2018
Jiljilimjuonn̄oul alen jiljilimjuon
May 2018


Jiljilimjuonn̄oul Alen Jiljilimjuon

Ilo juon mour eo eobrak kōn ļōkatiptip ko im jab wānōk, jej aolep kam̧m̧olool bwe ej wōr wōt ad iien.

Bōd ko rej mōttan wōt mour in. Ekkatak kilen jeļā kōjan̄jan̄ piano ej juon men eo epen kōm̧m̧ane n̄e jejjab kōm̧m̧an taujin bōd—bolen emaron̄ milien. N̄an ekkatak bar juon kajin, juon ej aikuj jelm̧ae kajirere kōn an kōm̧m̧an taujin bōd—bolen juon milien. Jekdo̧o̧n mōkade ikkure eo an laļ in eban jem̧ļo̧k an kōm̧m̧an bōd.

“Tōprak,” em̧ōj ba kake bwe, “ejjab itok jān an ejjeļo̧k likjab, ak ej kōn likjab im bar likjab ilo an jab jem̧ļo̧k ikdelel.”1

Kōn an kar jino ejaak tōma, Thomas Edison ekar baj ba, “Iaar jab kōm̧m̧an bōd 1,000 kōttan. Tōma eo eaar ejaak kōn 1,000 bun̄tōn nee ko.”2 Charles F. Kettering eaar ņa etan likjab “bōd ko jej ekkatak jāni.”3 Kōjatdikdik bwe, kajjojo bōd ko jej kōm̧m̧ani rej jet katak ko rekamāļōtļōt kōj, ilo an ukōt ļōkatiptip ko n̄an kein ekkatak.

Tōmak eo edim an Nipai eaar jipan̄e wōnmaanļo̧k wōt jān likjab im bar likjab m̧ae āliktata eaar bōk pileij brass ko. Eaar bōk 10 alen an Moses kar kajjieon̄ m̧ae āliktata eaar tōprak ilo an kar ko̧ kake ri Israel ro jān Egypt.

Jemaron̄ bwilōn̄—eļan̄n̄e jimor Nipai im Moses rekar kōm̧m̧ane jerbal eo an Irooj, etke Irooj ekar jab bōk koņaan im jipan̄ er tōpar kōttōpar ko aer ilo iien eo wōt jinoin? Etke ekar kōtļo̧k er—im etke ej kōtļo̧k kōj—n̄an ioon apan̄ im likjab ilo ad kajjieon̄ kōttōpar? Ilubwiljin elōn̄ uwaak ko raorōk n̄an kajjitōk in, erkein rej jet iaer:

  • Kein Kajuon, Irooj ejeļā bwe “aolep men kein otemjeļo̧k renaaj lewōj n̄an eok [kōj] imminene, im naaj n̄an em̧m̧anļo̧k eo [ad].4

  • Kein Karuo, n̄an kōtļo̧k bwe jen “edjon̄e meo̧ eo, bwe ren maron̄ jeļā wōņāān men eo em̧m̧an.”5

  • Kein Kajilu, n̄an kam̧ool bwe “tariņae eo an Irooj,”6 im bwe ej kōn An jouj jemaron̄ kadedeikļo̧k jerbal eo An im erom āinwōt E.7

  • Kein Kemān, n̄an jipan̄ kōj ejaake im bōk elōn̄ m̧wil ko an Kraist me rejjab maron̄ būki ijjelo̧kin wōt jān jum̧ae8 im “ilo upaaj in jorrāān eo.”9

Kōn menin, juon mour eo eobrak kōn ļōkatiptip ko im jab wānōk, jej aolep kam̧m̧olool bwe ej wōr wōt ad iien.

Ilo 1970, āinwōt juon bōrejmen ilo BYU, Iaar delo̧n̄e ilo jinoin an kar lōn̄ kūlaaj in physics eo me Jae Ballif juon rikaki eo etijem̧ļo̧k eaar rūkaki n̄ane. Ālkin an dedeļo̧k kajjojo jepta, ej letok teej. Eļan̄n̄e juon rijikuuļ ej bōk juon an C im ekōņaan kōkm̧anm̧anļo̧k kōrāāt eo an, Rūkaki Ballif ej kōtļo̧k an rijikuuļ eo bar bōk juon teej ejja kōn jepta eo wōt. Eļan̄n̄e juon rijikuuļ ej bōk juon an B ilo an kar kajjieon̄ kein karuo im ejjan̄in bun̄ buruōn kake, leddik eo ak ļaddik eo emaron̄ bar bōk teej kein kajilu im kein kemān, im etal wōt. Ilo an letok elōn̄ aō iien, ekar jipan̄ eō bwe in tijem̧ļo̧k im āliktata bōk juon A ilo kūlaaj in physics in.

