2018
Rikanaan eo an Anij
May 2018


Rikanaan eo an Anij

Juon rikanaan ejjab jutak ikōtaam̧ im Rilo̧mo̧o̧r eo. Ijoke, ej jutak ituruum̧ im jitōn̄ ļo̧k iaļ eo n̄an Rilo̧mo̧o̧r.

Ij leļo̧k aō karuwainene n̄an Elder Gerrit Gong im Elder Ulisses Soares n̄an jem̧doon in eineem̧m̧an an Doulul eo an Jon̄oulruo ro.

N̄an rejetake Būreejtōn Russell M. Nelson āinwōt rikanaan eo an Irooj im āinwōt Būreejtōn eo an Kabun̄ eo an Jisōs Kraist im Armej ro Rekwojarjar ilo Raan-ko Āliktata, jaar m̧ōttan ļo̧k doulul eo ekwojarjar ej kuk ippān doon—kuk ippān doon kōnke em̧m̧akūt ko ilo awa ko rej jem̧ļo̧k ļo̧k raar bōk jikier ilo lan̄ m̧okta jān mour in. Irooj Jisōs Kraist, eo ej tōl jerbal in An, ilo rainin Būreetōn Eyring ekar kwaļo̧k rikanaan eo An, ritōl eo Eaar jitōn̄e, n̄an kōj, armej in bujen ro An, kōm̧m̧an bwe jen kwaļo̧k ad kōņaan n̄an rejetak e im ļoor kapilōk eo an.

N̄an milien membōr ro ro rejjab pād ijin ippād ilo Im̧ōn Kweilo̧k in, Ij kōņaan bwe kwon jeļā bwe Jetōb in Irooj ilo im̧ōnjar in ilo iien rejetak Būreetōn Nelson eaar lukkuun jejjet ilo am̧i kar bōk kuņami—kōn kajoor eļap. Ak lan̄ eaar tōl kuk in ad ejjab wōt ilo Im̧ōn Kweilo̧k in Eļap ak peļaakin laļ in—ilo im̧ōnjar ko ilo Asia, Africa, im North America; m̧oko ilo Central im South America im Europe; im wōden bwiļ ko ilo Pacific im āne ko reddik; ilo jabdewōt m̧ōttan ko an laļ in kwoj pād ie, men̄e kwoj ron̄jake wōt ilo smartphone eo nejum̧. Kuk ippān doon in jekdoon ia laļ in ijo kwoj pād ie, men̄e am̧ kobatok n̄an ron̄jake ejjab ļap jān smartphone eo nejum̧. Ad kajutak tuanbwijmaron̄in peid ekar jab bōnbōn jān bisop ro ad, ak raar je ilan̄, ilo kallim̧ur ko ad ippān Anij, im ad jerbal ej jeje ilo bok in mour.

Irooj eaar Kālet Rikanaan eo An

Kālet juon rikanaan ej kālet in Irooj Make. Ejjeļo̧k kaam̧peen, ejjeļo̧k kōbo̧uwe ko, ejjeļo̧k kālet n̄an jerbal, ejjeļo̧k jon̄an, jaleke, pok, ak mojen. Ij barāinwōt kapene bwe kajoor eo an lan̄ eaar pād ippām̧ ilo ruum̧ eo ilōn̄ ilo tampeļ eo ilo ammim doululi Būreejtōn Nelson im kar en̄jake an Irooj kōmālimmi.

Kālet Būreejtōn Nelson n̄an jerbal āinwōt rikanaan eo an Anij eaar kōm̧m̧an wōt jān etto. Naan ko an Irooj n̄an Jeremaia kōn kūr eo an eaar barāinwōt n̄an Būreejtōn Nelson: “M̧okta jān Aō kar kōm̧anm̧an eok ilo lo̧jien jinōm̧, Iar jeļā eok. Im m̧okta jān am̧ kar ļotak jān lo̧jien, Iar kokwojarjar eok.”1 Jilu wōt iiō rem̧ootļo̧k, Elder Nelson, 90 iiō rūttoon, ekar kein kemān rūttotata, ippān ļo̧k bar jilu Rijilōk ro raar rūttoin wōt e. Irooj, eo ej peek mour im mej, eaar kālet rikanaan eo An. Būreejtōn Nelson, 93 iiō rūttoon, ekabwilōn̄lōn̄ an ājmour. Jej kōjatdikdik bwe enaaj toļo̧k an pād ippād, ak kiiō jej kajjieon̄ bwe en jab tin ski.

