2018
Ko e Kau Faiako ʻAʻahí ko ha Kau Fakafofonga Kinautolu ʻo e ʻOtuá
March 2018


ʻI he Tuʻunga Malangá

Ko e Kau Faiako ʻAʻahí ko ha Kau Fakafofonga Kinautolu ʻo e ʻOtuá

ʻĪmisi
Sister Alice Smith

Laʻitā ʻo Sisitā Sāmita ʻi he angalelei hono fāmilí; fakaʻesia ʻe he Getty Images

ʻĪmisi
sisters praying together

Naʻe fetaulaki ʻa Sīsū mo e faʻahinga kotoa pē ʻo e masivá, mahakí mo e mamahí ʻi Heʻene hāʻele ʻi he ngaahi tafungofunga mōmoa ʻo Kālelí pe ʻi he ngaahi hala ʻo Siuteá. Naʻá Ne ʻafioʻi ʻa e niʻihi ne faiangahala pea fakatomalá mo e niʻihi ne faiangahala pea ʻikai fakatomalá. Naʻá Ne fetaulaki mo e faingataʻaʻiá. Pea tupu mei Heʻene ngaahi aʻusiá mo e mahino kotoa ko ʻení ʻEne fakaafe angaʻofa mai, “Haʻu kiate au.”

Naʻe fakahā ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi he 1830, ko e ʻOtuá “ko e ʻOtua tatau ʻoku taʻe-faʻa-liliu” [T&F 20:17]. Ko ia, naʻe ʻikai fakatuʻupakē hono ui ha kau fefine ʻe toko 16 ʻi he ʻaho 28 ʻo Siulaí “ke nau fekumi ki he kau masivá mo e faingataʻaʻiá … ke feau e ngaahi fie maʻu ʻa e tokotaha kotoa pē.”1 Ko ha toko hongofulu mā ono ʻi ha māmani ʻoku toko laui miliona. Ka naʻe pau ke ʻi ai ha kamataʻanga. ʻI he 1846, ko ha kau faiako ʻaʻahi pē ʻe toko 16; ʻi he ʻahó ni [1969], kuo laka he toko 100,000; ʻe toko 200,000 ʻapongipongi; pea toko ua miliona ʻi he ʻaho ka hoko maí.

ʻI he ngaahi uike siʻi kuo hilí, naʻá ku fetaulaki mo haʻaku kaungāmeʻa mamae. Ko ha ngaahi taʻu lahi ʻeni ʻene faivelenga ʻi he Fineʻofá. … Naʻá ku ʻeke ange pe ko e hā hono fatongia ʻi he Siasí ʻi he taimi ní. Naʻá ne kiʻi longo taimi siʻi. Peá ne tali mai leva, “ʻIo, ko ha faiako ʻaʻahi pē.” Ko ha faiako ʻaʻahi pē! Naʻá ku fakakaukau hili ʻema mātukú, te ne ongoʻi fēfē nai kapau naʻe folofola … ange ʻe he Fakamoʻuí, “ʻOku ou fie maʻu ke ke hoko ko Hoku fakafofonga. ʻOku ou fie maʻu ke ke fakahā ki he kau fineʻofa [ʻokú ke fefine ʻaʻahi ki aí] ʻoku ou ʻofa ʻiate kinautolu, pea ʻoku ou tokanga ki he meʻa ʻoku hoko kiate kinautolu mo honau ngaahi fāmilí. ʻOku ou loto ke ke tokoni mai, ke ke tokangaʻi e kau fineʻofa ko ʻení, ke ke tokanga kiate kinautolu koeʻuhí ke lelei e meʻa kotoa pē ʻi hoku puleʻangá.” Kapau ko ʻema fetaulakí, hili ha fakataha pehē, ʻikai ʻe kehe ʻene talí? Kuo teʻeki nai ke Ne ui ia ʻo fakafou ʻi Hono lakanga fakataulaʻeikí ʻo hangē tofu pē naʻá Ne tuʻu ʻi muʻa ʻiate iá?

Ko e toko fiha nai ʻi heʻetau kau faiako ʻaʻahí ʻoku nau fakakaukau kiate kinautolu ko e “kau faiako ʻaʻahi pē”?

ʻOku maʻu ʻe he faiako ʻaʻahí ʻa e faingamālie lelei ki hono kumi ʻa kinautolu ʻoku fie maʻu tokoní. ʻIkai ngata aí, ʻokú ne fakahaaʻi ki he kau fineʻofá kotoa ʻokú ne ʻaʻahi ki aí, ʻoku ʻi ai ha taha ʻoku tokanga atu pea ʻoku tokanga atu mo e ʻOtuá.

… Naʻá ne pehē ʻoku ʻikai totonu ke hoko ia ko ha tokotaha ʻokú ne toki fakavave hake pē ʻi he fakaʻosinga ʻo e māhiná, “Ko ha kiʻi taimi siʻi pē ʻoku ou maʻú—ʻoku ou ʻilo kuó ke lau e pōpoakí mo ʻilo lelei ange ia ʻiate au, pea ʻoku ʻikai te ke fie maʻu ia ʻe koe. ʻOkú ke fēfē hake, peá ta toki fetaulaki ʻi he Fineʻofá he uike kahaʻú.” ʻOku totonu ke fakahaaʻi ʻe he faiako ʻaʻahí ha ʻofa ʻokú ne tāpuekina ʻa e fineʻofa naʻe ʻaʻahi ki aí mo hono fāmilí fakatouʻosi. …

… ʻI he tupulaki ʻa e Siasí ʻi he taʻu kotoa, ʻe tupulaki ange hono fie maʻu ke tokolahi e kau faiako ʻaʻahí. … Te nau tokoni ke tauʻi ʻa e ongoʻi liʻekina ʻokú ne uesia hotau māmaní mo e ʻulungaanga taʻeʻofa ʻoku angamaheni ʻi he ngaahi kolo lalahí. Te nau tokangaʻi ