2018
ʻAmanaki Lelei ʻi Hōlani
ʻOkatopa 2018


Tuí, ʻAmanaki Leleí, mo e ʻAloʻofá—Konga 3

ʻAmanaki Lelei ʻi Hōlani

ʻOku nofo e taha naʻá ne faʻú ʻi Niu Sēsī, USA.

Ko Kuleisí ko ha kiʻi taʻahine taʻu 15 naʻe nofo ʻi Hōlani ʻi he lolotonga ʻo e Tau Lahi Hono II ʻa Māmaní. Kuo fuoloa fau ʻa e taú. ʻOku fiekaia ʻa e kakai ʻi Hōlaní, pea nau fakaʻamu ke vave ha taimi ʻe ʻosi ai ʻa e taú.

ʻĪmisi
Hope in Holland

Ko e taʻu fakaʻosi ʻo e taú naʻe kovi taha ki Hōlaní. Naʻe ʻave ʻe he kau Nasí (Nazis) ʻa e meʻa kotoa pē. Naʻe ʻikai ke lava ʻa Kuleisi ʻo ʻalu ki he akó. Naʻe ʻikai ha malala ke fakamāfanaʻi honau falé. Naʻe pau ai ke kai tiulipe ʻa Kuleisi mo hono fāmilí ke ʻoua te nau mate fiekaia. Naʻe tamala hono ifó! Ko e kovi tahá, he naʻe kei tuku pōpula pē Tangataʻeikí he taú.

Ka naʻe ʻi ai ha ʻamanaki lelei. Naʻe pehē ʻe he kakaí kuo foʻi ʻa e kau Nasí. Pea ʻi Mē ʻo e 1945, ne tukulolo e kau Nasí. Naʻe faifai pea toe tauʻatāina ʻa Hōlani! Naʻe fakafiefiaʻi ia ʻe he kakaí ʻi he ngaahi hala puleʻangá. ʻE lava heni ʻa Kuleisi ke foki ki he akó. Naʻe ʻikai ke toe ʻi ai ha kau sōtia ke ilifia ai.

Ko e lelei tahá, lolotonga ha luelue foki mai ʻa Kuleisi ʻi ha ʻaho ʻe taha mo hono ngaahi tuongaʻané mei he akó, naʻa nau fakatokangaʻi kuo fusi ʻa e fuka ʻo Hōlaní ʻi muʻa ʻi honau ʻapí. Naʻa nau ʻiloʻi ʻoku ʻuhinga ia ki ha meʻa pē ʻe taha.

Ne kaila ʻa Hiipa, “ʻOku ʻi ʻapi e Tangataʻeikí!”

Naʻe lele ʻa Kuleisi mo hono ngaahi tuongaʻané ki fale. Naʻe kuku ʻe Kuleisi ʻene Tangataʻeikí ʻo fāʻofua ki ai. Naʻe kuku maʻu ia ʻe heʻene Tangataʻeikí. Naʻe fakafiefia moʻoni ke ʻi ʻapi ʻa e Tangataʻeikí.

Hili mei ai ha taimi nounou, kuo kamata ke tau mai ha meʻakai, vala, mo ha faitoʻo ki Hōlani. Naʻe ʻoatu ʻe he kau taki ʻo e Siasí ʻi Sōleki Sití ha ʻū koloa lahi ke tokoni ki he kakaí ʻi he hili ʻa e taú. Naʻe maʻu foki ʻe Kuleisi ha kofu foʻou! Kuó ne tui ha kofu tatau ʻi ha taʻu ʻe nima, pea naʻá ne fiefia lahi ke maʻu ha kofu foʻou.