Ilo ad rejtake rikanaan eo Irooj eaar kōjeno̧lo̧ke, jen meļeļe bwe jej kabun̄jar wōt n̄an Anij, Jemedwōj Ilan̄, im Nejin Ekwojarjar. Kōn jouj, tiriam̧o, im jouj eo an ad Rilo̧mo̧o̧r, Jisōs Kraist, bwe juon raan jenaaj bar deļo̧n̄ im̧aan Mejeer.2

Etke Jej Ļoor Rikanaan eo

Ak Jisōs eaar katakin juon m̧ool eo eaorōk kōn ro rikarejeran Eaar jilkintok n̄an kōj. “E eo ej bōk eok,” Eaar ba, “ej bōk eō, im e eo ej bōk e eo iaar jilkinļo̧k.”3

Jerbal eo eaorōktata an rikanaan ro an Irooj ej n̄an katakin kōj kōn Rilo̧mo̧o̧r im tōl kōj n̄an E.

Ekanooj lōn̄ wūn ko n̄an ļoor Būreejtōn Russell M. Nelson. Men̄e ro rejjab jān tōmak in ad naaj ņaetan rimāletlet. Eaar juon taktō ke ej 23 iiō rūttoon, juon rim̧wijm̧wij, im juon eo ebun̄bun̄ kōn jerbal in m̧wijm̧wij menono.

Elōn̄ raar kile e kōn an jeļāļo̧kjeņ: ratimjuon epepen ko in ekkatak kōn mour, jab ļōmņak kōn emake, iakwe im katakin ajri ro nejin Anij ikona ko aolep an laļ in, im māletlet kōn en̄jake ko ilo an wōr 10 nejin ajri, 57 jibūn ajri, im 118 jibūn jibūn ajri ro. (Oraņ jibūn ej lōn̄ ļo̧k wōt; juon jibūn jibūn ļaddik ekar ļotak Wōnje eo ļo̧k).

Pija
Būreejtōn Russell M. Nelson ej ippān ļaddik eo jibūn.

Ro rejeļā kajjien renaaj ba kōn Būreejtōn Nelson em̧ōj an dipļo̧kki apan̄ ko an mour in im kar tōmak im peran. Ke kāānjōr eaar bōk mour eo an leddik eo nejin ke ej 37 rūttoon, Emily, em̧akūt jen ļeo pālele ejiten bōro im ajri ro nejierro ļalem, Iaar ron̄ an ba, “Ij jemen, juon taktō, im juon Rijilōk an Irooj Jisōs Kraist, ak iaar badikdik im kam̧m̧oolol, ‘En jab ankilaaō ak en ankilaam̧.’”4

Juon Riwaj ioon Tawōr eo

Men̄e jej nōbar aolep rein rewejepdik, etke jej ļoor Būreejtōn Nelson? Etke jej ļoor rikanaan eo? Kōnke Irooj Jisōs Kraist eaar kūr e im kar kōjeno̧lo̧k e āniwōt riwaj eo An ioon tawōr eo.

Pija
Carcassonne, France

Carcassone ej juon jikin eo em̧m̧an ilo France me eaar jutak jen tōre ko an Eurpoe. Tawōr ko routiej rej kōjparok jān wo̧o̧ļ ko, kar kalōki n̄an riwaj ro rej jutak ioon tawōr ko raan im bon̄, kōjparok jikin eo aer jen rinana ro. N̄e riwaj eo ej lo an juon rinana itok, ainikien an kakkōļ ej kōjparok armej ro ilo carcassone eo jān jorrāān ko rejjab maron̄ loi.

Juon rikanaan ej juon riwaaj ioon tawōr ko, kōjparok kōj jān kauwōtata ko an jetōb jejjab maron̄ loi.

