2018
Ko e Meʻa ʻOku Fie Maʻu ʻe he Pīsope Kotoa Ke ʻIlo ʻe he Kāingalotu ʻo Hono Uōtí
ʻOkatopa 2018


Meʻa ʻOku Loto e Pīsope Kotoa Ke ʻIlo ʻe he Kāingalotu ʻi Hono Uōtí

ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne faʻú ʻi ʻIutā, USA.

Ko ha foʻi moʻoni ʻeni ʻe valu naʻá ku ako ʻi he lolotonga ʻeku hoko ko ha pīsopé.

Naʻá ku maʻu e faingamālie fakaʻofoʻofa ke u hoko ko ha pīsope. Naʻá ku ako ʻi he lolotonga ʻo e ngaahi taʻu ko iá ha ngaahi meʻa lahi ange ʻi he meʻa te u lava ke fakalaú. Ka naʻá ku ako ha foʻi moʻoni ʻe valu ʻoku ou tui ʻoku fakaemāmani lahi. Neongo ʻoku ʻikai kakato kotoa ʻa e lisi ko ʻení, ka ko ʻeku feinga ʻeni ke vahevahe ʻa e meʻa ʻoku fakaʻānaua e pīsope kotoa ke ʻilo ʻe he kāingalotu ʻo hono uōtí.

1. ʻOku ʻofa moʻoni ʻa e pīsopé ʻi he mēmipa kotoa ʻo hono uōtí.

ʻĪmisi
family

ʻOku fehokotaki e ʻofa ʻa e pīsopé ki hono uōtí mo e ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi kiate kitautolu takitahá. Ko e taimi ʻoku vakai atu ai ʻa e pīsopé ki he kāingalotú ʻi ha houalotu sākalamēniti, ʻoku nofoʻia ia ʻe he lotoʻofá mo e mahinó, ʻi ha founga ʻoku ʻikai tatau mo ha toe meʻa kuó ne aʻusia. Ko e taimi ʻoku tuʻu ai ha pīsope ʻo vahevahe e lahi ʻo ʻene ʻofa ki he kāingalotu hono uōtí, ʻoku ongo ia ʻi hono lotó pea ʻoku moʻoni. ʻIloʻi muʻa ʻoku ʻofa hoʻomou pīsopé ʻiate kimoutolu, ʻoku hohaʻa mo tokanga atu ʻo laka ange ʻi he meʻa ʻoku mou ʻiloʻí.

2. Ko e pīsopé ʻoku poupouʻi fakatuʻasino, fakaeloto, pea mo fakalaumālie ia ʻe he tui mo e lotu ʻa e kāingalotú.

ʻĪmisi
man standing at the pulpit

ʻOku fakamoleki ʻe he pīsopé ha ngaahi houa taʻefaʻalaua ke ngāue. Te ne fakamoleki ha ngaahi houa lahi ʻi he lotú he Sāpaté pea mo e ngaahi pō he lolotonga ʻo e uiké ʻi he hili ʻa e ngāué ke talanoa, ʻinitaviu, pea mo tauhi e kāingalotu ʻi hono uōtí.

ʻOku malava ʻa e pīsopé ke fakahoko ʻa e ngāue ko ʻení mei he uike ki he uike koeʻuhí ko e tui mo e lotu ʻa e kāingalotu ʻo e uōtí. Ko e taimi ʻoku ui ai ha pīsope foʻou, ʻoku tafenoa pē loʻimatá ʻi he taimi ʻoku ou fanongo ai ki ha lotu ʻa ha mēmipa ke “tāpuakiʻi ʻa e pīsopé.” ʻOku tali moʻoni hoʻomou lotu ʻi he tuí, pea ʻoku maʻu mo ongoʻi ʻe he pīsopé e mālohi faitokonia ʻo e ngaahi lotu ko iá. ʻOku tali ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi lotu fonu ʻi he tui ko iá ki he ʻulu ʻo e kau pīsope ʻo e Siasí.

3. ʻOku faʻa ongoʻi ʻe he pīsopé ha taʻetaau lahi fau ki he uiuiʻí (ʻo aʻu ki ha ʻosi ha taʻu ʻe tolu pe fā).

