2019
Fatu Ngamanga—Vahefonua Fakahahaké, Siela Leone
Tīsema 2019


Ngaahi ʻAta ʻo e Tuí

Fatu Ngamanga

Vahefonua Hahaké, Siela Leone

ʻĪmisi
Fatu

Naʻe ʻikai ngata pē ʻi he ako ʻa Fatu ke laukonga mo tohi ʻo fakafou ʻi he polokalama laukonga mo tohi ʻa e ongoongoleleí, ka naʻá ne ako foki ai kau ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Kimuʻa pea kau ʻa Fatu ki he Siasí, naʻá ne faingataʻaʻia ʻi he tokonaki maʻa hono fāmilí. Ko e taimí ni kuí ne fakatupulaki ha ngaahi taukei ʻi he moʻui fakafalala pē kiate iá mo fakalele pē ʻene pisinisi ʻi hono ngaohi nima mo fakatau atu ha ngaahi laʻi faliki (rug) fakaʻofoʻofa. ʻOkú ne hoko foki ko e palesiteni Fineʻofa ʻi hono koló.

Tokotaha faitaá, Christina Smith

Naʻá ku kei siʻi ʻi he taimi naʻe pekia ai ʻeku tamaí. Naʻe faingataʻa ʻa e ʻikai ke ʻi ai ha tamaí. Naʻe feinga ‘eku faʻeé ke tokonaki maʻa hono fāmilí, ka naʻe ʻikai ke ne maʻu ha paʻanga feʻunga ke fakaakoʻi au. Naʻá ku loto-foʻi koeʻuhí naʻe pau ke taʻofi ʻeku akó pea naʻe ʻikai ke u teitei ako ke laukonga. Naʻá ku feinga mo ʻeku faʻeé ke fai ha ngaahi meʻa lahi ʻi homau koló, hangē ko e ngāue ʻi tōkangá, ke mau maʻu moʻui mei ai. Ne mau faingataʻaʻia fakataha ʻi ha ngaahi taʻu lahi.

Ne faifai peá u mali pea maʻu mo ha fānau. Hili ha ngaahi taʻu mei ai, naʻe pekia hoku husepānití, pea naʻá ku fefaʻuhi toko taha ke tokangaʻi ʻeku fānaú.

Naʻe omi hoku ngaahi kaungāmeʻá pea nau talamai, “Kuo mole atu ho husepānití. ‘Okú ke lolotonga faingataʻaʻia. ʻOku mau fie fakaafeʻi koe ki homau siasí ke ke vakai ki he meʻa ʻe lava ʻe Sīsū ʻo fai maʻaú.” Naʻá ku muimui ʻi hoku ngaahi kaungāmeʻá ki heʻenau lotú. Naʻá ku ʻalu foki ki ha ngaahi siasi kehe.

‘I ha ʻaho ‘e taha, he naʻu ha fefine naʻe kiʻi mamaʻo siʻi atu pē hono ʻapí peá ne talamai, “ʻOku ʻi ai hoku siasi. Te ke fie haʻu?”

Naʻá ku talaange, “ʻIkai, kuó u ʻosi vakaiʻi ha ngaahi siasi lahi.”

Naʻe pehē ʻe he fefiné, “Kātaki, ʻoku ou fie fakaafeʻi koe ki homau siasí.”

“Ko e hā e hingoa homou Siasí?” Ko ʻeku fehuʻí ange ia.

“Ko hoku siasí ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.”

Naʻá ne fakalotoʻi au ke u ako lahi ange. Naʻá ne fakaafeʻi e ongo faifekaú ke nau ʻaʻahi mai kiate au. Ko e ʻuluaki ʻaho ne haʻu ai e ongo faifekaú, naʻá ku ui fakataha mai hoku fāmilí. Naʻe tangutu hifo e ongo faifekaú pea kamata ke na akoʻi kimautolu.

