2018
ʻEletā Gerrit W. Gong: ʻOfa ki he ʻEikí pea Falala kiate Ia
ʻOkatopa 2018


ʻEletā Gerrit W. Gong: ʻOfa ki he ʻEikí pea Falala Kiate Ia

ʻĪmisi
Elder and Sister Gong

ʻI he hoko ʻa Kēleti W. Kongo ko ha tamasiʻi ako toki mali foʻou kuo ʻosi mei he University of Oxford ʻi ʻIngilaní, naʻá ne ako mei heʻene aʻusia fakatāutahá, ko e taimi ʻoku tau ʻofa ai ki he ʻEikí mo falala kiate Iá, te Ne tokoniʻi kitautolu, tataki kitautolu, mo fakamālohia kitautolu.

Naʻe hoko ʻa Kēleti ko ha tokotaha ako maʻu sikolasipi (Rhodes) naʻá ne feingaʻi ke fakakakato ha ongo mataʻitohi ʻunivēsiti māʻolunga ʻe ua, ko e taha ai ko ha mataʻitohi toketā. ʻI he taimi tatau, naʻá ne hoko ai ko e taha ʻo e kau pīsopeliki ʻo e Uooti ʻŌkesifōtí. Naʻá ne manatuʻi mo hono uaifi ko Sūsaná ʻa e faleʻi naʻe ʻoange ʻe ʻEletā Tēvita B. Haiti (1906–2004) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he taimi naʻá ne fakahoko ai ʻena malí ʻi he Temipale Salt Lake. ʻOku pehē ʻe ʻEletā Kongo, “Naʻá ne talamai ke ma feinga ke ʻi ai maʻu pē hama fatongia. Naʻá ma ʻilo kapau te ma falala ki he ʻOtuá pea fai homa lelei tahá, te Ne tokoniʻi kimaua.”

Naʻe pehē ʻe Kēleti mo Sūsana, naʻá na maʻu ha “tokoni fakalangi mo ha ʻaloʻofa ongongofua.” Lolotonga e hokohoko atu ʻa Kēleti ʻi he pīsopelikí, naʻá ne fakakakato ʻa e ngaahi fie maʻu fakaako kotoa ki hono mataʻitohi toketaá, kae toe pē ʻene pepa fekumi fakatotoló. Naʻá ne kole kia ʻĀlani Uesitā, ko e pīsope ʻo e Uooti ʻŌkesifōtí ha tāpuaki lakanga fakataulaʻeikí. Naʻe maʻu ʻe Kēleti ʻa e talaʻofa ko ení ʻi heʻene tāpuakí: “Hokohoko atu hoʻo fai ʻa ia kotoa te ke ala lavá, pea ʻe tāpuekina koe ʻe he ʻEikí.”

Naʻe kole tokoni ha ongo mēmipa ʻe ua ʻi he uōtí ko ha ongo sekelitali ngāue fakalao taukei ke tokoni ki hono taipeʻi ʻene pepa fakaangaangá, pea naʻe lava ai ʻe Kēleti ʻo fakakakato ʻene pepa fekumi fakatotoló ʻi ha ngaahi māhina siʻi. ʻIo, naʻá ne fakakakato fakatouʻosi hono mataʻitohi M.A mo e toketaá ʻi ha taʻu pē ʻe tolu. ʻI heʻene ʻosi mei he akó naʻá ne toe tali foki mo ha lakanga ko ha faiako fekumi ʻi he ʻunivēsití. Naʻe hoko ʻene aʻusia ʻi ʻŌkesifōtí ke ne fakamālohia ai ʻene falala ki he ʻEikí, ʻa e falala kuó ne paotoloaki mai ʻo aʻu ki he ʻaho ní, pea ʻe hokohoko atu ʻene tāpuekina ʻa Kēleti W. Kongo lolotonga ʻene fai fatongia ʻi he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá.

Ngaahi Foʻi Maá mo e Mataʻi Iká

ʻOku pehē ʻe ʻEletā Kongo, “ʻOku angaʻofa mo ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí pea ʻokú Ne finangalo ke tāpuekina kitautolu. Kapau te tau fai hotau lelei tahá, te Ne tuku ke tau lava ʻo fakahoko ha meʻa lahi ange ʻi he meʻa naʻa tau mei malavá. ʻOku hangē ia ko e liuliunga ʻa e ngaahi foʻi maá mo e mataʻi iká. ʻOku haʻao ʻe he ʻEikí ʻa e meʻa ʻoku tau maʻú peá Ne fakalahi ia ke ope atu ʻi he meʻa naʻa tau mei malava ʻo fakahoko pē ʻiate kitautolú.”