ʻĪmisi
man with head in his hands

ʻOku tokosiʻi pē ha kau pīsope kuó u ʻiloʻi ne nau ongoʻi “mateuteu” moʻoni ki he uiuiʻí. Ka, ʻoku ou ʻiloʻi “ko ia ʻoku ui ʻe he ʻEikí, ʻoku fakafeʻungaʻi ʻe he ʻEikí.”1 Neongo ʻoku ʻilo ʻe ha pīsope ʻa e taimi ʻoku feʻunga aí, ka ʻokú ne toe fekuki pē mo ha ongo hangē he ʻikai ke ne teitei lava ʻo fakahoko lelei ʻa e uiuiʻí. Te ne fai hono lelei tahá ke fai ha faleʻi fakapotopoto ʻi he taimi ʻe fie maʻu aí, ke ʻoua naʻa fakaʻitaʻi ʻa e kakaí, pea ke taau mo e Laumālié, ka te ne kei fifili pē ʻi he taimi ʻe niʻihi pe ʻoku taau nai ʻene fakahoko hono uiuiʻí.

4. ʻE lava ke ngāue e Laumālie ʻo e ʻOtuá ʻi he pīsopé ʻi he taimi te ne faleʻi ai ʻa e kāingalotu ʻo e uōtí.

ʻĪmisi
two men talking

Ko e taimi ʻoku ʻeke mai ai pe ko e hā ʻoku mole lahi taha meiate au fekauʻaki mo ʻeku hoko ko e pīsopé, ʻoku ou talaange ki he kakaí ʻoku mole meiate au ʻa e ivi tākiekina mālohi ʻo e Laumālie ʻoku fetākinima mo e mafai ʻo e pīsopé. Ko e Laumālie ʻoku maʻu ʻe ha pīsope faivelenga, ko e Laumālie ʻo e ʻOtuá mo e laumālie ʻo e fakahaá, ʻo tatau ai pē pe ko ʻene fakafiemālieʻi ʻa kinautolu kuo mate hanau ʻofaʻanga, talanoa mo kinautolu ʻoku ʻikai anganofo honau malí, pe ui e kakaí ke fakatomala.

Naʻe kole tokoni mai kimuí ni ha mēmipa kimuʻa ʻo e uōtí fekauʻaki mo haʻane ngaahi palopalema fakafoʻituitui. Naʻe ʻosi hiki ia ki ha uooti foʻou pea naʻe ʻikai ke ne fakapapauʻi pe ʻoku totonu ke ʻalu ki heʻene pīsope foʻoú ke maʻu ha fakahinohino. Naʻá ku vahevahe mo ia ʻa e meʻa kuo tā tuʻo lahi ʻeku vahevahe talu mei hono tukuange aú. Neongo ʻoku ou fiefia ke tokoni, ka ʻoku ʻikai ke u kei maʻu ʻa e ngaahi kī ʻoku maʻu ʻe ha pīsopé, pea ko e ngaahi kī ko iá, ʻoku fuʻu mahuʻinga ki hono fai ʻo e tokoni ʻokú ne fie maʻú. Naʻá ku fokotuʻu ange ke talanoa mo ʻene pīsopé. Naʻá ku talanoa mo ia ʻi ha ʻosi ha uike ʻe ua, peá ne pehē naʻe ʻosi talanoa mo ʻene pīsopé pea naʻe hangē pē naʻá ne ʻosi ʻiloʻi ʻe ia ʻene ngaahi palopalemá mo e founga lelei taha ke tokoniʻi ai iá. Neongo ʻoku mahino ko e pīsopé ʻe ala lava ke fehālaaki, ka ʻoku tataki fakalaumālie ia ʻe he ʻEikí, fakahinohinoʻi ia, mo tāpuakiʻi e ngaahi moʻuí ʻi heʻene ngaahi leá.

5. Ko e pīsopé ko e tangata pē; ʻokú ne fai ha ngaahi fehālaaki he taimi ʻe niʻihi pea ʻokú ne fai he taimi ʻe niʻihi ha ngaahi meʻa ʻoku hala.

