2018
Hono ʻIkai Lahi e ʻAloʻofa ʻa e ʻEikí
ʻOkatopa 2018


Hono ʻIkai Lahi e ʻAloʻofa ʻa e ʻEikí

ʻE tokoniʻi kitautolu ʻe he ngaahi voliume foʻou ʻo e hisitōlia e Siasí ke tau tauhi ʻetau ngaahi fuakavá ʻaki haʻanau fakalahi ʻetau manatu ki he meʻa kuo fai ʻe he Fakamoʻuí maʻatautolú.

ʻĪmisi
holding Saints book

Ko e fuofua taimi ʻeni ʻi ha taʻu ʻe meimei laungeau, kuo pulusi ai ha ngaahi voliume foʻou e hisitōlia ʻo e Siasí, ʻi he fakahinohino ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻa e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. ʻOku fakamatalaʻi ʻe he hisitōlia ko e Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻa e talanoa moʻoni ʻo ha kakai angamaheni ne nau hoko ko ha Kau Māʻoniʻoni tuʻunga ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí (vakai, Mōsaia 3:19). Kuo kakato he taimí ni ʻa e voliume ʻuluakí, Ko e Fuka ʻo e Moʻoní 1815–1846, pea naʻe liliu ia ki ha lea fakafonua ʻe 14 ke tufaki ki ha ngaahi feituʻu lahi ʻi māmani.

Ko e Kau Māʻoniʻoní ko ha talanoa ia ki he founga hono toe fakafoki mai ʻe he ʻOtuá ʻEne fuakava taʻengatá koeʻuhí ko ʻEne ʻofa ʻi Heʻene fānaú. ʻOku fakahaaʻi ai e founga hono toe fakafoki mai ʻe he ʻEikí ʻEne ongoongoleleí ke ʻi ai ha ʻamanaki lelei mo ha nonga ʻi he taimi ʻo e moveuveú, faingataʻá, mo e mamahí. ʻOkú ne toe fakahaaʻi foki ʻa e founga ʻoku fakaiku ai ʻa e ngaahi fuakava kuo fakafoki maí ki he hakeakiʻí tuʻunga ʻia Sīsū Kalaisi.

Mahalo te ke ʻamanaki ʻoku kamata ʻa e talanoá ʻia Siosefa Sāmita, ka ko e Kau Māʻoniʻoní ʻoku kamata ia ʻi he 1815 ʻi he pā ha moʻunga afi ʻi ʻInitonēsia, ʻo ne fakatupu ha mafola ʻa e maté, mahakí, mo e moveuveú. Naʻe fili ʻa e tuʻunga kamataʻanga ko ʻení ʻo fakatatau mo e meʻa naʻe fakahā ʻe he ʻEikí fekauʻaki mo e founga ʻo ʻEne fakafoki mai e ngaahi fuakava ʻokú ne haʻi kitautolu ki he Fakamoʻuí mo ʻai ke tau lava ʻo ikunaʻi ʻa e ngaahi palopalema ʻo e moʻuí:

“Ko au ko e ʻEikí, ʻi heʻeku ʻiloʻi ʻa e fakatuʻutāmaki ʻa ia ʻe hoko mai ki he kakai ʻo e māmaní, naʻá ku ui ai ki heʻeku tamaioʻeiki ko Siosefa Sāmita, ko e Siʻí, peá u lea kiate ia mei langi, mo fai kiate ia ʻa e ngaahi fekau; …

“Koeʻuhí ke lava ʻeku fuakava taʻengatá ʻo fokotuʻu” (T&F 1:17, 22).

ʻOku fakatokanga ʻa e Kau Māʻoniʻoní mei hono kamataʻangá ʻo aʻu ki hono tufakí, ki he fānau ʻa e ʻOtuá he potu kotoa, ko e talanoa ʻeni ʻo ʻenau fuakava mo e ʻOtuá, ʻa ia ʻokú Ne ʻafioʻi honau ngaahi faingataʻaʻiá. Naʻe fakafoʻou ʻe he ʻOtuá ʻo fakafou ʻi Heʻene palōfitá, ha ngaahi fuakava ʻoku ʻikai ke ne taʻofi ʻa e koví, mamahí, faingataʻaʻiá, mo e māvae ʻi he maté ka ʻokú ne talaʻofa mai ha fakamoʻui ʻo fakafou ʻi he Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí, fakamāʻoniʻoniʻi mo fakakoloaʻi ʻetau moʻuí ʻaki ha ʻuhinga mahino, pea mo fakapapauʻi mai ko e ngaahi feohi ko ia ʻoku tau maʻu ʻi māmaní ʻe lava ke kei tuʻu pē ʻi ʻitāniti, ʻo “ō fakataha ia mo e nāunau taʻengatá” (vakai, T&F 130:2).