Naʻá ne pehē, “Ko e tefitoʻi moʻoni ʻo e ngaahi foʻi maá mo e mataʻi iká ʻoku toe tonu pē ki he akó. Naʻa mo e taimi ʻoku ʻikai ke lava ai e akó, ko e meʻa ʻoku laú ʻa e laumālie ʻo e akó, koeʻuhí ʻoku taʻengata ʻa e akó. Te tau lava kotoa ʻo fekumi ki he māmá mo e moʻoní, ʻo tatau ai pē ko e hā hotau tūkungá. ʻI heʻetau fakahoko iá, ʻe tokoni mai e ʻEikí kiate kitautolu ke tau maʻu ia.”

Haʻisia ki he Fuakavá

Naʻe ako ʻe ʻEletā Kongo lolotonga ʻene ʻi ʻŌkesifōtí ha tefitoʻi moʻoni ʻe taha ʻo e ongoongoleleí, naʻá ne ui ko e “haʻisia ki he fuakavá.”

Naʻá ne pehē, “ʻI heʻetau ʻunuʻunu ke ofi ange ki he ʻEikí, ʻoku tau ʻunu ai ke toe vāofi ange mo e niʻihi kehé. ʻI ʻŌkesifooti, naʻá ku mataʻikoloa ʻaki mo Sūsana ʻema ngaahi aʻusia he uōtí ʻo hangē pē ko ʻema ngaahi aʻusia fakaakó. Ko e tokolahi ʻo homa ngaahi kaungāmeʻa fafale he ʻaho ní ko e kakai mei he Uooti ʻŌkesifōtí.”

Ko e taha hona ngaahi kaungāmeʻa ko iá ko Timi mo Kefilini Uiti, ʻokú na manatuʻi ʻenau ʻalu mo e fāmili Kongó ki he temipalé. Naʻe pehē ʻe Sisitā Uiti, “ʻOku ou manatuʻi lelei hono toʻo ʻe Misa Kongo hono uasí koeʻuhí ke ʻoua naʻa fakahohaʻasi pe puleʻi ia ʻe he taimí lolotonga ʻene fakalaulauloto ki he ngaahi meʻa ʻo e taʻengatá. Naʻe hoko ʻa e kiʻi ngāue siʻisiʻi ko iá ke ne tokoniʻi au ke u toe tōnunga ange ʻi heʻeku moihū ʻi he temipalé.”

Naʻe faʻa fetaulaki ʻa e ongo Kongó mo hona ngaahi kaungāmeʻa ʻokú na ʻiló koeʻuhí ko e ongoongoleleí. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Kongo, “ʻE faʻa talamai ʻe he kakaí, ‘Naʻá mau ngāue mo koe he taimi naʻá ke ʻi he fakataha alēlea maʻolungá aí, pea ko e meʻa tatau pē kiate kimaua.” ʻOku ou houngaʻia ko ha palesiteni siteiki mo ha fakataha alēlea fakauooti naʻá ne tokoniʻi au ʻi heʻeku hoko ko ha pīsope kei talavoú. ʻOku tau moʻua kotoa ki he mātuʻá, fāmili ʻi he fonó, kaungāʻapi, kau palesiteni fakamisiona, ngaahi tuofāfine, mo e kau taki lakanga fakataulaʻeiki ʻoku nau angaʻofa mai kiate kitautolu, tataki kitautolu, mo fakalotolahiʻi kitautolu ke tau haʻu kia Kalaisi.”

Tukufakaholo Fakafāmilí

ʻOku foki e hisitōlia fakafāmili ʻo ʻEletā Kongó ʻaki ha toʻutangata ʻe 34 ki he ʻUluaki Talākoni Kongó, ʻa ia naʻe fāʻeleʻi ʻi he 837 AD. Naʻe hikifonua mai ʻa e kui ua ʻa ʻEletā Kongó mei Siaina ki ʻAmelika. Naʻe kau ʻa ʻene fineʻeikí ko Siini ki he Siasí; ʻi heʻene kei finemuí ʻi Hauaiʻi, USA, peá ne hū ki he ʻUnivēsiti Brigham Young ʻi Polovo, ʻIutā, USA, ʻa ia naʻá ne nofo ai mo e fāmili ʻo Kēleti Tī Songí, ko e fuofua puleako ʻo e Kolisi Tufunga ʻĀtí. Naʻá ne pehē, “Naʻe tokoniʻi au ʻe he fāmili Tī Songí ke mahino kiate au ʻa e fāmili ʻo e ongoongoleleí.”