ʻĪmisi
man falling

Ko hono moʻoní, ko e kau pīsopé ko e kau tangata matelie pē. ʻOku ʻikai ke nau haohaoa, ʻi ai mo honau ngaahi vaivai, fakapalataha, pea mo ʻenau ngaahi palopalema fakafoʻituitui. ʻOku fakafeʻungaʻi ʻe he Laumālié ʻa e tangata ʻokú ne maʻu ʻa e lakanga ʻo e pīsopé, ka ko e pīsopé ʻoku kei tangata pē mo moʻulaloa ki he ngaahi palopalema mo e vaivai tatau ʻoku tau fehangahangai kotoa mo iá.

ʻOku ʻikai totonu ke holoki ʻe he ʻilo ko ʻení ʻa e fakaʻapaʻapa ʻoku tau fai ki hono uiuiʻí pe ko e talangofua ʻoku tau fai ki heʻene faleʻí. ʻOku ʻiloʻi lelei ʻe ha pīsope hono ngaahi vaivaí mo fāifeinga ke ne ikunaʻi kinautolu pe tekeʻi ia mei heʻene ngāue ko e pīsopé. Neongo pe ko e hā e lahi ʻene feingá, ka he ʻikai pē ke haohaoa.

6. ʻOku ongoʻi ʻe he pīsopé he ʻikai teitei feʻunga ʻene talanoa mo e kāingalotu ʻo e uōtí pe lelei feʻunga e meʻa ʻokú ne faí.

ʻĪmisi
people talking

ʻOku fifili ʻa e pīsopé he ʻaho kotoa pē pe ko hai mo ha toe taha naʻá ne mei tokoniʻi pe naʻe totonu ke ne tokoniʻi he ʻaho ko iá. Naʻá ku mei fiefia ke talanoa maʻu pē mo e mēmipa kotoa, ka naʻe ʻi ai ʻeku ngāue maʻuʻanga moʻui taimi kakato, polokalama ʻa e toʻu tupú, pea mo ha kāingalotu ʻe niʻihi ʻo e uōtí ne lahi ʻenau ngaahi fie maʻú. Naʻe ʻikai pē ha taimi feʻunga ia ke toutou talanoa maʻu ai pē mo e mēmipa takitaha.

Neongo ia, ʻi heʻeku hoko ko e pīsopé, naʻe faʻa ueʻi au ʻe he Laumālié ke u ʻaʻahi ki ha mēmipa naʻe faingataʻaʻia. Ko e taimi lahi, naʻe kamata e ʻaʻahi ko iá ʻaki haʻanau pehē mai, “Naʻá ku ʻiloʻi pē te ke haʻu.” Ko e Laumālie naʻá ma ongoʻí naʻe faʻa hulu fau ʻi heʻema fakatou fakatokangaʻi ko e talanoa ko ʻení ko ha fakamoʻoni ia ʻoku tali ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi lotú.

Naʻá ku toe fiefia foki ʻi hono talitali au ʻi he ngaahi matapā ʻo e kāingalotu mālohi “naʻe ʻikai faingataʻaʻiá.” ʻOku ō ʻa e kakaí ni ki he lotú ʻi he uike kotoa pē, ngāue faivelenga ʻi he ngaahi uiuiʻí, ʻikai hanau ngaahi faingataʻaʻia ʻe ʻasi fēfē kituʻa, mo ʻikai faʻa ʻahia kinautolu ʻe he kau taki lakanga fakataulaʻeikí. Naʻa nau houngaʻia ke maʻu ha taimi fakataautaha mo ʻenau pīsopé. Tuku muʻa ke u pehē atu kiate kimoutolu kotoa, “Mālō! Hoko atu! ʻIloʻi ʻoku ʻofaʻi kimoutolu ʻe hoʻomou pīsopé pea naʻe mei lahi ʻene ʻaʻahi atú kapau naʻá ne lava.”

7. ʻOku mātuʻaki fuʻu fie maʻu moʻoni kimoutolu ʻe hoʻomou pīsopé ke mou ngāue ʻo fetauhiʻaki.