Innām eaar kajju kōnono n̄an Ezekiel, “Iar kōm̧m̧an eok juon riwaj n̄an m̧ōn Israel; im kwōnaaj ron̄ [jān] naan jān lo̧n̄iō, im kwōnaaj kakkōl er kōn N̄a.”5

Ekkā ad kōnono kōn aikuj eo ad n̄an ļoor rikanaan eo, ak kōļmenļo̧kjeņ kōn eddo in Irooj eaar likūt ioon aeran rikanaan eo An: “Im kwōjab kōnono n̄an kakkōl ri nana … [eo] jān iaḷ eo an … mej ilo an nana; … ak Inaaj ṇaruōṃ.”6

Juon Aō Make Kam̧ool

Jej iakwe Būreejtōn Nelson ilo āinwōt ad iakwe Piter ak Moses eļan̄n̄e jenkar mour ilo tōre ko aer. Anij eaar ba n̄an Moses, “Inaaj ilo lo̧n̄iim̧, im naaj katakin eok ta eo kwōnaaj ba.”7 Jej pokake rikanaan eo an Irooj kōn tōmak bwe naan ko an rej “jān lon̄iin [Irooj] make.”8

Tōmak in epilo ke? Jaab, ejjab. Ewōr ad kajjojo make kam̧ool an jetōb kōn m̧ool ko an Jepļaaktok in ilo gospel eo an Jisōs Kraist. Kōn ankilaad im kālet ko ad make, jaar kajutak peid jibbon̄in, kwaļo̧k ad rejtake n̄an dāpij kanaan eo an Irooj ilo “ad leke, tōmak, im [ja[r].”9 im n̄an ļoor kapilōk eo an. Eaar wōr ad iien em̧m̧an āinwōt Armej ro Rekwojarjar n̄an bōk an juon make kam̧ool bwe kūr eo an Būreejtōn Nelson ej jān Anij. Kōrā eo ippa, Kathy, eaar jeļā kajjien Būreejtōn Nelson make enan̄in jilu epepen ko im ejjeļo̧k kajjitōk kōn kūr eo an ekwojarjar, ilo an kōjeno̧lo̧k, eaar jino riiti aolep kōnono ko an ilo kweilo̧k eo eļap enan̄in 34 iiō ko rem̧ootļo̧k, lukkuun jar kōn juon leke eo em̧wilaļ kōn jerbal in rikanaan eo an. Ij kallim̧uri kom̧ bwe kam̧ool in eļap enaaj waļo̧k n̄an kom̧ ilo ami kōttāik kom̧ im lukkuun kappukote.

Etke jej lukkuun kōņaan ļoor ainikien rikanaan eo ad? Bwe rej tiljek pukot mour indeeo, ainikien rikanaan eo ej bōktok kōjparok ilo mour in jetōb ilo tōrrein ean̄jiwiwi.

Jej mour ilo juon laļ eo eobrak kōn elōn̄ ainikien ko. Ilo intōrnet, smartphone ko ad, ilo elōn̄ kam̧ōņōnō ko jej kāleti ko rej kareel kōj, kōtmene jenaj wiaiki im mour kaki.

Kōn meļeļe eo ejjeļo̧k jem̧ļo̧kin im ļōmņak ko rej kakeememej kōj kōn eoon in kakkōļ ko n̄an jab “jeplōklōk āinwōt ṇo ko,”10 im m̧akūtkūt in kōto ko,”11 n̄an anjo̧ jen “m̧oņ ko an armej” im n̄an anjo̧ jen “etao in kōm̧m̧an men ko renana.”12

Kapen emjak eo ad n̄an Irooj Jisōs Kraist n̄an ron̄jake ro Eaar jilkintok. Ļoor ainikien rikanaan ro ilo laļ in ej āinwōt libobo, ilo juon būļan̄kōj eo emāāneen ilo iien m̧ōļo̧.

Jej mour ilo juon laļ kōn wōr wūn, kōbo̧uwe, leļo̧k, meļeļe, im kōmeļeļe. Kajjitōk, “Etke?” ej em̧m̧an ilo elōn̄ wāween ko ilo mour ko ad, kōtlo̧k bwe kajoor in jeļāļo̧kjeņ eo ilo kōj en tōl elōn̄ kālet im kōļmenļo̧kjeņ ko jej iooni kajjojo raan.

Ak ainikien Irooj ekkā an itok ilo ejjeļo̧k kōmeļeļe.13 Mokta jen ekatak kake kōn men eo ej jelet etton kar leke ioon ripālele im ajri ro, Irooj eaar kwaļo̧k “Kwon jab ļōn̄.”14 Ilōn̄in men otemjeļo̧k, jej kaorōk menin letok eo an Jetōb Kwojarjar.