Naʻe hoko atu ʻa Siini hili ʻene ako ʻi BYU ki he ʻUnivēsiti Stanford ʻi Palo Ato, Kalefōnia, ʻAmelika, ʻa ia naʻá ne fetaulaki ai mo Uolotā A. Kongo. Naʻe pehē ʻe Siini, “Naʻe ʻosi hoko ʻa Uolotā ia ko ha tokotaha Kalisitiane naʻe ʻosi mahino ki ai ʻa e ʻuhinga ʻo e ongoongolelei kuo toe fakafoki maí.” Naʻá ne kau ki he Siasí, pea hili ha taʻu ʻe taha mei ai naʻá na mali leva ʻi he Temipale Salt Lake. Naʻá na hoko fakatouʻosi ko ha ongo faiako fakapalofesinale peá na faiako ʻi ha taʻu ʻe 70 tupu fakakātoa.

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Kongo, “Naʻe hoko foki ʻa Teti ko ha pēteliake pea koeʻuhí naʻe foaki ʻa e ngaahi tāpuaki fakapēteliaké ʻi homau ʻapí, naʻe fonu homau ʻapí ʻi he ongo ʻapasia mamalu ki he ʻofa ʻa e ʻOtuá ki he taha kotoa ʻo ʻEne fānaú.”

ʻĪmisi
Elder Gong as a baby with his parents

ʻI he ʻaho 23 ʻo Tīsema, 1953, naʻe fāʻeleʻi ai e fuofua tama ʻi he fānau ʻe toko tolu ʻa Siini mo Uolotaá ʻi Letiuti Siti, Kalefōnia. Naʻe pehē ʻe Siini, “Ko hono hingoa Kēletí, ko ha hingoa faka-Hōlani (Dutch), ke fakamanatua ʻaki ʻa Kēleti Tī Songi. Ko hono hingoa lotó ko Uolotā, ke fakamanatua ʻaki ʻene tamaí. Pea ko hono fakaikú ʻoku faka-Siaina, ʻa ia ʻokú ne fakamanatua hono tukufakaholó.”

Naʻe pehē ʻe Siini ko ha tokotaha tokanga ʻa Kēleti ki hono tehiná mo hono kiʻi tuofefiné, ʻa Palaieni mo Makeleta. Naʻá ne [Siini] pehē, “ʻOkú ne [Kēleti] saiʻia ke tokoni kiate kinaua, ʻo aʻu ki he fanga kiʻi meʻa ikiikí hangē ko hono haʻi hona suú.” Naʻá ne manatuʻi ʻene foki mai ki ʻapi mei he lotú he ʻaho ʻe taha ʻo fanongo atu ki he pehē ʻe Kēleti mo Palaieni naʻe taʻeoli e lea he sākalamēnití. Naʻá ne pehē, “Naʻá ku poleʻi kinaua: ‘Peʻi mo ʻai leva ʻe kimoua ha lea ʻoku mālie angé.’ Naʻá na tali ʻa e polé pea kamata leva ke na toe tokanga ange ki he ngaahi leá kotoa.”

ʻI he kei talavou ʻa Kēletí, naʻá ne manako ke ʻalu ʻo ʻeva mo kaka moʻunga mo e kau talavou kehe ʻi hono uōtí. ʻOku manatuʻi ʻe hano kaungāmeʻa mamae ko Uali Salapeka ʻenau kemi ʻe taha. “Naʻa mau ʻi ai mo Kēleti mo hono tehiná, Palaieni mo ha kaungāmeʻa ʻe taha ne teʻeki kau ki he Siasí. Naʻe fai atu pē, pea kamata ke mau hiva ha ngaahi himi. Naʻe fasi mai ʻa Kēleti, hiva tēnoa ʻa Palaieni, peá u laulalo atu au. ʻOku ou tui naʻa mau hiva ha ngaahi himi ʻe 10 pe 20, ko ʻemau fiefia pē ke hiva. Ko ha aʻusia lelei ia. Naʻe fiefia ʻaupito ai homau kaungāmeʻa teʻeki Siasí.”