Ko e fuofua taimi naʻá ku ʻalu ai ki he lotú, naʻá ku tangutu ʻi he tafaʻaki ʻo ha fefine ʻo hiva mei ha himi. Naʻá ku feinga ke tokanga, ka naʻe ʻikai ke u lava ʻo laukonga. Naʻe ʻikai teitei mahino kiate au ʻene hivá. Naʻá ku ongoʻi loto-foʻi. Naʻá ku pehē loto pē, “He ʻikai ke u toe haʻu ki he siasi ko ʻení.”

Naʻá ku talaange ki he ongo faifekaú he ʻikai ke u toe ʻalu ki he lotú. Naʻe pehē ʻe he faifekau ʻe taha, “He ʻikai ke u fakamālohiʻi koe ke ke hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasí ni, ka te u talaatu ʻa e moʻoní. Kapau ‘okú ke fie tui ʻoku moʻoni ʻa e Siasí ni, lau e tohi ko ʻení.” Naʻá ne ʻomai e Tohi ʻa Molomoná.

Naʻá ku talaange, “He ʻikai te ke lava ʻo ʻomai e tohí ni.” “Naʻe ʻikai ke u ako. ʻOku ʻikai ke u teitei poto au he laukongá. ʻOku ʻikai ke u fie maʻu hoʻo tohí.”

Naʻe talamai ʻe he ongo faifekaú, “ʻOku ako hoʻo fānaú ke nau laukonga. Te nau lau atu ʻeni, pea ʻe mahino ia kiate koe.”

Naʻá ku talaange, “Te u feinga pē.”

Naʻe kamata lau mai ʻe heʻeku tama fefiné e Tohi ʻa Molomoná, pea naʻá ku toe ʻalu ki he lotú. Naʻe haʻu ha fefine ʻi he lotú peá ne talamai fekauʻaki mo ha kalasi maʻanautolu ʻoku ʻikai lava ʻo laukonga mo tohí. Naʻá ne pehē ko e kalasi laukonga mo tohi ia ʻi he ongoongoleleí.

Naʻá ne pehē, “ʻOku mau fie maʻu ha tokotaha ako.”

Naʻá ku talaange, “ʻOku ou fie ako moʻoni ke laukonga mo tohi. “Ko ia te u ‘alu ki he kalasi ko iá!”

ʻI heʻeku kau ki he kalasí, naʻá ku ako ai ki he laukongá, tohí, pea ako lahi ange kau ki he ongoongoleleí. Naʻe lau mai ʻe heʻeku tama fefiné ha meʻa lahi ange mei he Tohi ʻa Molomoná. Naʻá ku pehē ʻi ha ʻaho ʻe taha, “Ko e folofola ʻeni ʻa e ʻOtuá. He ʻikai ke u lava ʻo fakaʻikaiʻi ia.” Naʻá ku fakakaukau ke papitaiso.

Taimi nounou pē hili hoku papitaisó, naʻe ui au ʻe he palesiteni fakakoló peá ne talamai, “Sisitā Ngamanga, kuo fakahinohinoʻi au ʻe he Laumālié ke ui koe ke ke hoko ko e palesiteni Fineʻofá.”

Naʻá ku talaange, “ʻOku ʻikai ke u ʻilo ho ʻuhingá” “‘Oku ʻikai ke u poto he laukongá, ʻoku ʻikai ke u poto he tohí, pea ʻokú ke fie uiuiʻi au? ʻOku ʻuhinga ia ki he hā?”

Naʻá ne fakamatala mai te u fakaafeʻi e kau fefiné ki he lotú, talanoa kiate kinautolu, pea mo tokoniʻi kinautolu. Naʻá ku talaange, “Te u lava ʻo fakahoko ia ʻi he tokoni ʻa e ʻOtuá.”

Talu mei he ‘aho ko iá, kuo hoko ha ngaahi meʻa lahi ʻi heʻeku moʻuí. Naʻá ku kamata lau pē ʻa e ngaahi foʻi lea mataʻitohi ʻe uá, pea hoko leva ki he ngaahi foʻi lea mataʻitohi ʻe tolú. Naʻá ku hiki leva mei he ngaahi foʻi lea mataʻitohi ʻe tolú ki he ngaahi foʻi lea mataʻitohi ʻe faá, pea mei he nimá ki he mataʻitohi ʻe onó. Kuo tokoni ʻeni ke u faiako ʻi he Fineʻofá.