Pija
Rūkaki in Kaļōj eo Jae Ballif

Ekar juon eo emāletlet eo ekar im̧we rijikuul ro An n̄an kajjieon̄ wōt—n̄an watōke likjab āinwōt rijipan̄, ejjab juon men enana, im jab mijak likjab ak ekkatak jāni.

Raan ko ļo̧k ikar kooļ e em̧m̧aan in ejouj 47 iiō ālikin aō kar bōk kūlaaj in physics eo an. Iaar kajjitōk ippān etke ekar kōtļo̧k an rijikuul ro rej kajjieon̄ elōn̄ kōttan n̄an kōkm̧anm̧anļo̧k kūrāāt ko aer. Eaar uwaake: “Ikar kōņaan jipan̄ rijikuuļ ro tōprak kōttōpar eo aer.”

Ilo ad kam̧m̧olool kōn an bar wōr wōt ad iien ālkin kōm̧m̧an bōd, ak likjab ko ilo kōļmenļo̧kjeņ, jej bwilōn̄ kōn jouj an Rilo̧mo̧o̧r ilo an letok n̄an kōj bar ad iien n̄an eļļā jān jerawiwi, ak likjab ko ilo bōro.

Ejjeļo̧k en juon eļapļo̧k an pād ilo jait ko ad ijjeļo̧kin wōt Rilo̧mo̧o̧r. Ej kōtļo̧k ad bōk im bar bōk teej ko An. N̄an erom āinwōt E emenin aikuj bwe en ejjeļo̧k jem̧ļo̧kin iien ko ad ilo ad tippok kajjojo raan āinwōt armej ilo lukkuun piktokin, āinwōt kōm̧m̧an jon̄an kōņaan ko ad, ekkatak kijenmej im jeorļo̧k bōd, eļļā jān owan, joļo̧k jerawiwi in omission, erkein rej jet iaer. Eļan̄n̄e ļōkatiptip ej mōttan mour an armej, jete kōttan ad likjab m̧ae piktokid ej oktak jān armej n̄an kwojarjar? Taujin? Emaron̄ milien.

Jeļā bwe Iaļ eo eaidik im eranin̄ ejeblōklōk kōn mālijjon̄ ko im bwe likjab enaaj aolep iien waļo̧k ilo kōj, Rilo̧mo̧o̧r eo ekar kōļļāik juon wōņāān eo eļap letok elōn̄ iien āinwōt enaaj bōk iaļ in etōprak an iien mālijjon̄ in ad. Jum̧ae eo Ej kōtļo̧k emaron̄ ekkā an eddo im pen ad kotake, ak Ejjab kōmakeļo̧k kōj ilo an ejjeļo̧k kōjatdikdik.

N̄an kōļapļo̧k kōjatdikik ko ad ilo ad jelm̧ae mālijjon̄ ko an mour in, jouj an Rilo̧mo̧o̧r ej pojak aolep iien. An jouj ej juon “wāween jipan̄ ak kōkajoor eo ekwojarjar, … juon kajoor eo emaron̄ kōtļo̧k an em̧m̧aan im kōrā ro n̄an mije wōt mour indeeo im mour indeeo ippān Anij ālkin aer kajjieon̄ jon̄an aer maron̄.”10 An jouj im An mejān iakwe rej pād ippād kajjojo ilo aolepān mour ko ad ilo An im̧we kōj, kōmeraikļo̧k eddo ko ad, kōkajoorļo̧k, kaņemkwoj, kōjparok, kōmour, im barāinwōt “jipan̄ armej ro an,” men̄e rej tippok ilo iaļ in eaidik im eranin̄.11