ʻOku manatuʻi foki ʻe Misa Salapeka ʻa hono kole ʻe Kēleti ki he kau fakakaekaé ʻi heʻenau kei ʻi he ako māʻolungá, ke nau takiʻi ha fakakaekae melino ki heʻenau timi veimaú. Naʻá ne pehē, “Naʻá ne fakalotoa kinautolu ʻoku lelei ʻa e poupou ʻi he loto tauʻatāiná ki he taha kotoa, pea ne nau tali angi ki ai!”

ʻĪmisi
Elder Gong as a missionary and later with a missionary

Mei toʻohemá: Ko Māselī mo Kōtoni B. Hingikelī ʻi heʻena feʻiloaki mo Kēleti mo Sūsana ʻi heʻena kātoanga malí. ʻI he taimi naʻe hoko ai ʻa ʻEletā Kongo ko ha faifekau ʻi Taiuaní, naʻá ne akoʻi ha fāmili pea hili ha ngaahi taʻu lahi mei ai, naʻá ne hoko ko ha Taki Māʻolunga ʻo ne feʻiloaki ai mo ha mokopuna tangata ʻo e taha ʻo e ngaahi ʻōfefine ʻi he fāmilí. ʻI Vietinami, naʻe tā valivali ai ʻe ʻEletā mo Sisitā Kongo ha fakatātā he holisí ko ha founga ke ne ʻomi ai ha fiefia ki he fānau ne nau fehangahangai mo e ngaahi faingataʻá. Ko e fakatahataha ʻa e fāmili Kongó mo kinautolu ne nau tokoni ki hono tā valivali e fakatātā ʻi he holisí ʻi Vietinamí.

ʻI he hili e ako māʻolungá, naʻe hū leva ʻa ʻEletā Kongo ki he Brigham Young University. Naʻá ne ngāue fakafaifekau ʻi he Misiona Taiwan Taipei mei he 1973 ki he 1975, peá ne foki leva ki BYU, ʻo ne maʻu ai hono mataʻitohi B.A. ʻi he 1977 ʻi he ngaahi ako Faka-ʻĒsiá mo e ako fakaʻunivēsití.

Faikaumeʻá mo e Malí

ʻI he hili ʻene ngāue fakafaifekaú, naʻe pole ʻa ʻEletā Kongo ke fakahoko ha ngaahi faeasaiti ʻi he efiafi Sāpaté ʻi he Senitā Akoʻanga Fakafaifekau ʻi Polovó. Naʻe tokoni ʻa e faeasaití ke fakataukeiʻi ʻa e kau faifekau naʻe ui ki Taiuaní ki hono kakaí, tukufakaholó, mo e anga fakafonuá. Naʻe kau he kau faifekau ko iá ʻa Sisitā Sūsana Linisī mei Teilasivila, ʻIutā, ko e ʻōfefine ʻo Lisiate P. mo Meleane B. Linisī. Naʻe hoko ʻa Misa Linisī ko ha mēmipa ʻo e Kōlomu hono Ua ʻo e Kau Fitungofulú. ʻOku pehē ʻe ʻEletā Kongo, “Ne u ongoʻi hangē kuó u maheni fuoloa mo Sūsaná.”

Hili ha taʻu ʻe ua mei ai, ko e ʻosi ia ha ngaahi māhina ʻo e foki mai ʻa Sūsana ki BYU mei heʻene ngāue fakafaifekaú, naʻe ʻi Polovo ai ʻa Kēleti mo hono fāmilí. Naʻe faiako ʻene tamaí ʻi he ʻunivēsití, pea kuo ʻosi palani ʻe Kēleti haʻane ʻaʻahi uike ʻe ua ki ai. Naʻe fakalōloa ʻene ʻaʻahí ke uike fā, koeʻuhí naʻá ne faikaumeʻa mo Sūsana he ʻaho kotoa pē. Pea naʻe ʻalu leva ʻa Kēleti ʻo ako ngāue ʻi Hauaiʻi kimuʻa peá ne foki ki ʻŌkesifōtí.

ʻOku manatu ʻa ʻEletā Kongo, “Naʻá ma feʻofaʻaki mei ha ongo hemisifia kehekehe ʻe ua. Naʻá ku feinga ako ʻi ʻIngilani lolotonga ʻeku feinga ke u ʻilo ʻa e meʻa kotoa pē te u ala ʻiló fekauʻaki mo [Sūsana] mei he tuliki ʻo e ʻŌseni ʻAtalanitikí.

Naʻe pehē ʻe Sisitā Kongo, “Naʻá ma fakamaʻu ʻi he telefoní. Naʻá ne toe foki mai ki ʻapi ʻi he ʻAho ʻo e Fakafetaʻí (Thanksgiving), pea naʻá ma mali ʻi he fuofua ʻaho naʻe ava ai e temipalé ʻi he taʻu foʻoú.” Hili ha uike ʻe ua mei ai, naʻá na puna ki ʻIngilani ke kamata fakataha ai ʻena moʻuí.

ʻOku pehē ʻe ʻEletā Kongo, “ʻI he taimi ʻoku nofo-mali ai ʻa e kakaí, ʻoku hoko ai ʻa e fāmili ʻe uá ʻo taha. Pea ko e meʻa tofu pē ia naʻe hoko kiate aú. Ne u ongoʻi ko e konga au ʻo e fāmili Linisií, ʻo hangē pē ko ʻeku hoko ko e konga ʻo e fāmili Kongó.”

ʻĪmisi
Gong wedding photo with the Hinckleys

Ko ha Ngāue Maʻuʻanga Moʻui Fisifisimuʻa

Hili haʻane ngāue ko e faiako ʻi ha taimi nounou ʻi ʻŌkesifōtí, naʻe hiki mai leva ʻa Kēleti ʻo ngāue ʻi he ngāue ʻa e puleʻangá ʻi Uasingatoni D.C., USA. ʻI he 1984, naʻá ne hoko ai ko ha taha ʻo e kau ngāue ʻi hono toe fili mai ʻo Leikeni mo Pusí, ʻa ia naʻá ne ʻōfisi fakataha ai mo Maiki Lēviti, naʻe hoko kimui ai ko e kōvana ʻo ʻIutaá. Naʻe pehē ʻe Misa Lēviti, “Naʻe ngāue tokanga ʻa Kēleti mo mohu fakakaukau, ka naʻe makehe ia mei he toengá ko e ope atu ʻene angaʻofá.”

ʻI he 1985 naʻe hoko ai ʻa Kēleti ko e tokoni makehe ki he Tokoni Sekelitali ʻa e Potungāue ʻa e Puleʻangá. ʻI he 1987 naʻá ne hoko ai ko ha tokoni makehe ki he ʻamipasitoa ʻa ʻAmelika ʻi Peisingi, Siainá. Pea ʻi he 1989 ki he 2001, naʻá ne fakahoko fatongia ai ʻi ha ngaahi lakanga kehekehe ʻi he Senitā ki he Ngaahi Ako Fakaefounga mo Fakatuʻapuleʻanga ʻi Uasingatoni, D.C. Naʻá ne toe foki leva ki he malaʻe ʻo e akó ʻi he taimi naʻá ne tali ai ke hoko ko e tokoni ki he palesiteni ki he founga palaní ʻi BYU. Naʻá ne fakahoko fatongia ʻi he lakanga ko iá ʻi ha taʻu ʻe hiva.

Naʻe hoko mai pē ʻi hono tafaʻakí ʻa Keuli Senikini, ko e tokoni ki he palesiteni ʻo e ʻunivēsití ki he fetuʻutakí ʻi BYU. ʻOkú ne manatuʻi ʻa e malava ʻa Kēleti Kongo ke fakalotolahiʻi ʻa kinautolu ne feohi mo iá. Naʻá ne pehē, “Kapau naʻe ʻikai ke ke maʻu ʻa e lotofalala te ke lava ʻo fai ha ngāue faingataʻa, naʻá ne maʻu ʻa e lotofalala ko iá kiate koe. Naʻá ne fai ʻa e meʻa kotoa pē ʻi hono mālohí ke akonekina koe, ʻoatu ha ʻamanaki lelei kiate koe, pea tuku ke ke laka atu ki muʻa ʻo fakamoʻoniʻi koe.”

ʻOku fakamatalaʻi ʻe he fakamaau Lahi ko ia ko Tōmasi B. Kilifí, ʻa ia naʻá ne ʻiloʻi ʻa ʻEletā Kongo ʻi Uasingatoni mo BYU foki, ʻa ʻene fengāueʻaki mo iá ʻo pehē: “ʻI he ʻosi ha fepōtalanoaʻaki, te ke fakatokangaʻi ko koe ʻe nofotaha ki ai ʻene tokangá. Ko ha tokotaha fakafanongo moʻoni. Pea ʻokú ne ʻeke ha ngaahi fehuʻi fakatupu fakakaukau.”

ʻOku pehē ʻe Sēsolo O. Samuelasoni, ko e Fitungofulu Māʻolunga mālōlō mo e palesiteni mālōlō ʻo BYU, ko ʻEletā Kongó, “ʻoku anga fakalongolongo ka ʻoku longomoʻui maʻu pē ʻene fakaukaú.”

ʻĪmisi
Gong family in Vietnam

Moʻui Fakafāmilí

Naʻe hoko ʻa Kēleti mo Sūsana ko e ongo mātuʻa ki ha ngaahi foha ʻe toko fā—ko ʻĒpalahame, Samuela, Kulisitofā, mo Mātiu—ʻa ia ne nau tupu hake ʻi ha ngaahi ʻātakai kehekehe.

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Kongo, “ʻI heʻemau ʻi Peisingí, naʻe maʻu ʻe heʻema fānaú ʻa e tāpuaki ʻenau hoko pē ko honau ngaahi kaungāmeʻá.

Naʻe toe pehē ʻe Sisitā Kongo, “ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, naʻa nau maʻu e faingamālie ke mamata ai ki ha toe ʻata kehe ange ʻo e māmaní.” “ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, naʻá ne tokoniʻi kimautolu ke mau toe uouongataha ange ko ha fāmili.” ʻOku kei talamai pē ʻe heʻema fānaú ko e meʻa lelei taha naʻá ma fakahoko ʻi heʻema hoko ko e mātuʻá ko ʻema ʻoange kiate kinautolu ha ngaahi tokouá.

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Kongo, “Ko e taimi pē ʻoku mau fakaʻaongaʻi ai ʻemau ʻū maile fefolauʻaki vakapuná, ʻokú ma tuku ki he tokotaha takitaha ke ne fili ha feituʻu ke mau folau ki ai. Naʻa mau kamata ʻi Uasingatoni D.C., ʻa ia ne mau nofo aí, pea mau ʻalu leva ki ʻIngilani, ko e Sieki Lepapulika, Kalisi, Toake, ʻInitia, Siaina, mo Siapani.”

Naʻe pehē ʻe Sūsana, “Naʻe ʻi ai haʻamau lao tukupau ʻe taha ʻi he folau ko iá. Ko e fē pē ha feituʻu te mau folau ki ai, te mau kai ʻi he meʻakai tuʻufonua ʻa e kakai ko iá.” ʻI he fakaʻosiʻosi ʻenau folaú ʻi Siapaní, naʻe talaange ai ʻe ʻEletā Kongo ki hono ngaahi fohá te ne ʻave kinautolu ki ha falekai pulu “ONGOONGOA FAKAMĀMANI LAHI” Naʻe kai ai ʻe he ngaahi foha ʻe toko fā mo e ongo mātuʻa fiekaia ko ʻení ha foʻi hemipeeka ʻe 17 ʻi he Mekitānoló!

Naʻe pehē ʻe ʻĒpalahame, “Naʻe tōkaki ai ʻe Mami mo Teti ha tuʻunga māʻolunga ʻo e ako mei heʻete aʻusiá. ʻOku fakakaukau lahi ʻa Teti ki he founga ʻoku tokonia ai e kakaí ʻe heʻenau ngaahi aʻusiá, ʻo kau ai e anga fakafonuá kakato.” ʻOku fakatokangaʻi foki ʻe ʻĒpalahame ʻoku “tokanga ʻaupito [ʻene tamaí ki heʻene leá koeʻuhí kuo pau ke ne ʻuhingaʻi kakato mo tui kakato ki he meʻa ʻokú ne lea ʻakí.”

ʻOku manatuʻi ʻe Samu ia “neongo e femoʻumoʻuekina ʻene Tetí ʻi he Potungāue ʻa e Puleʻangá, naʻá ne lama taimi ʻi he poʻulí ke tokoniʻi mo teuteuʻi ia ki heʻene feʻauhi fika ʻi he kalasi tolú ne u fie kau ki ai, ʻa ia naʻe ui ko e ‘Pole Fika 24.’ Naʻá ne talamai kapau te u ikuna, te mau paati ʻaisikilimi ai mo ha ngaahi fakaneifua kehekehe ʻe 24.” Naʻe aʻu ʻa Samu ki he feʻauhi fakaʻosi fakafonuá ka naʻe ʻikai te ne ikuna. Ka neongo ia naʻe kei kai ʻaisikimi fakaneifua kehekehe pē e fāmili Kongó ia. Ka naʻe ʻikai faingofua ke maʻu ʻa e ngaahi fakaneifua kehekehe ʻe 24—ko e taha ai ko e pulu fakamōmoa.

Naʻe vahevahe ʻe Kulisitofā mo Mātiu ʻa e hulu fau ʻenau “houngaʻia ʻi he falala, ʻofa, mo e mateaki kuo vahevahe ʻe heʻenau ongo mātuʻá.” Ko ha ʻofa ia kuo fevahevaheʻaki ʻe ʻEletā mo Sisitā Kongo ʻiate kinaua kae pehē foki ki hona foha takitaha pea mo e fāmili mamaʻo atú.

Naʻe pehē ʻe Sūsana, “ʻOku hoko ʻa Kēleti ko ha foha mo ha taʻokete mateaki, kae pehē foki ko ha tamai tōnunga.” ʻOku mahuʻinga fau ʻa e ngaahi fatongia ko iá kiate ia. ʻOkú ne tokoni ke mahino kiate kimautolu ko e ngaahi vā fetuʻutaki fakafāmilí ʻoku mahuʻinga tahá.”

Aʻusia Fakasiasí

Neongo ʻene femoʻuekina ʻi heʻene ngāue maʻuʻanga moʻuí mo e fāmilí, naʻe hokohoko vēkeveke atu e ngāue ʻa ʻEletā Kongo ʻi he Siasí, ʻo fua e ngaahi uiuiʻi ʻo hangē ko ha aleaʻanga māʻolunga, kulupulita ʻi he taulaʻeiki lahí, palesiteni Lautohi faka-Sāpate ʻi he siteikí, faiako semineli, pīsope, palesiteni fakamisiona fakasiteiki, palesiteni fakasiteiki, mo ha Fitungofulu Fakaʻēlia.

Ko e hā pē ha uiuiʻi kuo ui ki ai, pea ʻi heʻene moʻui fakafāmilí foki, ʻokú ne fakahaaʻi taʻetūkua ha ngaahi ʻulungaanga tuʻumaʻu. Naʻe pehē ʻe Sisitā Kongo, “ʻOkú ne vakai ki he tokotaha kotoa ko ha foha pe ʻōfefine ʻo e Tamai Hēvaní. Kae mahulu hake he meʻa kotoa pē, ko ʻene ʻofa ki he ʻEikí. ʻOkú ne holi moʻoni ʻaki e kotoa hono lotó ke langa hake e puleʻanga [ʻo e ʻEikí] mo tāpuekina e fānau ʻa e Tamai Hēvaní.”

Pea ʻokú ne ʻofeina hono uaifí. Naʻe pehē ʻe [ʻEletā Kongo], “Ko e hā pē ha meʻa kuo kole mai ke u fai, ʻoku tuʻu ʻa Sūsana ʻi hoku tafaʻakí. ʻOkú ne fiemālie ki he taha kotoa pea feohi ngofua mo e niʻihi kehé. Kuó ne lotofiemālie maʻu pē ke ʻalu ki ha ngaahi feituʻu foʻou pea ʻahiʻahiʻi ha ngaahi meʻa foʻou, ʻa ia ʻoku ou houngaʻia ai.”

