2018
Founga ʻe 5 Te Ke Lava ʻo Tokoni ai ki Hoʻo Pīsopé Ke Ne Tokoniʻi Koé
ʻOkatopa 2018


Founga Fakakomipiutá Pē

Founga ʻe 5 Te Ke Lava ʻo Tokoni ai ki Hoʻo Pīsopé Ke Ne Tokoniʻi Koé

ʻOkú ne fai hono lelei tahá, ka ko e taimi ʻe niʻihi ʻokú ne fie maʻu ha tokoni.

ʻĪmisi
young adult talking with bishop

ʻOkú ne fakafeʻiloaki atu he taimi kotoa pē ʻaki ha lulululu nima, ʻokú ne tangutu ʻi hono nofoʻanga paú ʻi ʻolunga he lolotonga e houalotu sākalamēnití, pea ʻokú ne feilaulauʻi lahi fau hono taimí ke tokoniʻi koe mo e ʻEikí.

Ko hoʻo pīsopé ia: ko ha taki lakanga fakataulaʻeiki kuo ui ʻe he ʻOtuá ke ne tokangaʻi homou uōtí. ʻOku ʻikai teitei kakato ʻene lisi ʻo e ngaahi meʻa ke faí, ʻokú ne faleʻi ʻa e kāingalotú ʻi hono ʻōfisí neongo naʻe ngāue ʻi he ʻahó kotoa, pea ʻoku kei nofo pē ʻi he ʻapisiasí ʻo lau houa hili e ʻosi ʻa e lotú ke fakahoko hono ngaahi fatongiá.

Mahalo ʻe hā ngali ivi lahi hoʻo pīsopé, ka ʻe lava ke fakaongosia hono tataki ha uooti kakato! ʻOkú ne fai hono lelei tahá, ka ko e taimi ʻe niʻihi ʻokú ne fie maʻu ha tokoni. Ko ha founga ʻeni ʻe nima te ke lava ʻo tokoni ai ki hoʻo pīsopé ke ne tokoniʻi koé:

  1. Lotua ia. ʻE lava ʻe he uiuiʻi ʻo e pīsopé ke siviʻi e lahi hono ivi fakaʻatamaí, fakalaumālié, mo e fakatuʻasinó. ʻOkú ne fie maʻu ʻa e ivi ko e ʻOtuá pē taha te ne lava ʻo foakí, ka ʻe lava pē ke maʻu ʻeni koeʻuhí ko hoʻo tuí mo e ngaahi lotú (vakai, Sēmisi 5:16).

  2. Tui ki he lakangá Naʻá ke poupouʻi ia ko hoʻo pīsope, ka ʻoku ʻikai ke ʻi he tangatá hoʻo falalá; ʻoku ʻi he lakanga pe uiuiʻi ʻo e pīsopé pea mo e ʻOtua naʻá Ne ui mo pouaki iá. Te ke lava fēfē ke fakahaaʻi hoʻo tuí? Loto-fiemālie ke fakahoko e ngaahi uiuiʻí mo e ngaahi ngāué. Ko e taimi te ke fakataha ai mo hoʻo pīsopé, ʻalu mateuteu—lotu, mo ʻaukai ʻo ka fie maʻu, pea teuteu lelei ke fakahaaʻi hoʻo fakaʻapaʻapa ki he ʻEikí. Fakakaukauʻi fakalelei ʻa ʻene faleʻí. ʻOkú ne fakafofongaʻi ʻa e ʻEikí.

  3. ʻAi ke ke maheni mo ia. Feinga ke ke maheni mo ia. Fehuʻi ange kau ki heʻene moʻuí, hono tupuʻangá, pea mo ʻene aʻusiá. ʻAi ke ne ʻiloʻi ʻokú ke fakahoungaʻi ʻene ngāué pea ʻokú ke falala te ne lava ʻo fakahoko hono uiuiʻí. (Vakai, 1 Tesalonaika 5:12–13.)

  4. ʻOua te ke fakaongosiaʻi ia. ʻOku fie tokoni atu hoʻo pīsopé kiate koe, ka kapau ʻoku ʻi ai haʻo palopalema ʻe lava pē ʻo fakaleleiʻi mo hoʻo ongo faiako fakaʻapí, taha ʻo e ongo tokoni ʻo e pīsopé, pe palesiteni ʻo e Fineʻofá pe kōlomu ʻo e kaumātuʻá, tomuʻa ʻalu kiate kinautolu. ʻOku ʻi ai e ʻuhinga ʻoku ʻi ai ai honau ngaahi uiuiʻí! ʻOku nau ʻi aí ke tokoniʻi koe pea fakaʻatā foki ai hoʻo pīsopé ke tokanga ki he ngaahi meʻa ko ia toko taha pē te ne lava ke faí.

  5. Tuku pē ke ne hoko ko e tangata. Neongo ʻe ngali ko e tangata totonu pē hoʻo pīsopé ki hono uiuiʻí, ka ʻoku ʻikai ke ne haohaoa. ʻOkú ne veiveiua, pea ʻokú ne fakahoko ha ngaahi fehālaaki. Ka ʻokú ne ʻofa moʻoni ʻiate koe pea ʻokú ne foaki hono iví kotoa ki hono uiuiʻí. Lea moʻoni kiate ia. Ko e lahi ange ʻene ʻiloʻi koe pea mo ho tūkungá, ko e lahi ange ia ʻene lava ke tokoniʻi koé.