Kuo pulusi atu ʻa e ʻuluaki vahe ʻe valu ʻo e Ko e Fuka ʻo e Moʻoní ʻi he ʻū makasiní he lolotonga ʻo e taʻú. ʻOku fakaʻosi ʻi he makasini ʻo e māhina ní ʻa e ngaahi vahe filifili mei he Kau Māʻoniʻoní, ka ʻoku hoko atu ʻa e talanoá ʻi he saints.lds.org, ʻi he Gospel Library app, pea ʻosi paaki (fakatau ʻi he store.lds.org). ʻOku ou fakaafeʻi kimoutolu ke hoko atu hoʻomou lau iá ʻi ha taha ʻo e ngaahi sēnolo ko ʻení.

Ko ha Sīpinga mo e Palani Fakalangi

ʻOku hoko atu ʻe he Kau Māʻoniʻoní ha sīpinga fakalangi ʻa ia ʻoku fakaʻaongaʻi ai ʻe he kau palōfitá, ko ha konga ʻo ʻenau ngāue fakaetauhí, ʻa e kuohilí ke tokoni ke tau ako pe ko hai kitautolu mo ʻiloʻi e ngaahi taumuʻa ʻa e ʻOtuá ʻi heʻetau moʻuí. ʻOku kamata ʻaki ʻe ha kau palōfita tokolahi ʻi he folofolá ʻenau akonakí ʻaki haʻanau fakamatalaʻi e ngaahi talanoa ʻo e ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí ki heʻenau ngaahi kuí.1 Naʻe naʻinaʻi ʻa Molonai ki he kau laukonga ʻo e Tohi ʻa Molomoná ke nau “manatuʻi hono lahi ʻo e ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí” ʻi he kotoa ʻo e hisitōliá “pea mou fakalaulauloto ki ai ʻi homou lotó” (Molonai 10:3). ʻOku hanga ʻe he fakakaukau ki he ngaahi lelei ʻa e ʻOtuá ʻo teuteuʻi kitautolu ke tau maʻu e fakamoʻoni ʻa e Laumālié, ʻa ia ʻokú ne akoʻi kiate kitautolu ʻa “honau angamoʻoní, pea ki he ngaahi meʻa ʻo hangē ko honau angamoʻoni ʻe ʻi aí” (Sēkope 4:13; vakai foki, Molonai 10:4–5).

ʻĪmisi
dad holding children

ʻOku hanga ʻe he ʻiloʻi naʻe palani ʻe heʻetau Mātuʻa Fakalangí maʻatautolu ʻa e fiefia taupotu tahá pea mo e hakeakiʻí, ʻo ʻomi kiate kitautolu ha fakakaukau, fakahā mai mo ha tuʻunga ko e fānau ʻofeina kitautolu ʻa ha mātuʻa fakalangi, pea mo fakalahi ʻetau falala ki he ʻEikí, ʻo aʻu ai pē ki he taimi ʻo e faingataʻá. ʻE lava foki ʻe he manatu ki he lelei ʻa e ʻEikí ʻo maluʻi kitautolu mei he hīkisiá pea mo e fakatuʻutāmaki ʻo e koloaʻiá. Naʻe tohi ʻe Molomona fekauʻaki mo ha taimi naʻe kamata ai ʻa e kakai Nīfaí “ke nau fuʻu koloaʻia ʻaupito.” Ka naʻe ʻikai tatau mo ha toe taimi ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻi hono tuku ʻe he kakaí ke holoki kinautolu ʻe he hīkisiá mo e koloá, ko e taimi ko ʻení naʻa nau foua ai ha hala kehe: “Ka neongo ʻenau ngaahi koloá, pe ko honau mālohí, pe ko ʻenau tuʻumālié, ka naʻe ʻikai te nau fielahi ʻi he hīkisia ʻa honau matá; ʻo ʻikai foki ke tuai ʻenau manatuʻi ʻa e ʻEiki ko honau ʻOtuá; ka naʻa nau fakavaivaiʻi ʻa kinautolu ʻo fuʻu lahi ʻaupito ʻi hono ʻaó.” Naʻa nau tauhi ʻenau ngaahi fuakavá mo angatonu koeʻuhí “naʻa nau manatu ki hono lahi ʻo e ngaahi meʻa kuo fai ʻe he ʻEikí maʻanautolú” (vakai, ʻAlamā 62:48–50).