Kapau ‘oku ʻi ai ha meʻa ‘oku ʻikai ke mahino kiate au, ʻoku ou kole tokoni. Ko ʻeku palopalemá ko e sipelá. ‘Oku ʻikai ke u ‘ilo hono puʻaki ha ngaahi foʻi lea ʻe niʻihi, ka ʻoku ou kole tokoni kae lava ke mahino kiate au. ‘I he taimi ʻoku ou faiako aí, ʻoku ou kole ki ha taha ʻo e kau fefine ʻi he Fineʻofá ke nau tokoni mai ʻi ha faʻahinga lea pē ʻoku ʻikai ke u ʻilo. Ko e founga ia ʻoku ou faiako ʻaki ʻi he kalasí. ʻOku ou ako lahi ange ʻi he taimi kotoa ʻoku ou kole tokoni aí.

Kimuʻa peá u kau ki he Siasí, naʻá ku feinga ke maʻu ha paʻanga ʻi hono fakatau atu ha ngaahi laʻi faliki ne ngaohi nima, ka naʻe ʻikai ke u maʻu ha paʻanga ke fakatau mai ʻaki e naunaú. Naʻá ku faʻa talaange ki he kakaí, “Kapau ʻokú ke fie maʻu ha laʻi faliki, ʻalu ʻo fakatau mai e naunaú ʻo ʻomai; pea te u ngaohi leva ia maʻau. Peá ke toki totongi mai pē ʻi heʻene ʻosí.”

Ko ʻeni kuó u ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, kuó u ako ai ki he moʻui fakafalala pē kiate kitá. Kuo ʻomi ʻe he Siasí ha kātaki lahi ange ke u ako ke laukonga, tohi, lea, mo feinga ke fai ha meʻa ke u moʻui fakafalala pē kiate au. ‘Oku ou ʻalu he taimí ni ki he fale tuituí ʻo kole ʻenau toenga sīpinga ʻoku nau kosi mei he valá ʻo laku he falikí. ʻOku ou fakatau mai e sīpingá ʻi ha mahuʻinga maʻamaʻa pea fakaʻaongaʻi ia ke ngaohi ʻaki ʻeku ngaahi laʻi falikí. Ko e taimi ní ʻoku lahi ange e meʻa ʻoku ou fakatau atú ʻi ha toe taimi kimuʻa.

Kuo liliu ʻeku moʻuí talu ʻeku kau ki he Siasí. Kuo fakalakalaka lahi ʻeku moʻuí! ‘Oku ou laukau ʻaki ‘a Sīsū Kalaisi pea mo Hono Siasí. ʻOku ou houngaʻia lahi ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.

ʻĪmisi
Fatu

Kuo maʻu ‘e Fatu ha ivi ʻo fakafou ʻi he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ke fakahoko ha ngaahi liliu lelei ʻi heʻene moʻuí. Ko e liliu ‘e taha, kuó ne hoko ʻo moʻui fakafalala ange kiate ia. ‘Oku tāpuekina ia ke ne malava ʻo tokonaki maʻana mo hono fāmilí.

ʻĪmisi
Fatu reading to others

Kuo maʻu ʻe Fatu ʻi he ngaahi tāpuaki ʻo e ako laukonga mo tohí pea mo e moʻui fakafalala pē kiate kitá, ʻa e faingamālie ke tokoni mo vahevahe mo e niʻihi kehé e meʻa kuó ne akó.

ʻĪmisi
Fatu

Kuo maʻu ʻe Fatu ha loto-falala mo falala ki he ʻOtuá ʻi heʻene tali e ngaahi faingamālie foʻou ke ngāue tokoní. ʻOkú ne pehē, “Te u lava ʻo fakahoko ia ʻi he tokoni ʻa e ʻOtuá.”