Ukweļo̧k ej menin letok eo an Anij me ej kōtļo̧k im kōmaron̄ kōj bwe jen ellā jān likjab im bar likjab ilo an jab jem̧ļo̧k ikdeleel. Ukweļo̧k ejjab juon backup ilo karōk eo An n̄e jej likjab. Ukweļo̧k ej An karōk, ilo an jeļā bwe jenaaj ukweļo̧k. En̄in ej gospel in ukweļo̧k, im āinwōt an kar Būreejtōn Russell M. Nelson ekar loe, enaaj “juon katak ilo aolepān tōrean ad mour.”12

Ilo katak in ukweļo̧k, kwojkwoj eo ej wāween an Irooj letok iaļan ad jeorļo̧k bōd. Eļan̄n̄e jej bōk kwojkwoj eo kōn bōro erup im jetōb ettā, Ej jeorļo̧k ad bōd ilo ad eddōkļo̧k jān likjab im bar likjab ilo iaļan bujen in. N̄an “jekdo̧o̧n jero̧wiwi ko aer, en̄jake ko Aō reobrak kōn jouj n̄an er.”13

Ak jete kōttan An naaj jeorļo̧k ad bōd? Ewi jon̄an An kijejeto? Ilo juon tōre Piter ekar kajjitōkiņ Rilo̧mo̧o̧r, “Irooj, jete alen an jeiū ak jatū kōm̧anm̧an nana n̄an eō im ij jeorļo̧k nana eo an? N̄an jiljilimjuon ke?”14

Pija
Piter im Jisōs

Mokta, Piter ej ļōmņak jiljilimjuon ekar juon nōm̧ba eo ebwe n̄an jeorļo̧k bōd im bwe jouj ej aikuj wōr jon̄an. N̄an uwaake, Rilo̧mo̧o̧r ekar ba n̄an Piter bwe en jab bōnbōn—en jab kōm̧m̧an jon̄an an jeorļo̧k bōd.

“Jisōs e ba n̄an e, I jab ba n̄an eok n̄an jiljilimjuon alen, a n̄an jiljilimjuonn̄oul alen jiljilimjuon.”15

Ealikkar, Rilo̧mo̧o̧r ekar jab kōm̧m̧an jon̄an n̄an 490. Enej bar āinļo̧k wōt ba bwe bōk kwojkwoj eo elōn̄ jon̄an bōk 490 kōttan, innām kein 491, juon ribōnbōn jān lan̄ enej ba, “Joļo̧k bōd, ak kaat in ukweļo̧k eo am em̧ōj an maat an raan—jān iien in m̧aanļo̧k, kwoj make iaam.

Irooj ekar kōjerbal math n̄an alen e jiljilimjuonn̄oul alen jiljilimjuon āinwōt juon waanjon̄ak an Pinmuur eo An, iakwe eo An ejjeļo̧k jem̧ļo̧kiņ, im An jouj ejjeļo̧k jem̧ļo̧kiņ. “Aaet, im jon̄an an emakijkij in wōt an armej ro aō ukeļo̧k Inaaj jeorļo̧k aer bōd im bōd ko aer ņae Eō.”16

Ejjab meļeļein bwe kwojkwoj eo ej juon laijen n̄an kōm̧m̧an jerawiwi. Unin an naan in kar koba ilo bok in Moronai: “A jon̄an emmakijkij in aer ukeļo̧k im kappukot jeorļo̧k bōd, kōn jibadbad em̧ool, kar jeorļo̧k aer bōd.”17

Jibadbad em̧ool ej kwaļo̧k kōn kōn kijejeto oktak em̧ool. “Oktak” ej juon naan eaorōk me rej kōjerbale ilo Unin Tōl eo n̄an Jeje ko Rekwojarjar n̄an kōmeļeļeiki naan in ukweļo̧k: “Juon oktak ilo kōļmenļo̧kjeņ im bōro me ej boktok juon m̧wil em̧m̧an n̄an imaan mejān Anij, eļaptata kōn mour.”18 Kain oktak rōt in ej tōprak in eddōkļo̧k ilo jetōb. Ad tōprak, innem, ejjab waļo̧k jān likjab im bar likjab, ak eddōkļo̧k jān likjab im bar likjab ilo an jab jem̧ļo̧kiņ ikdeleel.

