2018
Fuaʻimoá, Fiusí, mo e Tuí
ʻOkatopa 2018


Fuaʻimoá, Fiusí, mo e Tuí

Alavaro Alcaino

ʻEnitofakasitā, Silei

ʻĪmisi
pencil sharpener

Tā fakatātaaʻi ʻe Carolyn Vibbert

Ko e taha ʻo ʻemau ngaahi taumuʻa fakafāmilí ke tānaki ha paʻanga feʻunga ke tipōsiti ʻaki homau ʻapí. Ka ne ʻikai e taumuʻa ko iá, ne u mei fakamoleki e ngaahi fakaʻosinga ʻo e uiké he sio televīsoné, mo tali ki ha ngaahi faingamālie fakapaʻanga ke hoko mai.

ʻI heʻeku hoko ko ha fakaʻuli ki ha kautaha keli makakoloa ʻi he fakatokelau ʻo Sileí, ʻoku ou mavahe ai ʻo ngāue ʻi he ʻaho ʻe fā he uike, pea mālōlō ʻi he ʻaho ʻe tolu—mei he Tokonaki ki he Mōnite. Naʻa mau fakakaukau ke mau kamata fakatau fuaʻimoa, ke tokoni ki heʻemau paʻanga hū maí mo fakahū ha paʻanga ki hamau ʻapi. Ko ʻemau palaní ke tānaki e ngaahi ʻotá mei homau ngaahi kaungāmeʻá, kaungāʻapí, mo e kāingalotu ʻo e Siasí; fakatau mai ha fuaʻimoa ʻe meimei 1,000 ʻi he uike mei ha feituʻu hū koloa; pea mau fakaheka e fuaʻimoá ʻo tufa he ʻaho Tokonakí mo e Mōnité.

Naʻá ku fakakaukau mo hoku uaifi ko Lolá ke ma ʻave ʻema ongo kiʻi tamaikí ʻi he tufa ʻo e fuaʻimoá mo mau fiefia fakataha ai pē. Kaekehe, ko e taimi ne mau lele atu ai ke fakatau mai ʻemau ʻuluaki uta fuaʻimoá, ne hoko ha fakatuʻutāmaki. Naʻe vaʻinga ha taha ʻo ʻema ongo kiʻi tamaikí mo ha kiʻi meʻa fakamata peni vahevahe ukamea, ʻo ne lī ʻa e meʻa fakamatá ʻo tō tonu hifo ia ʻi he foʻi ava ki he meʻa tutu sikaletí. Naʻe mofisifisi, pea mate kotoa e meʻa fakaʻuhila ʻi heʻemau vēní, ʻo tuʻu fakafokifā ia ʻi he lotomālie ʻo e hala lahí. Kuo pā ha foʻi fiusi.

Naʻe kamata ke mau lotomamahi ne mau ongoʻi ai hangē ka mau ka tangí he lolotonga ʻemau tangutu ʻo fakaʻefiʻefi ki he ʻū meʻalelé mo fifili pe ko e hā te mau faí. Ka ʻi he momeniti ko iá, ne u manatuʻi kuo ʻosi talaʻofa ʻe he ʻEikí ke hiki hake mo tokoniʻi kitautolu kapau te tau falala kiate Ia. Naʻe kāpui au ʻe ha ongoʻi nonga. Naʻá ku ʻiloʻi he ʻikai ke u tangutu pē ʻo lāunga. Naʻe ʻi ai ʻemau palopalema, pea ʻi he tokoni ʻa e ʻOtuá, te mau lava ʻo fakaleleiʻi ia.

Ne u fesiofaki mo Lola peá ma pehē, “Kuo pau ke tau fakahaaʻi e tuí.” Ne mau fai leva ha lotu mo holoholoʻi homau loʻimatá. Hili iá, ne u hū leva ki tuʻa ʻo teke ʻa e kaá, kae fakaʻuli ʻa Lola. Naʻe tokolahi mo ha kakai ʻe niʻihi ne nau hū ki tuʻa mei heʻenau meʻalelé ke tokoni mai kiate au.

Ne mau teke ʻa e kaá ʻi ha mita nai ʻe 200 pea mau toki maʻu ha feituʻu malu he veʻehalá ke tau ai. Naʻá ku fakatokangaʻi ʻi he holo hifo ʻa e kaá ke tuʻú, ʻoku mau tau tonu ʻi muʻa ʻi ha falekoloa letiō meʻalele.

Naʻá ku toʻo leva ʻa e fiusi naʻe paá, peá u hū atu ki he falekoloá ʻo ʻeke ange, “ʻOku mou maʻu heni ha meʻa peheni?”

Naʻe tali mai ʻe he faifakataú, “ʻIo.”

Naʻá ku fakatau mai leva ha foʻi fiusi ʻo fokotuʻu, ne moʻui leva ʻa e kaá, pea hoko atu ʻemau fonongá. Naʻe teu ke tāpuni ʻa e feituʻu hū fuaʻimoá ʻi he taimi naʻa mau afe atu aí. Ne mau fakatau mai ʻemau fuaʻimoá pea mau tufaki.

Ko e taimi ʻoku ʻi ai ai hatau ngaahi faingataʻaʻiá, ʻoku fie maʻu ke tau manatuʻi ke kole tokoni ki heʻetau Tamai Hēvaní. ʻOku ou ʻiloʻi te Ne tali mai ka tau ka vilitaki atu mo fakahaaʻi ʻetau falala kiate Iá.