2018
Pusiakiʻi ʻe ha Tamai Tonga ha Fānau ʻe Toko Ono
ʻOkatopa 2018


Ngaahi Peesi Fakalotofonuá

Pusiakiʻi ʻe ha Tamai Tonga ha Fānau ʻe Toko Ono

Ne misi maʻu pē ʻa ʻAlo Moli ke vaʻinga ʻi he Liiki ʻAkapulu Fakafonuá (National Football League—NFL).

Naʻe hoko ʻa e tokotaha vaʻinga ʻakapulu talēnitiʻiá ko ha tokotaha vaʻinga tuʻukimuʻa ʻi he ako māʻolungá peá ne maʻu mo ha ngaahi faingamālie sikolasipi ke vaʻinga ʻakapulu mei ha ngaahi ʻunivēsiti ʻi he ʻIunaitei Siteití.

“Ne u pehē pē ko e ʻakapulú ʻa e tikite ke u aʻu ai ki he NFL pea totongi fakafoki ki heʻeku ongomātuʻá ʻa e feilaulau naʻá na fai maʻakú . . . ka naʻá ku ako naʻe ʻi ai ha uiuiʻi makehe ki heʻeku moʻuí.”

Kuo hoko ‘a e talanoa fakalotomāfana ʻo ʻAlo Molí, taʻu 27, mo hono uaifí ko ʻEsilī Uatesoni, taʻu 32, ki heʻena pusiakiʻi ha fānau ʻe toko onó, ke ne mafola atu ki he loto ʻo e kakai ʻe toko lauiafe ʻi he funga ʻo e māmaní.

Naʻe pehē ʻe ʻAló naʻá ne fokotuʻu ʻenau talanoá ʻi he ʻinitanetí kae lava ʻo sio mai hono fāmili ʻi ʻAmelika mo Tongá ki heʻena fānaú. Naʻe ʻikai te ne ʻamanaki ʻe mafola pehē ʻene talanoá.

Naʻá ne pehē, “‘Oku kiʻi fakatupu lōmekina.”

“Kuo lahi e ngaahi kautaha ongoongo kuo tā mai pea mo e kakai tokolahi kuo nau fetuʻutaki mai ʻa ia ʻoku nau fefaʻuhi mo e manavaʻi paʻá mo pehē naʻe fie maʻu pē ke nau fanong ki heʻema talanoá.”

ʻOku haʻu e fāmili ʻo ʻAló mei Tonga pea naʻe fāʻeleʻi mo tupu hake ia ʻi ʻIutā. Naʻe hikifonua ʻene tamaí ko Aleaʻanga Moli, pea mo ʻene faʻeé ko Latai Moli mei Tonga, ʻi heʻena taʻu uofulu tupu lahí ke maʻu ha moʻui lelei ange maʻa ʻena fānaú.

Hili ʻene foki mai ki ʻapi mei heʻene ngāue fakafaifekau ʻi Tālasi, Tekisisí, naʻe hiki ʻa ʻAlo ki ʻAlesona ke vaʻinga ʻakapulu he kolisí. Naʻá ne fetaulaki ai mo hono uaifí ko ʻEsilī, ʻi ha uooti ʻa e kakai lalahi kei talavoú; naʻá ne hoko ʻi he taimi ko iá ko e faiako tokāteline ʻo e ongoongoleleí.

Naʻá na mali ʻi he Temipale Draper Utah ʻi he 2013. Naʻe lelei e moʻuí maʻá e ongomātuʻá ni ka naʻe fuoloa siʻi pē kuó na aʻusia ha ngaahi faingataʻa taʻe-ʻamanekina. Hili ha taimi nounou ʻena malí, naʻe fakatokoto ʻa ʻEsilī ʻi falemahaki koeʻuhi ko e palopalema ʻi hono taungafanaú; naʻe tuku leva ʻe ʻAlo ʻa ʻene vaʻinga ʻakapulú kae nofo ʻo tokangaʻi ʻa hono uaifí.

Naʻá ne pehē, “Naʻe ʻomi ʻe he ngaahi ʻaʻahi falemahaki ko iá e ongoongo fakamamahi kiate au mo hoku uaifí fakatouʻosi . . . ʻa e ʻikai te ma toe maʻu ʻa e faingamālie ke maʻu haʻama fānau.”

“Ne tautapa hoku lotó ki he ʻOtuá peá u kole kiate Ia kapau naʻe malava, ke tāpuakiʻi kimaua ʻaki ha tamasiʻi pē ʻe taha. Naʻe ʻi ai ha ngaahi poʻuli ne u ongoʻi kuo siva-e-ʻamanakí pea tānaki atu ki aí, ne u fanongo ki he tangi hoku uaifí kae ʻoua kuó ne mohe ʻi heʻene fakakaukau ko ia ʻa e tupuʻanga ʻo e meʻá ni. . . .”

Naʻe pehē ʻe ʻAló ko ha ʻahiʻahi ʻeni naʻá ne ʻahiʻahiʻi lahi ʻena tuí.

“Naʻá ku fakakaukau, ʻokú ma maʻu ha mali temipale, naʻá ku ngāue fakafaifekau pea naʻá ma ngāue mālohi . . . ko e hā ʻoku ʻikai tāpuakiʻi ai kimaua ʻe he ʻOtuá?”