Fakahoko Fatongia mo e Kau Fitungofulú

ʻI he ʻaho 3 ʻo ʻEpeleli, 2010, naʻe hikinimaʻi ai ʻa ʻEletā Kēleti W. Kongo ko ha Fitungofulu Taki Māʻolunga. Naʻe vaheʻi ia ke ne kau ʻi he Kau Palesitenisī ʻo e ʻĒlia ʻĒsiá, ʻo ʻuluʻi ʻōfisi ʻi Hongo Kongo. Naʻá ne hoko kimui ai ko e Palesiteni ʻo e ʻĒlia ʻĒsiá. ʻI he ʻaho 6 ʻo ʻOkatopa, 2015, naʻe hikinimaʻi ai ʻa ʻEletā Kongo ki he Kau Palesitenisī ʻo e Kau Fitungofulú, ʻa ia naʻe toe hoko atu ai ʻene aʻusia fakavahaʻa-puleʻangá, ʻo kau ai e ngaahi toe vakaiʻi fakaʻēliá ʻi he ngaahi tapa kehekehe ʻo e māmaní ʻo hangē ko ʻAfilika, pea mo ʻAmelika Lotoloto.

Naʻá ne pehē, “Te ke feʻiloaki mo kamata ke ʻofeina e Kāingalotu ʻo e Siasí ʻi he kotoa ʻo e ngaahi feituʻu ko ení. Te ke ongoʻi tāpuekina ke fanongoa hono vahevahe atu ʻe he kakaí ʻenau tuí, koeʻuhí ko e hoko ʻenau aʻusia e ngāue ʻa e ʻOtuá kuo fai ʻi heʻenau moʻuí ko e konga ia ʻo e mahino ʻoku nau maʻu ki he ʻOtuá mo e founga ʻokú Ne ʻofaʻi ai kitautolu takitahá.”

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni, “ʻI he taimi ʻoku mau fekauʻi ai ʻa ʻEletā Kongo ki ha faʻahinga meʻa, ʻoku ongoʻi ʻe he taha kotoa ʻoku kau ki aí kuo nau maʻu ha kaungāmeʻa. ʻOkú ne maʻu ha fuʻu ʻilo lahi faufaua, ka ʻokú ne loto fakatōkilalo. ʻOkú ne fakafelāveʻi mo e kakai kotoa ʻi he tuʻunga kotoa pea ʻokú ne mateuteu maʻu pē mo mohu fakamatala.”

ʻĪmisi
Gongs in Thailand

Mei toʻohemá: ʻI Taileni, ko e feʻiloaki ʻa ʻEletā Kongo mo ʻEiki Falanisisi Sēvia Katinali Kiliengiseki Kovitāvanisi, ko e ʻĀlekipikopō ʻo e Siasi Katoliká ʻi Pengikokí. ʻOku fiefia ʻa ʻEletā Kongo ʻi heʻene ʻeveʻeva fakataautaha mo hono ngaahi fohá ʻo hangē ko ʻene folau ko ʻeni ki Kānata mo hono foha ko Samú. Ko hono vahevahe ʻe ʻEletā Kongo ʻene ngaahi fakaukau fekauʻaki mo e Mā ʻo e Moʻuí mo e kau faiako semineli mo ʻinisititiutí ʻi he 2017. Ko e feʻiloaki ʻa Sisitā Kongo mo ha ʻapi ʻo e taha e kāingalotu ʻi Kemipōtiá.

Ko hono Uiuiʻi ko ha ʻAposetoló

ʻI he taimi naʻe fakahoko ai ʻe Palesiteni Nalesoni ʻa e ui kia ʻEletā Kongo ke ne hoko ko ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, naʻe “puke atu [ʻe he palōfitá] hoku ongo nimá, kae tangutu hoku uaifi ʻofaʻanga ko Sūsaná ʻi hoku tafaʻakí, ʻo ne fakahoko mai e ui toputapú ni mei he ʻEikí, naʻe ofo ai hoku lotó” (“Kuo Toe Tuʻu he ʻAhó ni ʻa e ʻEiki ko Kalaisí,” Liahona, Mē 2018, 97). ʻI he loto fakatōkilalo, kae taupaua ʻe heʻene ʻofa mo e falala ki he ʻEikí, naʻe tali ʻe ʻEletā Kongo ʻa e uí. Naʻe hikinimaʻi ia ʻi he ʻaho 31 ʻo Māʻasi, 2018. Kuo teuteuʻi lelei ia ʻe he ʻEikí, pea te ne fai fatongia leva he taimí ni ko ha “fakamoʻoni makehe ki he huafa ʻo Kalaisí ʻi he māmaní kotoa” (T&F 107:23).