ʻa e kau tauhi-sipí ʻi heʻenau vahevahe e ongoongo fakaofo ʻo hono ʻaloʻi ʻo Kalaisí mo e kakai toko lahi taha ne nau lavá. Ne talaki ʻe he kau ʻāngeló, kuo hāʻele mai ʻa e Mīsaia ne kikiteʻí! Kuó Ne ʻi heni! Ko e moʻoní, ko hono vahevahe e ongoongo lelei ʻo e Fakamoʻuí ko ha kaveinga lahi ia ʻo e talanoa ʻo e ʻAloʻí. Naʻe hiva ʻa e kau ʻāngeló. Naʻe tataki ʻe he fetuʻú ʻa e halá. Pea naʻe talaki ia ʻe he kau tauhi-sipí ʻi he ngaahi fonua mamaʻó.

Te tau lava ʻo tānaki hotau leʻó ki he talanoa ʻo e Kilisimasí ʻaki hono vahevahe e ongoongo leleí mo fakamoʻoni ki he Fakamoʻuí. Naʻe akoʻi ʻe Sisitā Sini B. Pingihami, ko e Palesiteni Lahi ʻo e Fineʻofá ʻo pehē, “ʻI hoʻo maʻu e faingamālie ke fakafofongaʻi e Fakamoʻuí ʻi hoʻo ngaahi ngāue fakaetauhí, fehuʻi hifo kiate koe, “ʻE founga fēfē haʻaku vahevahe ʻa e maama ʻo e ongoongoleleí ki he tokotaha pe fāmili ko ʻení? “Ko e hā ‘a e meʻa ʻoku ueʻi au ʻe he Laumālié ke u faí?”5

Ko ha ngaahi fokotuʻu ʻeni ke ke fakakaukau ki ai ʻi hoʻo feinga ke ʻiloʻi e founga te ke lava ʻo vahevahe ai hoʻo fakamoʻoni ki he Fakamoʻuí mo ʻEne ongoongoleleí:

  • Kumi ha potufolofola ʻokú ne fakamatalaʻi hoʻo ngaahi ongo fekauʻaki mo e Fakamoʻuí pe fakahaaʻi e ʻuhinga ʻokú ke houngaʻia ai ʻiate Iá. Vahevahe ia mo kinautolu ‘okú ke ngāue fakaetauhi ki aí.

  • ‘Ave ha pōpoaki telefoni (text) pe pōpoaki ʻi he mītia fakasōsialé mo ha vitiō faka-Kilisimasi. ‘Oku ʻi ai ha ngaahi vitiō fakaofo ʻi he ChurchofJesusChrist.org!

  • Vahevahe ki ha kaungāmeʻa ha manatu makehe pe tukufakaholo ʻokú ne fakamanatu atu ʻa Kalaisi.

Maʻu ha tui ʻe fakamoʻoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ki he moʻoni hoʻo fakamoʻoní, ʻo hangē pē ko ʻEne fakamoʻoni kia Simione mo ʻAna ko e pēpē ko Sīsuú ʻa e Fakamoʻuí (vakai, Luke 2:26, 38).

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Tieta F. ʻUkitofa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “Ke fakalangilangiʻi moʻoni e hāʻele mai [ʻa Sīsū Kalaisi] ki he māmaní, kuo pau ke tau fai ʻa ia naʻá Ne faí pea tokoni ʻi he manavaʻofa mo e ʻaloʻofa ki hotau kāingá. Te tau lava ʻo fai fakaʻaho ʻeni ʻi heʻetau leá mo e ngāué. ʻOfa ke hoko ʻeni ko ʻetau tukufakaholo ʻo e Kilisimasí, tatau ai pē pe ko e fē feituʻu ʻoku tau nofo aí—ke tau angaʻofa ke lahi ange, faʻa fakamolemole ange, fakasiʻisiʻi e loto fakamāú, fakalahi ʻetau loto houngaʻiá pea foaki lahi ange mei heʻetau mahú kiate kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá.”6

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Henry B. Eyring, “Christmas Stories” (First Presidency Christmas devotional, Dec. 6, 2009), broadcasts.ChurchofJesusChrist.org.

  2. Vakai, Daiana Melina Albornoz Díaz, “Sharing Christmas,” Liahona, Dec. 2007, 17.

  3. Vakai, Cheryl Boyle, “He Would Have Bought It for You,” Ensign, Dec. 2001, 57.

  4. Bonnie L. Oscarson, “Christmas Is Christlike Love” (First Presidency Christmas devotional, Dec. 7, 2014), broadcasts.ChurchofJesusChrist.org.

  5. Jean B. Bingham, “Ngāue Fakaetauhi ʻo Hangē ko e Fakamoʻuí,” Liahona, Mē 2018, 104.

  6. Dieter F. Uchtdorf, “Tufotufa Hoʻo Momoʻi Maá” (fakataha lotu Faka-Kilisimasi ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí, Dec. 3, 2017), broadcasts.ChurchofJesusChrist.org.