“Naʻe ʻikai ke ma sio ki ai ʻi he founga totonú pea naʻe ʻi ai ha ngaahi taimi faingataʻa. Naʻe ʻi ai ha ngaahi taimi ʻi heʻeku hoko ko ia ko ha husepānití, naʻe ʻikai lava ke u tokoniʻi hoku uaifí. Naʻá ku ongoʻi ʻeku taʻemalava ke tokoní.”

Ka, ne fakavaivai e loto ʻo ʻAló hili hono fakahā ange ʻe hono tokouá naʻe ʻi ai ha fāmili ʻo ha fānau ʻe toko ono ne fie maʻu ha ʻapi.

“Naʻá ku tā ki hoku uaifí mo e ongoongó pea naʻá ku fuʻu tailiili mo loto hohaʻa . . .

“Naʻá ku kiʻi talanoa mo hoku uaifí pea naʻe ʻikai pē te ma fakakaukau ke fakamavahevaheʻi e fāmili ko ʻení pea ma fakahā ki hoku tokouá te ma ʻave ʻa e kotoa ʻo e toko onó. Ko e meʻa pē naʻá ma fie maʻu ke ʻoange kiate kinautolú ko e ʻofa ko ia naʻá ma fakaʻamu ke ʻoange ki haʻama fānau teʻeki fāʻeleʻi.”

Ko ‘eni, kuo liliu lahi ʻa e moʻui ʻo e ongomeʻa mali kei talavoú, ʻa ia naʻe ʻalu mei he ʻikai maʻu ha fānaú ki hono maʻu he taimí ni ha fānau ʻe toko ono ʻoku kamata pē honau taʻu motuʻá mei he taʻu 4 ki he 21. Ko e toko fā ʻo ʻena fānaú ʻoku ʻi ai ʻenau fie maʻu makehe.

Naʻe pehē ʻe ʻAlo, “‘I he taimi ne mau fuofua feʻiloaki aí, naʻá ma ʻiloʻi ʻema ʻofa ʻiate kinautolú.

“Naʻá ma fie maʻu maʻu pē ke ʻi ai ha fāmili pea ʻoku ma ʻiloʻi naʻe tuku ʻe he ʻOtuá kimaua ʻi honau halangá, koeʻuhi ke ma lava ʻo ʻoange kiate kinautolu ha moʻui ʻoku lelei angé. Naʻá ma fakahā ange ki heʻema fānaú, ‘he ʻikai te ma ui kimoutolu ko e fānau ohi, he te mou hoko maʻu pē ko homa ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine.’ Neongo naʻe ʻikai lava ke ma maʻu ha fānau pē ʻa maua, ka ʻoku ma ʻiloʻi naʻe fie maʻu lahi ange kimaua ʻe he fānau ko ʻení.”

‘Oku nofo e fāmili Molí ʻi ʻIutā, pea ʻoku ngāue fakatouʻosi e ongo mātuʻá mei ʻapi.

ʻOku feinga ʻe ʻAlo ke tokoniʻi ʻene fānaú ke nau tali ʻene anga fakafonua faka-Tongá, ʻa ia ʻokú ne ʻofa aí. ʻOku hingoa faka-Tonga foki mo e kotoa ʻo ʻene fānaú.

“ʻI he ʻuluaki poó naʻá ʻoange ki he fānaú e meʻakai faka-Tonga peá u ʻai ke nau ʻiloʻi . . . fakapapauʻi maʻu pē ʻokú ke tauhi ʻa e ʻOtuá ke ofi mai . . . ʻoku mahu’inga ʻa e fāmilí . . . ʻoku tau fetauhiʻaki. Kapau ʻoku fie maʻu tokoni ho fāmilí, ʻalu koe ʻo tokoniʻi kinautolu.”

ʻOku mahino kia ʻAlo ʻa e ʻi ai ʻa e ngaahi hoa-mali he funga ʻo e māmaní ʻoku nau fefaʻuhi mo e manavaʻi paʻá. ʻOkú ne ʻamanaki ʻe tokoniʻi ʻe heʻene talanoá ha ngaahi mātuʻa mali ke falala ki he palani ʻa e ʻOtuá.

“Naʻá ku ʻita maʻu pē ʻi he taimi naʻe faʻa talamai ai ʻe he kakaí ʻa e meʻa tatau pē ʻi he taimi naʻe ʻikai te ma maʻu ai ha fānaú. Te nau pehē, ‘ko e me’a kotoa pē ʻi he taimi mo e palani ‘a e ʻOtuá.’ Ka ʻoku mahino kiate au ʻi he taimí ni ʻa e ongo ko ia ʻo e taʻemaʻu ha fānau. Naʻe ʻi ai ha ngaahi fie maʻu vivili ʻi he feituʻu kehe. ʻI he ngaahi taimi faingataʻa ko iá, kuo pau ke mahino kiate koe ʻa e palani ʻa e ʻOtuá. Maʻu e tui faivelengá maʻu pē koeʻuhi ʻe faitāpuekina koe ʻe he ʻOtuá.”

Naʻá ne pehē, “Hili e ngaahi taʻu kotoa ko ʻení, ʻoku ou ʻiloʻi he taimí ni e ʻuhinga ne fokotuʻu ai ʻe he ʻOtuá ʻa e fānau ko ʻení ʻi homa halangá.”

“‘E ʻi ai ha ʻaho te mau silaʻi fakataha ai homau fāmilí ʻi he temipalé. ʻOku mahuʻinga ange ia ʻi ha meʻa ne u mei aʻusia ʻi he ʻakapulú, pe ko ha toe meʻa kehe. ʻE hoko ia ko e tāpuaki maʻongoʻonga tahá.”