Ko e fuofua taimi ʻeni ʻi ha ngaahi taʻu lahi ke maʻu ai ʻe Kuleisi ha meʻa feʻunga ke ne kai. Naʻe fakakaukau heni ʻa e kau palesitenisī fakamisioná mo e puleʻanga Hōlaní ke nau kamata ha faama pateta ke tō ha meʻakai lahi ange. Naʻe tō ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí ha pateta lahi ʻi ha ngaahi ngoueʻanga ofi pē. Te nau maʻu ha pateta ʻe lauiafe ʻi he faʻahitaʻu fakatōlaú ke nau kai.

“Sio!” Ko e lea ange ia ʻa Kuleisi ki he Tangataʻeikí mo tuhu ki he tāhuli ʻa e patetá. “He ʻikai ke tau toe fiekaia!”

Naʻe kamo pē ʻa e Tangataʻeikí ka naʻe ʻikai ke malimali. Naʻá ne talaange, “Naʻá ku talanoa mo Palesiteni Sāpei. Naʻá ne talamai ʻoku kei fiekaia pē Kāingalotu ʻi Siamané, ʻo hangē ko ia ne tau ʻi aí. ʻOku ʻikai ke nau maʻu ha tokoni mei he puleʻangá ʻo hangē ko kitautolú.” Naʻe hili leva ʻe he Tangataʻeikí hono nimá ʻi he funga uma ʻo Kuleisí. “Naʻe kole mai ʻa Palesiteni Sāpei pe ʻe lava ke tau foaki ʻetau patetá ki he Kāingalotu Siamané.”

“Foaki ʻetau patetá!” Ko e kaila ia ʻa Kuleisí. Ka ko e kau Nasí mei Siamane! “Mahalo pē ko ha Kāingalotu kinautolu, Tangataʻeiki, ka ʻoku nau kei hoko pē ko e kau Siamane.”

Naʻe pehē ange ʻe he Tangataʻeikí, “ʻOku ou ʻilo ʻoku ʻikai faingofua.” “Ka ko e fānau kinautolu ʻa e ʻOtuá. ʻOkú Ne toe ʻofa pē ʻiate kinautolu. Kuó u fakamolemoleʻi kinautolu ʻi heʻenau taki-pōpula aú. ʻE lava ke tokoniʻi kitautolu kotoa ʻe he ʻEikí ke tau fakamolemoleʻi.”

Naʻe sio hake ʻa Kuleisi ki heʻene Tangataʻeikí. Ko e tokotaha loto-toʻa taha ia kuó ne ʻiló, ka naʻe ʻikai ke ne ʻiloʻi pe ʻokú ne maʻu ha loto-toʻa ke fakamolemole hangē ko iá. Peá ne manatuʻi hake ha taha ʻo ʻene kau faiako ʻi he akó he lolotonga ʻo e taú. Naʻe pehē ʻe heʻene faiakó ko e kotoa ʻo e kau Siamané ko e kau Nasi, pea naʻe ʻikai ke kovi kotoa ʻa e kau sōtia Nasí. Ka ko ʻeni kuo fiekaia ʻa e tamaiki fefine mo e tamaiki tangata ʻi Siamané, ʻo tatau mo e tuʻunga naʻe ʻi ai ʻa Kuleisí.

Naʻe fakatau ʻe Kuleisi ʻene mānavá. Peá ne pehē ange, “ʻOku mahino kiate au.” “Tau foaki kiate kinautolu ʻetau patetá.”

Naʻe fāʻofua e tangataʻeikí kiate ia mo malimali. “Ko ha taʻahine toʻa koe. Ko ha meʻa faingataʻa ʻeni ke fai. Ka ko e kau ākonga kitautolu ʻo Sīsū Kalaisi, pea pehē ki hotau ngaahi tokoua mo e tuofāfine Siamané foki.”

Naʻe malimali ʻa Kuleisi. Ne mōlia atu e ongoʻi ʻita ʻi hono lotó, peá ne ongoʻi nonga mo fiefia. Kuó ne lava ʻo fakamolemoleʻi e kakai Siamané. Pea ʻe lava ʻe Sīsū ʻo tokoni ke ne ʻofa foki ʻiate kinautolu.