ʻOku akoʻi ʻi he Kau Māʻoniʻoní ha ngaahi lēsoni peheni pea toe lahi ange. ʻE tokoni atu ke ke fakatokangaʻi e toʻukupu ʻo e ʻEikí ʻi hoʻo moʻuí ʻi hoʻo aʻusia ʻa e ngaahi siviʻi ʻo e tuí, loto-mamahí mo e fiefiá, ngaahi fakahaá pea mo e fakaleleiʻi ʻo e kakai taʻehaohaoa naʻa nau ʻofa he ʻEikí mo ongoʻi ʻa ʻEne ʻofá.

ʻI hoʻomou lau iá, te mou maʻu ai ha fakakaukau mo ha ʻuhinga foʻou ʻi ha ngaahi talanoa naʻá ke ʻosi fanongo ai kimuʻa. ʻOku ʻikai ha ʻata ʻe toe ʻiloa lahi ange ʻi he hisitōlia ʻo e Siasí ka ko e ʻUluaki Mata Meʻa-hā-mai ʻa Siosefa Sāmitá, ka ʻoku tokoni ʻa e Kau Māʻoniʻoní ke mahino ange ʻa e founga ʻo e fāinga ʻa Siosefa ke fakaleleiʻi ʻa e meʻa naʻá ne ongoʻi ʻi hono lotó mo e fakakaukau naʻe ʻi hono ʻatamaí.

Naʻe ʻikai hoko e holi fakamātoato ʻa Siosefa ke ne ongoʻi e fakamolemole ʻa e Fakamoʻuí koeʻuhí he naʻá ne fakatokangaʻi naʻe ʻikai akoʻi ʻe ha taha ʻo e ngaahi siasi kuo fokotuʻu he taimi ko iá “ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻo hangē ko hono lekooti ʻi he Fuakava Foʻoú.”2 Naʻe fifili ʻa Siosefa ʻi hono ʻatamaí pe ko e fē nai ʻa e siasi naʻe totonú pe naʻa kuo nau hala kotoa pē. Naʻá ne fakaʻamu fakamātoato ʻi hono lotó pehē ange mai naʻe tonu hanau taha koeʻuhí ka ne maʻu ʻa e nonga naʻá ne fekumi ki aí. Naʻe ʻilo ʻe Siosefa te ne lava ʻo fehuʻi ki he ʻOtuá ʻi he tō kehekehe ʻa ʻene fakakaukaú mo hono lotó. Naʻá ne ʻalu ai ki he vao ʻakaú ke lotu. Naʻá ne mamata ai ki he Tamaí mo e ʻAló, pea naʻá Na fakamolemoleʻi ia mo fakaleleiʻi ʻene palopalemá ʻi ha founga naʻe teʻeki ke ne fakakaukaua.3

Naʻe fie ongoʻi ʻe Siosefa, ko hono fāmilí, pea mo e kakai tokolahi kehe naʻa nau tali e fuakava ʻa e ʻEikí kuo fakafoki maí, e ʻofa ʻa e ʻOtuá kiate kinautolú, ako e founga ke nau ʻunu ai ʻo ofi ange kiate Iá, mo fakaleleiʻi honau vā mo honau ngaahi ʻofaʻangá. ʻOku fakamatala ʻe he Kau Māʻoniʻoní ʻa honau ngaahi talanoá.