Kwōn Jab Bwilōn̄

Pija
Noa ej kwaļo̧k

Ainikien rikanaan eo, ilo an kōnono, ainikein ekkā an kajjitōk ippād n̄an oktak, n̄an ukweļo̧k, im n̄an jepļaakļo̧k n̄an Irooj. N̄e kajjim̧we ej aikuji, jab karum̧wiji. Im jab ilbōk n̄e ainikien kakkōļ an rikanaan eo ej jum̧ae ļōmņak ko rebun̄bun̄ ilo tōrein. Kajirere ko an ro rejjab tōmak rej aolep iien jum̧aeik an rikanaan eo kwaļo̧k. Ilo am̧ ettā n̄an ļoor kapilōk ko an rikanaan eo an Irooj, ij kallim̧uri eok n̄an kobaik kōjeram̧m̧an eo an kōjparok im inem̧m̧an.

Pija
Samuel riLeman eo ej kanaan

Jab ilbōk n̄e tōre ko n̄an erreim̧aanļo̧k ko am rejjab aolep iien pād ilo katak ko an rikanaan eo an Irooj. Men kein rej ekkatak, ilo ettā, n̄e jenaaj bukwelōlō ilo jar. Jej etal m̧aanļo̧k kōn tōmak, leke ilo Anij, leke bwe kōn tōre in jenaaj bōk eļap ļo̧k jetōbin iakwe jān Jemedwōj Ilan̄. Juon rikanaan eaar kōmeļeļeik menin letok eo epen keidi an Rilo̧mo̧o̧r āinwōt “ankilaan Nejin naaj oran̄ļo̧k ilo ankilaan Jemān.”15 Ad wūjlep n̄an ankilaan Anij enaaj, ilo m̧ool, eban wūjlep ilo aolep iien ak enaaj ijjno kōn juon anjo̧ eo eaiboojoj.

Jet renaaj elotaane naan ko an rikanaan eo, m̧akoko in kile ta kanaan eo an im ta an make ļōmņak.

Ilo 1982 eo, ruo iiō m̧okta jen an kūr āinwōt juon Ritōl Routiej an Kabun̄, Brother Russell M. Nelson eaar ba: “Ijjamin kajjitōkin eō make, ‘N̄āāt eo rikanaan eo ej kōnono āinwōt juon rikanaan im n̄āāt eo eban?’ Itok limo eo aō eaar āinwōt in, ‘Elmen aō āinwōt e?’” Eaar ba, “Aō [jibadbad ej n̄an] bōjrak n̄an likūt juon kajjitōk ilo ennaan ko an rikanaan eo im likūt exclamation point.”16 En̄in ej wāween an juon armej eo ettā kōlaajrake mour eo an. Kiiō, 36 iiō tokālik, ej rikanaan eo an Irooj.

Kōļapļo̧k Ami Tōmak ilo Rilo̧mo̧o̧r eo

Ilo mour eo aō make, em̧ōj aō loe n̄e ij lukkuun ekkatak naan ko an rikanaan eo an Anij im m̧ōņōņō, kōn kijenmej, jetōb ej ļōn̄aj ankilaaō ippān katak ko an reim̧we, aō tōmak ilo Irooj Jisōs Kraist aolep iien ej ļapļo̧k.17 Eļan̄n̄e jej kālet n̄an kowaan an kapilōk im ļōmņak bwe jejeļāļo̧k, ad tōmak ewaan im ad errem̧aanļo̧k enaaj tinaad. Ij kallim̧uri kom̧ bwe ilo ami ļoor wōt rikanaan eo, ami tōmak ilo Rilo̧mo̧o̧r enaaj ļapļo̧k.

Rilo̧mo̧o̧r eaar ba, “Aolep rikanaan ro … jon̄an wōt eo eaar kōnono, raar kam̧ool kōn Eō.”18

Juon rikanaan ejjab jutak ikōtaam̧ im Rilo̧mo̧o̧r eo. Ijoke, ej jutak ituruum̧ im jitōn̄ ļo̧k iaļ eo n̄an Rilo̧mo̧o̧r. Menin letok im jerbal eo eļap an juon rikanaan n̄an kōj ej kam̧ool eo an epen, an jeļāļo̧kjeņ epen, bwe Jisōs ej RiKraist eo. Āinwōt Piter eo etto, ad rikanaan ej kwaļo̧k, “[E ej] RiKraist eo, Nejin Anij e mour.”19

Ilo raan kane tok, reilikļo̧k kōn mour eo ad ilo kanniōk, jenaaj m̧ōņōņō bwe jaar etetal ioon laļ in ilo tōre eo an juon rikanaan emour. Ilo raan en, Ij jar bwe jenaaj maron̄ in ba:

Jekar ron̄jake e.

Jekar tōmak e.