Ikkijeen oktak, ļōmņak kōn naan in: “Men ko me rejjab oktak rej pād wōt ilo aer jab oktak.” Alikkar in an jab oktak ejjab meļeļein n̄an kakkure am jeļāļo̧kjeņ ak ej naan in kakpilōklōk an Būreejtōn Boyd K. Packer, eo eaar ba, “Im n̄e jej kōm̧m̧an oktak— jej bōjrak.”19

Kōnke jejjab kōņaan erom bōjrak m̧ae iien jej erom̧ āinwōt ad Rilo̧mo̧o̧r,20 jej aikuj in wōnm̧aanļo̧k wōt im jutak kajjojo iien jej wōtlo̧k, kōn juon ikdeleel n̄an eddōkļo̧k im ekkatak mekarta mōjņo̧ ko ad. Ilo mōjņo ko ad, E kalim̧m̧uri kōj, “Aō jouj ebwe n̄an aolep armej: bwe Aō kajoor e weeppānļo̧k ilo m̧ōjņo̧.”21

Kōn wōt kein jerbal ko āinwōt time-lapse photography ak jaat in lale jon̄an aetokid jemaron̄ jeļā kōn oktak in an ānbwinid eddōkļo̧k. Kōn menin, ad eddōkļo̧k ilo jetōb ekkā ad jab loe ijjeļo̧kiņ wōt n̄e jej ļōmņak kōn ta ko raar bōk jikier moktaļo̧k. Enej juon men eo em̧m̧an n̄e emmakijkij ad keidi kōj make n̄an men ko moktaļo̧k n̄an ad jeļā ad eddōkļo̧k im im̧we kōj n̄an “bun̄ m̧aanļo̧k kōn dim ilo Kraist, kōn juon kōjatdikdik emeram.”22

Eļap aō kam̧m̧olool n̄an indeeo kōn jouj im iakwe, kijenmej, im kijejeto an ro Jemed im Jined Ilan̄ im Rilo̧mo̧o̧r, ro rekar kōtļo̧k bwe en ejjeļo̧k jem̧ļo̧kin iien ko ad ilo iaļ in ad ļo̧k n̄an Ippāier. Ilo etan Jisōs Kraist, amen.

Kakeememej ko

  1. Kout in emōj kar kile elōn̄ rijeje ro, ekoba Abraham Lincoln im Winston Churchill.

  2. Thomas Edison, in Zorian Rotenberg, “To Succeed, You Must Fail, and Fail More,” Nov. 13, 2013, insightsquared.com.

  3. Charles F. Kettering, in Thomas Alvin Boyd, Charles F. Kettering: A Biography (1957), 40. Kout ine ekar barāinwōt emakijkij kōnono kake n̄an C. S. Lewis.

  4. Katak im Bujen ko 122:7. Barāinwōt Rilo̧mo̧o̧r “Ear katak … pokake kōn men ko Ear en̄taan kaki” (Hibru 5:8). Ilo an eoon kein kōnono kōn melejon̄ im en̄taan kōn wōt jekjek ko ilo peļaakid im jukjukin pād ko ad, bōd ko jej kōm̧m̧ani rej barāinwōt n̄an em̧m̧anļo̧k eo ad eļan̄n̄e jej ekkatak jāni.

  5. Moses 6:55

  6. 1 Samuel 17:47; bar lale 1 Nipai 3:29.

  7. Lale Jekab 4:7.

  8. Lale 2 Nipai 2:11.

  9. Aisea 48:10; 1 Nipai 20:10.

  10. Bible Dictionary, “Grace”; meļeļe eo eaorōk kar kobaiktok.

  11. Alma 7:12.

  12. Russell M. Nelson, in Dallin H. Oaks and Neil L. Andersen, “ukweļo̧k” (kar kwaļo̧k ilo juon iien kweilo̧k an mijen būreejtōn, June 26, 2015), 11.

  13. Katak im Bujen ko 101:9.

  14. Matu 18:21.

  15. Matu 18:22.

  16. Mosaia 26:30; eoon eo kar kobaiktok.

  17. Moroni 6:8; eoon eo kar kobaiktok.

  18. Unin Tōl eo n̄an Jeje ko Rekwojarjar, “Ukweļo̧k, Ukweļo̧k,” scriptures.lds.org.

  19. Boyd K. Packer, Kingsland Georgia Stake conference, Aug. 1997.

  20. Lale 3 Nipai 27:27.

  21. 2 Korint 12:9; bar lale Ether 12:27.

  22. 2 Nipai 31:20.