2018
Ngaahi Hala ʻOku Nau Teuteuʻi Koe ki Ho Kahaʻú
ʻOkatopa 2018


Ngaahi Hala ʻOku Nau Teuteuʻi Koe ki Ho Kahaʻú

Tatau ai pē pe ʻokú ke ʻalu ʻo ako, kumi ngāue, pe ako fakataukei ngāue, ʻokú ke fakatupulaki ai ha natula ʻoku mahuʻinga ki hono langa hake e puleʻanga ʻo e ʻOtuá.

ʻĪmisi
paths

ʻOku ʻikai ke u tui ko e fakaʻamu ʻa ha kiʻi taʻahine taʻu 14 ke ngāue ʻi ha feleoko efua, hiki ha huo tata ʻumeʻumea, ʻo fufulu ha tauhiʻanga hoosi ʻoku namukū. Ka naʻá ku fai ia ʻi he ʻosi ʻa e akó he ʻaho kotoa pē kae ʻoua kuó u lahi feʻunga ke maʻu ha ngāue kehe.

Naʻe ʻikai ko ha tūkunga ʻeni naʻá ku fakaʻamua ke ngāue ai he lolotonga ʻo ʻeku ʻi he akoʻanga māʻolungá, ka naʻe mahino kiate au kapau ne u fie maʻu ha ngāue ʻoku ou saiʻia ai—ʻa ē ʻoku ʻikai kau ai hono fakamaʻa e fanga monumanú—naʻá ku fie maʻu e ako ʻunivēsití, pea ko e ako he ʻunivēsití, te u fie maʻu ha paʻanga. Naʻá ku ʻiloʻi, ko e akó ko e sitepu ki muʻa ia kiate au (ʻofa pē) ke maʻu ai haʻaku ngāue lelei.

Ko e meʻa naʻe sai aí, he ko e hala naʻá ku filí, ko e taha ia e ngaahi hala ʻe ala tokoni ke ke ako ai ke ngāue mo feau hoʻo ngaahi fie maʻú. ʻOku ui ʻeni ko e moʻui fakafalala pē kiate kita fakatuʻasino mo fakalaumālie. Lolotonga hoʻo fakakaukauʻi hoʻo ngaahi filí, feinga ke ke fili ʻa e hala ʻokú ke ongoʻi te ne teuteuʻi lelei taha koé.

Ko e ngaahi talanoa ʻeni mei ha kakai naʻe ʻi homou toʻú ʻi he ngaahi taʻu siʻi kuohilí. ʻI hoʻomou muimui ʻi he ngaahi sīpinga ʻa e kakai lalahi kei talavou ko ʻení, te mou lava ai ʻo ʻilo homou hala ki he moʻui fakafalala pē kiate koe ʻoku leleí.

Fakakaukauʻi ʻa e Ngaahi Fie Maʻu ʻOku ʻĀkilotoa Koé

Fai ʻe Oudom Piseth, Kemipōtia

ʻĪmisi
Oudom

Naʻá ku pehē maʻu pē kiate au ko e ngāue mālohí ʻoku fuʻu mahuʻinga, ka ko ha founga ʻe taha ke fakalakalaka aí ko e ngāue fakapotopoto kae lava ke aʻusia ʻeku ngaahi taumuʻá. Naʻá ku foki ki Kemipōtia ʻi he ʻosi ʻeku ngāue fakafaifekau ʻi ʻIngilaní ʻo vakai ki he ngaahi faingamālie ngāué. Naʻá ku vakai ki he ngaahi meʻa hangē ko e lōloa ʻo e ako kae maʻu ha ngāué pea mo e totongi ʻo e akó.

Naʻá ku fakatokangaʻi ko e lōloa ʻo e polokalama ako ka te hoko ko ha tokotaha fakatau valá naʻe nounou kae faingataʻa, pea naʻe ʻikai tokolahi ha kakai ne nau fai ʻeni. Naʻá ku pehē ko ha faingamālie lelei ʻeni peá u pehē ke u toʻo ia. Kuó u lavaʻi ʻeni ʻa e polokalamá pea kuó u hoko ko ha tokotaha fakatau vala ki ha kautaha tupenu.

ʻE lava pē ke faingataʻa hano kumi ha ngāue maʻuʻanga moʻui totonu, ka naʻe tokoniʻi au ʻe he Fakamoʻuí mo hiki hake au.

Fakaʻaongaʻi ʻa e Akó ke Fakatupu ha Ngaahi Faingamālie

Fai ʻe Iolanda Teixeira, Keipi Veeti, ʻAfilika

ʻĪmisi
Iolanda

Naʻe fakalotolahiʻi maʻu pē au ʻe heʻeku faʻeé ʻaki e kupuʻi lea ko ʻení, “Ko e akó ʻa e kī ki he lavameʻá.” Naʻá ku fie maʻu ha kahaʻu lelei pea tautautefito ki hoku fāmilí, pea ke fai ʻení, naʻe fie maʻu ke hoko atu ʻeku akó. Naʻá ku tohi kole sikolasipi ke hū ki ha akoʻanga ngāue ke ako ki he komipiutá mo hono monomonó, he naʻe ʻikai ha paʻanga ke u hū ki he kolisí he taimi ko iá.