Ko e Falala ki he ʻEikí ʻi he lolotonga ʻo e Ngaahi Faingataʻá

ʻOku kau ʻi he voliume 1 ʻo e Kau Māʻoniʻoní ʻa e talanoa fakaʻofa ʻo ʻAmanitā Pānesi Sāmita mo hono fāmilí, ʻa ia naʻa nau talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻEikí mo fai Hono finangaló.4 Naʻe fakapoongi fakalilifu ʻa e husepāniti ʻo ʻAmanitaá pea mo e taha ʻo ʻena fānau tangatá, fakataha mo ha Kāingalotu ʻe toko 15 naʻe nofo fakataimi ʻi ha kiʻi nofoʻanga he kiʻi Vaitafe Soalá ʻi Mīsuli. Naʻe fakamālohia ʻe he ʻEikí ʻa ʻAmanitā ʻi he aʻusia fakalilifú ni, tali ʻene ngaahi lotú, ʻoange ha loto-toʻa, mo ʻai ke ne lava ʻo fakamoʻui ʻene tamasiʻi ne fuʻu lahi hono kafó.5

ʻOku fakahaaʻi ʻe he Kau Māʻoniʻoní ʻa e founga ʻo e ako ʻa ʻAmanitā ke falala ki he ʻEikí ʻi he lotolotonga ʻo e faingataʻa taulōfuʻú. ʻOku toe fakamatalaʻi foki ai e meʻa naʻe ako ʻe Siosefa Sāmita fekauʻaki mo e lelei ʻa e ʻOtuá ʻo aʻu ai pē ki he taimi ʻo e faingataʻá. ʻOkú ne fakahaaʻi ʻoku ʻomai ʻe he ʻiloʻi e ngaahi fengāueʻaki ʻa e ʻEikí kiate kitautolu ha fakakaukau taʻengata, tokoni ke tau vakai ki he kakaí ʻi honau tuʻunga moʻoní pea mo honau kahaʻú, pea mo tokoni ke fakamālohia ʻetau tui ʻe tokoniʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ʻi he ngaahi taimi faingataʻá.

Ko e taimi naʻe ʻilo ai ʻe he Palōfita ko Siosefá ʻa e meʻa naʻe hoko ki he fāmili ʻo ʻAmanitaá pea mo e niʻihi kehe ʻi he kiʻi Vaitafe Soalá, naʻá ne ongoʻi ʻe sai ange ke ʻalu ki he fale fakapōpulá pe fakapoongi ia ʻi hano tuku e Kāingalotú ke fakapoongi tavale. Naʻá ne feinga ʻi he ʻaho hono hokó ke fai ha fakamelino mo e kau tau ʻa Mīsulí, ʻa ē ne nau tokamalumu ke ʻohofi ʻa e nofoʻanga tokolahi taha ʻo e Kāingalotú ʻi Hihifo Mamaʻó. Ka, naʻe puke pōpula ʻa Siosefa mo tauhi ko ha taha pōpula.

ʻOsi ha meimei māhina ʻe nima mei ai, ne kei nofo pōpula pē ʻa Siosefa, ʻi ha kiʻi loki ʻi lalo fonua naʻe momoko mo fuʻu siʻisiʻi ʻi Lipetī ʻi Mīsuli. Naʻá ne fifili pe naʻe toitoi nai ʻi fē ʻa e ʻOtuá pea ko e hā hano fuoloa ʻo ʻEne lava ke fanongo ki he tangi ʻa e kau uitoú mo e kau liʻekiná. Naʻá ne lotu ai ʻo pehē, “ʻE ʻEiki, ʻe fēfē hono fuoloa ʻo ʻenau kātakiʻi ʻa e ngaahi kovi mo e ngaahi fakamālohi taʻetotonu ko ʻení, kae teʻeki ai ke fakamolū ho finangaló kiate kinautolu, pea ngāue ʻa ho finangaló ʻi he ʻaloʻofa kiate kinautolu?” (T&F 121:3).

ʻOku akoʻi kitautolu ʻe he Kau Māʻoniʻoní ko e mamahí ʻoku ʻikai ko ha fakamoʻoni ia ʻo e ʻikai hōifua ʻa e ʻEikí, pe taʻofi ʻo ʻEne ngaahi tāpuakí. Ko e fehangahangaí ko ha konga ia ʻo e palani ʻa e ʻOtuá ke fakaleleiʻi mo teuteuʻi kitautolu ki ha ikuʻanga taʻengata mo fakasilesitiale (vakai, 2 Nīfai 2:11). Naʻe ʻilo ʻe Siosefa naʻe ʻai ʻe he faingataʻaʻia taʻefakangatangata ʻa e Fakamoʻuí ke Ne lava ʻo fakafiemālieʻi kitautolu ʻi he taimi ʻoku tau faingataʻaʻia aí pea iku ʻo hakeakiʻi ai kitautolu (vakai, ʻAlamā 7:11–13). Ko e tali ki he tangi mamahi ʻa Siosefá, naʻe fokotuʻu ai ʻe he ʻEikí ha lisi ʻo e faʻahinga kotoa ʻo e ngaahi faingataʻá kimuʻa peá Ne toki folofola ʻo pehē:

