2018
Ko e ʻUhinga ʻo ʻEtau ʻAmanaki Leleí
March 2018


Ko e Meʻa ʻOku Tau Tui Ki Aí

Ko e ʻUhinga ʻo ʻEtau ʻAmanaki Leleí

ʻOku ʻi ai ha palani taʻengata ʻa e Tamai Hēvaní ke fakafoki hake koe kiate Ia. ʻOku ʻafio ʻa Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí mo koe, pea ʻe hokohoko atu ai pē ʻi hoʻo foʻi laka kotoa pē.

Ko e Moʻui kimuʻa pea toki Fanauʻí

ʻĪmisi
Heavenly Father and Jesus Christ

Naʻe fakahā ʻe he Tamai Hēvaní ʻi he maama fakalaumālié ki he kotoa ʻo ʻEne fānaú, ʻEne palani ke tokoniʻi kitautolu ke tau hangē pē ko Iá. Naʻe fie maʻu ʻe he palaní ha Fakamoʻui ke tokoniʻi kitautolu ke tau ikunaʻi ʻa e mate fakatuʻasinó mo e fakalaumālié foki. Naʻe afeitaulalo ʻa Sīsū Kalaisi ke hoko ko hotau Fakamoʻuí pea mo foaki ʻa e lāngilangí ki he Tamai Hēvaní (vakai, Mōsese 4:1–2).

Fakatupú

ʻĪmisi
earth

Naʻe fakatupu ʻe Sīsū Kalaisi ha māmani fakaʻofoʻofa maʻatautolu, ʻi he malumalu ʻo e fakahinohino ʻEne Tamaí (vakai, Kolose 1:15–16; 3 Nīfai 9:15). “ʻOku fakatupu kotoa ʻa e lahi ʻo ʻitānití, ʻa e ngaahi nāunaú mo e ngaahi meʻa lilo ʻo e taʻefakangatangata ʻo e ʻataá mo e taimí, maʻá e lelei ʻa e kakai matelie hangē ko koe mo aú” (Tieta F. ʻUkitofa, “ʻOkú ke Mahuʻinga Kiate Ia,” Liahona, Nōv. 2011, 20).

Moʻui ʻi he Māmaní

ʻĪmisi
Jesus praying

ʻI he māmaní, kuo tau mavahe mei he ʻafioʻanga ʻo e ʻOtuá, ka ʻe lava ʻe he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻo tataki kitautolu. Neongo ʻoku tau faiangahala ʻi ha ngaahi taimi, ka ʻe lava ke fakamoʻui mo fakamolemoleʻi kitautolu ʻe he Fakamoʻuí, ʻi he taimi te tau fakatomala aí. Naʻá Ne mamahi ʻo “lahi hake ʻi he meʻa ʻoku faʻa kātakiʻi ʻe he tangatá” (Mosaia 3:7) koeʻuhí ka tau lava ke ikunaʻi ʻetau ngaahi angahalá ʻo ʻikai ke nau fakamalaʻiaʻi kitautolu! (Vakai, Mosaia 4:2; ʻAlamā 42:14–15.)

Moʻui hili ʻa e Maté

ʻĪmisi
resurrected Christ

ʻI he maté, ʻoku mavahevahe hotau laumālié mo e sinó, ʻo tatali ki he Toetuʻú ʻi he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié. Naʻe ikunaʻi ʻe he Toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisí ʻa e maté maʻatautolu kotoa, ʻo fakaʻatā ai ke tau toe fakataha mo hotau ngaahi fāmilí pea mo e Tamai Hēvaní, kapau ʻoku tau faivelenga. “ʻE toe fakatahaʻi ʻa e sinó pea mo e laumālié ʻi hono anga haohaoá” (ʻAlamā 11:43) pea moʻui ʻo taʻengata. (Vakai, 1 Kolinitō 15:22; 2 Nīfai 9:4–13.)

ʻAho ʻo e Fakamāú

ʻĪmisi
judgment

ʻE hoko ʻa Sīsū Kalaisi ko hotau fakamāú. ʻE fakahoko ʻe Ia naʻe hoko ko hotau taukapo ki he Tamai Hēvaní ha fakamaau haohaoa, ʻofa, ʻaloʻofa mo totonu. He ʻikai te Ne fakamaauʻi pē kitautolu ʻo fakatatau mo e meʻa naʻa tau faí, lea ʻaki mo fakakaukau ki aí, ka te Ne fakamaauʻi kitautolu ʻo fakatatau mo e tuʻunga ne tau aʻusiá—ʻa e lahi ʻo ʻetau anga faka-Kalaisí. (Vakai, 2 Nīfai 9:15; Mosaia 4:30; T&F 45:3–5.)

Moʻui Taʻengatá

ʻĪmisi
Second Coming

ʻE maʻu ʻe kinautolu ʻoku haʻu kia Kalaisi mo maʻu e ngaahi ouau kotoa ʻoku fie maʻú, hangē ko e papitaisó mo e ngaahi ouau ʻo e temipalé, pea faivelenga ʻi hono tauhi e ngaahi fekaú, ʻa e moʻui taʻengatá ʻi he ʻafioʻaga ʻo e ʻOtuá. ʻOku maʻu ʻa e tāpuakí ʻi he “ngaahi ngāue māʻoniʻoni, ʻaloʻofa, mo manavaʻofa ʻa e Mīsaia Māʻoniʻoní” (2 Nīfai 2:8; vakai foki ki he Mōsaia 15:23).