Naʻá ku fehangahangai mo ha ngaahi faingataʻa kehekehe ʻi heʻeku akó, ka naʻe ʻikai taʻofi au ʻe he meʻá ni mei heʻeku laka atu mo tukutaha pē ʻeku fakakaukaú ki ha kahaʻu lelei angé. Naʻe tokoniʻi lahi au ʻe he lotú; he naʻá ku kole faleʻi maʻu pē mei he ʻEikí. Naʻá ku lotoʻaki maʻu pē ʻeku akó, pea ko e ʻaho ní, ʻoku ou kei lotoʻaki pē ʻeku ngāué, ʻo fai hoku lelei tahá ko ha tokotaha ngāue fakakomipiuta mo ha taha tokoni fakamāketi.

Ngāueʻi he Taimí Ni ʻa e Kahaʻu ʻOkú Ke Fie Maʻú

Fai ʻe Ann-Sophie mo Lawrence Cavin, Sikotilani, UK

ʻĪmisi
Ann-Sophie

ʻAna Sōfia: Naʻá ku fie maʻu maʻu ai pē ke u ako ʻi ha ʻunivēsiti, ka naʻe liliu lahi ʻeku palani ki he meʻa ke u akó he lolotonga ʻo ʻeku taʻu hongofulu tupú. Naʻá ku ngāue tokoni ʻi ha falemahaki ʻi ha māhina ʻe ono, ʻi he ʻosi ʻeku ako māʻolungá. Talu mei ai mo ʻeku manako ke u hoko ko ha neesi, ka naʻe ʻikai ke u fakakaukau te u lava ʻo fai ia.

Naʻe kole mai ʻi he kalasi moʻui fakafalala pē kiate kita ʻi hoku uōtí ke mau fili ha ngāue ʻoku mau fie maʻu neongo kapau he ʻikai ke mau maʻu e tuʻunga fakaako ki aí. Naʻá ku lotua e meʻa ke u faí, pea kei haʻu pē ki heʻeku fakakaukaú ʻa e ngāue fakanēsí. Naʻá ku pehē leva ke u muimui ki he ueʻi ʻa e ʻEikí.

Naʻe ʻikai faingofua e tulifua ki he hala ko ʻení. Ke kamatá, naʻá ku fakatotoloʻi e polokalama nēsí mo e ngaahi fie maʻu ki aí. Naʻá ku talanoa ki he kakai ne nau foua ʻení. Ko e fuofua taimi naʻá ku tohi kole ai ki he polokalama nēsí, naʻe fokotuʻu au ki he lisi talitalí. Ka naʻe ʻikai ke u foʻi; naʻá ku toe tohi kole pea faifai pē pea tali au. ʻE fie maʻu he taimi ʻe niiʻihi ke ke faʻa kātaki mo falala ki he ʻEikí he ʻoku ʻi ai ʻEne palani maʻau.

ʻĪmisi
Lawrence

Lōleni: ʻI heʻeku kei siʻí, naʻá ku fokotuʻu ha taumuʻa ke u hoko ko e lelei taha te u lavá ʻo tatau ai pē pe ko e hā ʻa e lēsoni ʻoku ou akó pe ngāue ʻoku ou maʻú. Naʻá ku feinga maʻu pē ke u ako mo fakalakalaka ke u maʻu ai ʻa e faingamālie lelei taha ke ikuná.

ʻOku ou lolotonga hoko he taimí ni ko e pule ʻi ha kautaha vala, ka ʻoku ou fie kau ki he ngāue fakapolisí. ʻI Sikotilaní, kuo pau ke ke nofo ʻi he fonuá ʻi he taʻu hokohoko ʻe tolu ka ke toki tohi kole ki he polisí. Koeʻuhí naʻá ku mavahe mei he fonuá ʻi ha taʻu ʻe ua ʻo ngāue fakafaifekau, kuo pau ke u tatali ʻi ha ngaahi māhina kae lava ke u toki kau.

Neongo kuo hoko ʻeni ko ha meʻa fakatuta lahi, ka ʻoku teʻeki ai ke u foʻi. ʻOku ou maʻu ha ngāue lelei ke tokoni ki hoku fāmilí, pea kuó u ngāue mālohi ke fakapapauʻi te u maʻu ha tohi fakamoʻoni ngāue lelei ki he ngaahi ngāue he kahaʻú.

Te mou fakatokangaʻi ʻo hangē ko e kakai lalahi kei talavou ko ʻení, ʻe lava ke teuteuʻi kimoutolu ʻe ha ngaahi hala kehekehe ke ke tauhi koe pea mo ho fāmili ʻi he kahaʻú. Te ke lava ʻo palani ke ikuna ʻo ka ke manatuʻi ʻa e taumuʻa ko iá. Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Tieta D. ʻUkitofa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “Tau fai muʻa ʻa e lelei tahá ke ʻiloa kitautolu ko e kakai ʻoku faifeinga ki he haohaoá ʻi he meʻa kotoa pē ʻoku tau faí. Tukutaha hotau ʻatamaí mo hotau sinó ʻi he faingamālie nāunauʻia ko ia ke ngāue ʻi he ʻaho foʻou kotoa pē ʻoku hoko maí” (“Tefitoʻi Moʻoni ʻe Ua ki ha Faʻahinga ʻEkonōmika Pē,” Konifelenisi Lahi ʻo ʻOkatopa 2009). ʻI hoʻo tokanga ko ia he taimí ni ki he akó mo e ngāué, te ke fakatupulaki ai ha tōʻonga ʻe tokoni atu ke ke ongoʻi loto-falala ange ki ho kahaʻú.