“Kapau ʻe fakamanga mai ʻa e ngutu ʻo helí kiate koe, ke ke ʻiloʻi, ʻe hoku foha, ʻe foaki ʻe he ngaahi meʻá ni kotoa pē ʻa e poto kiate koe, pea ʻe hoko ia ʻo ʻaonga kiate koe.

“Naʻe ʻalu hifo ʻa e Foha ʻo e Tangatá ʻo māʻulalo ange ʻiate kinautolu kotoa pē. ʻOkú ke lahi ange koe ʻiate ia?” (T&F 122:7–8).

ʻE lava ʻe heʻetau aʻusia tonu e ngaahi meʻa ko ʻení ʻo fakakoloaʻi kitautolu ʻaki ha loto faka-Kalaisi kiate kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá. Naʻe pehē ʻe Siosefa ʻi he lolotonga ʻo ʻene ʻi he fale fakapōpulá, “ʻE ʻiʻī maʻu pē hoku mafú ʻi he ʻosi ʻa e meʻá ni ʻo laka ange ʻi ha toe taimi ki muʻa.” Naʻá ne fakaʻānaua ke ʻi he Kāingalotú ke ne fakafiemālieʻi kinautolu. Naʻá ne fakamatala ai, “Kuo teʻeki ai ke u ongoʻi pehē ʻo hangē ko e taimi ní, ka ne taʻeʻoua ʻeku tofanga ʻi he ngaahi faihala ne u tofanga aí.”6

ʻĪmisi
woman reading Saints book

Ko e taha ʻo e ngaahi ʻuhinga naʻe fakangofua ai mo tali ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e Kau Māʻoniʻoní he te ne lava ʻo tokoniʻi ke tau aʻusia ʻa e ngaahi meʻá ni ʻo fou he ngaahi talanoa ʻa e niʻihi kehé. Te tau lava ʻo ako meia ʻAmanitā naʻa mo e taimi ʻoku ʻafioʻi ai ʻe he ʻOtuá ʻi Hono poto taʻefakangatangatá ke ʻoua naʻa taʻofi ʻa e koví pe faingataʻaʻiá, ʻokú Ne kei ʻofa pē mo manatuʻi kitautolu. ʻOkú Ne ongona ʻetau ngaahi lotú pea ʻoku ʻaloʻofa mo angaʻofa.

Ngaahi Tāpuaki Fakatemipale Kuo Fakafoki Maí

ʻOku ʻikai ha toe feituʻu kuo fakahaaʻi lelei ange ai ʻa e ʻaloʻofá mo e angaʻofá kiate kitautolu ka ʻi he temipalé. Ko e uho ʻo e Kau Māʻoniʻoní ʻa e talanoa ki he fakafoki mai ʻo e ngaahi tāpuaki fakatemipalé. ʻOku ngata ʻa e voliume ʻuluakí ʻi he taimi naʻe maʻu ai ʻe ha lauiafe ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻa e ngaahi ouau toputapú ʻi he Temipale Nāvuú ʻi he 1846. ʻE fakaʻosi ʻaki e voliume uá hono fakatapui ʻo e Temipale Sōlekí pea mo e kamata ʻa e Kāingalotú ke maʻu ʻi ai ʻa e ngaahi ouaú ʻi he 1893. ʻE fakaʻosi ʻaki e voliume tolú e kamata ke fakatahataha ʻa e Kāingalotu ʻIulopé ki he temipale ʻi Suisalaní ʻi he 1955. ʻE hoko mai e voliume hono faá ʻo aʻu mai ki he lolotongá ni, ʻi he mofele ʻa e ngaahi temipalé he māmaní pea mo e maʻu ʻe he Kāingalotu ʻi he kotoa ʻo e kolopé ʻa e ngaahi ouau ʻo e hakeakiʻí, hangē ko ia ne vīsone mai ki ai ʻa e kau palōfita ʻo e kuohili mamaʻó.