Jekar ekkatak naan ko an kōn kijenmej im tōmak.

Jekar jar n̄an e.

Jekar jutak ippān.

Jekar ettā n̄an ļoor e.

Jekar iakwe e.

Ij likūt aō kam̧ool ippāmi bwe Jisōs ej RiKraist eo, ad Rilo̧mo̧o̧r im Ripinmuur, im bwe Būreejtōn Russell M. Nelson ej rikanaan eo An kar kapiti ioon lal in. Ilo etan Jisōs Kraist, amen.

Kakeememej ko

  1. Jeremia 1:5.

  2. Lale 2 Nipai 2:8.

  3. Matu 10:40.

  4. Personal memory; bar lale Spencer J. Condie, Russell M. Nelson: Father, Surgeon, Apostle (2003), 235.

  5. Ezekiel 33:7.

  6. Ezekiel 33:8.

  7. Exodus 4:12.

  8. Katak im Bujen ko 21:5.

  9. Katak im Bujen ko 107:22.

  10. Epesōs 4:14.

  11. Jemes 1:6.

  12. Epesōs 4:14.

  13. Būreejtōn Dallin H. Oaks eaar ba juon tōre:

    “Ilo juon intōrpiu ilo 1988 … Iaar kwaļo̧k aō en̄jake n̄an rie jibadbad ko kōn m̧adenļo̧k eo ekwojarjar:

    “‘Eļan̄n̄e kwonaaj riiti eoon in ilo kōļmenļo̧kjeņ, “Etke Irooj eaar kakien menin im etke eaar kakien men eo,” kwomaron̄ lo dik jen jon̄an in bukwi kean̄ ko kar letok. Ejjab jon̄ok in Irooj n̄an letok wūn ko. Jej [armej in kanniōk] maron̄ likut wūn ko bween revelesōn. Jej maron̄ likūt wūn ko bween kien. N̄e jej kōm̧m̧ane, jej make iaad. Jet armej rej likūt wun ko bween [m̧adenļo̧k] … , im rej ukōte bween bōd. Ewōr juon katak ilo menin. … Ij kālet m̧okta ļo̧k bwe en wōr aō tōmak ilo kien eo im eaar ejjeļo̧k aō tōmak ilo wun ko me kar kwaļo̧ki.’ …

    “‘… N̄an n̄a aolep m̧ōttan wun ko raar kauwōtata n̄an buki. … Jab kōm̧m̧an bwe likjab ko kar kōm̧m̧ani m̧oktaļo̧k, … ren kajieon̄ in likūt wun ko bween m̧adenļo̧k. Wun ko rej oktan kōm̧m̧anin armej. Madenļo̧k rej ta eo jaar rejetake āinwōt ankilaan Irooj im en̄in ijo kōjparok ej pād ie’” (Life’s Lessons Learned [2011], 68–69).

  14. Exodus 20:14.

  15. Mosaia 15:7.

  16. Russell M. Nelson, in Lane Johnson, “Russell M. Nelson: A Study in Obedience,” Tambuli, Jan. 1983, 26.

  17. Būreejtōn Henry B. Eyring eaar ba: “Bar juon men ej n̄an tōmak bwe kālet eo n̄an bōk ak jab bōk kapilōk eo an rikanaan ro ejjab bar kālet n̄an bōke kapilōk eo em̧m̧an im bōk jeram̧m̧an ko ak pād wōt ijo jej pād ie. Ak kālet eo n̄an jab bōk kapilōk in kanaan eo ej ukōt ijo jej jutak ie. Ejino kauwōtataļo̧k. Likjab eo n̄an bōk kapilōk in kanaan eo ej kadikļo̧k kajoor eo ad n̄an bōk kapilōk im̧we eo ilju im jekļaj. Iien eo em̧m̧an tata n̄an kar jokālet n̄an jipan̄ Noa jōk wa eo eaar iien eo m̧oktata kar kajjirōk ippān. Kajjojo iien kar kajjitōk ippān ālkin, kajjojo likjab in uwaak maron̄ kar kadikļo̧k pidodo en̄jake eo n̄an Jetōb. Im kōn menin kajjojo iien ej kajjitōk emaron̄ in kar āinwōt eļapļo̧k an bwebwe, m̧ae iien eo wōt eaar itok. Innām enaaj rum̧wij” (“Finding Safety in Counsel,” Ensign, May 1997, 25).

  18. 3 Nipai 20:24.

  19. Matu 16:16; bar lale Jon 6:69.