ʻĪmisi
man on the phone

ʻI heʻeku hoko ko e pīsopé, ko e taimi pē naʻe fakahā mai ʻoku ʻi ai ha mēmipa ʻo e uōtí ʻoku faingataʻaʻia, ʻoku ou fehuʻi maʻu pē kiate au, “Ko hai ʻa e kau faiako fakaʻapí mo e kau faiako ʻaʻahí?” Ko ha founga ʻeni ʻe taha hono fakafuofuaʻi ʻe feau e ngaahi fie maʻu ʻa e mēmipá ʻi ha taimi nounou pe lōloa. ʻOku siʻisiʻi e ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻa e pīsopé, kapau ʻe ngāue ʻo ʻikai ha tokoni mei he toenga ʻo e kau mēmipa ʻo e uōtí mo e siteikí. Te ne lava moʻoni—pea ʻe ʻalu—ʻo ʻaʻahi ki he kakaí ʻi he taimi ʻo e faingataʻá. Ka ʻi heʻene maʻu ʻa e ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mo e Fineʻofá, ʻe lava ke toe lahi ange ʻene tokoní.

Ko e taumuʻa ʻeni ʻo e ngāue fakaetauhí. ʻOku ngalo ʻiate kitautolu he taimi ʻe niʻihi ʻa e ʻuhinga ʻoku tau fetauhiʻaki aí: Kuo ʻosi fekauʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ke tau “feʻofaʻaki” (Sione 13:34). Ke mou meaʻí, ʻoku ngāue ʻaki ʻe he pīsopé ʻa e ngāue fakaetauhí ko ha founga fakalaumālie ke ne “kau lahi ange” ki he moʻui ʻa e kāingalotu ʻo e uōtí.

8. ʻOku fakaʻamu ʻa e pīsopé ke ne lava ʻo fai e meʻa kotoa maʻa hono kāingalotú.

ʻĪmisi
man walking up

ʻOkú ne fie fakahoko ha meʻa pē ʻoku fie maʻu ʻe ha mēmipa ʻi ha faʻahinga taimi, tatau ai pē pe ko ha faingāue, faleʻi ha fānau ʻoku ʻalu hē, pe fakavavevave ki ha fakatuʻutāmaki. He ʻikai ke ne lava ʻo fakahoko kotoa maʻu pē ia, pea mahalo ʻe ʻikai ko e tokotaha totonu ia ki he tūkunga kotoa pē, kae ʻoua naʻá ke manavasiʻi ke kole tokoni ʻi he taimi ʻokú ke fie maʻu aí. ʻIloʻi ʻoku ʻi ai ʻa e pīsopé ke tokoni ʻi he ngaahi taimi ko iá pea ʻoku fakatou tāpuekina lahi kimoua ʻi hoʻomo ngāue fakatahá.

ʻOku ou ongoʻi loto-fakatōkilalo ʻi he faingamālie toputapu ne u maʻu ke u ngāue ai ʻi he uiuiʻi toputapú ni. ʻI heʻeku ngāué, naʻá ku hiki mei he tuí ki he ʻiloʻi paú. ʻOku ʻikai ke u kei tui ʻoku moʻoni ʻa e ongoongoleleí; ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku moʻoni ia. ʻOku ʻikai ke u kei tui ʻoku ʻafioʻi au ʻe he ʻOtuá; ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku ʻafioʻi taʻe-fakangatangata ʻe he ʻOtuá kitautolu takitaha, ʻetau moʻui fakaʻahó pea mo ʻetau ngaahi fekuki fakatāutahá. ʻIkai ngata ai, ʻoku ou ʻiloʻi ʻokú Ne ngāue ʻo fakafou Heʻene kau tamaioʻeikí, tautautefito kiate kinautolu ʻoku nau maʻu ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. ʻOku ou ʻiloʻi naʻe ʻikai ke u mei lava ʻo hoko ko ha pīsope ka ne taʻeʻoua hono tokangaʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e ngāué ni. Ko e moʻoni ʻo e ongoongoleleí mo e ʻofa ʻa e ʻOtuá ki Heʻene fānaú ʻoku malava ai ʻe he pīsope kotoa ʻo ngāué.

Maʻuʻanga Fakamatala

  1. Thomas S. Monson, “Duty Calls,” Ensign, May 1996, 44.