ʻOku tau fai ʻi he fale ʻo e ʻEikí ha ngaahi fuakava pea mo fakakoloaʻi kitautolu ʻaki e mālohi ke tau ikunaʻi ʻa e ngaahi haʻahaʻa ʻo e Hingá, kau ai ʻa e kovi mo e mamahi ʻo e moʻui ʻi he māmaní. ʻOku tau maʻu ai ʻa e maluʻi mo e mālohi taupotu ke tuʻu mai ʻi he Toetuʻú, kuo ʻosi silaʻi ki hotau ngaahi ʻofaʻangá ʻo taʻengata.

ʻE tokoni ʻa e Kau Māʻoniʻoní ke tau tauhi ʻetau ngaahi fuakavá ʻaki hano fakalahi ʻetau manatú ʻi ha ngaahi founga angamamalu. ʻE tokoni ia ke tau manatuʻi maʻu pē ʻa e meʻa kuo fai ʻe he Fakamoʻuí maʻatautolú. Ka ne taʻeʻoua e ngaahi lekooti ʻo e fengāueʻaki ʻa e ʻOtuá ʻi he kuohilí, he ʻikai ke tau lava ʻo “manatuʻi hono lahi ʻo e ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí ki he fānau ʻa e tangatá” (Molonai 10:3). ʻI he ngaahi ʻuhinga ko ʻení, ʻoku tau moʻua ai ki he ʻEikí pea ki he Kau Māʻoniʻoni naʻa nau lekooti ʻenau ngaahi aʻusia ʻo ʻEne ʻofa kiate kinautolú. Naʻe fekau ʻe he ʻEikí ʻa Siosefa Sāmita ke ne lekooti ʻene ngaahi aʻusiá (vakai, T&F 21:1). Naʻá Ne fekau ha taha faihisitōlia ʻo e Siasí naʻe ngāue ʻi he malumalu ʻo e fakahinohino ʻa Siosefá ke ne “tauhi ʻa e lekooti mo e hisitōlia ʻo e siasí maʻu ai pē” (T&F 47:3). Naʻá Ne fekau ke kau ʻi he hisitōliá “ʻa e ngaahi meʻa kotoa ʻe ʻaonga ki he siasí, pea ki he ngaahi toʻu tangata tupu haké” (T&F 69:8).

ʻI he ngaahi fakahā pea mo e talaʻofa ʻo e fuakava ko ʻeni ke manatu maʻu ai pē ki he Fakamoʻuí, naʻe kamata leva ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá hono palani ʻo e Kau Māʻoniʻoní ʻi he taʻu ʻe 10 kuo hilí. ʻOku mau poupou atu heni ke mou lau ia, mo falala te ne tokoni ke mahino kiate kimoutolu e palani ʻa e ʻOtuá, pea fakatokangaʻi e lahi ʻo e ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí, mo kātaki faivelenga ʻi he taimi ʻo e tokamālié mo e tokatāmakí, pea maʻu ha ʻofa faka-Kalaisi ki he niʻihi kehé, mo tauhi ʻa e ngaahi fuakava ʻoku fakatau ki homou hakeakiʻí.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. ʻOku kau ʻi he sīpingá ʻa Nīfai (1 Nīfai 17:23–43), Tuʻi ko Penisimaní (Mōsaia 1), Limihai (Mōsaia 7), ʻāngelo ʻa e ʻEikí kia ʻAlamaá (Mōsaia 27), ʻAlamā (ʻAlamā 9:10), Molomona (Molomona 3:17–22), mo Mōsese (ʻEkesōtosi 13:3).

  2. Joseph Smith, ʻi he “History, circa Summer 1832,” 2, josephsmithpapers.org.

  3. Vakai, “History, 1838–1856, volume A-1 [23 December 1805–30 August 1834],” 3, josephsmithpapers.org.

  4. Vakai, “Revelation, 12 January 1838–C,” [1], josephsmithpapers.org.

  5. Vakai, Kau Māʻoniʻoní, voliume 1, vahe 30, “Tau ʻo Hangē ko e Kau ʻĀngeló.”

  6. “Letter to Presendia Huntington Buell, 15 March 1839,” [1], josephsmithpapers.org.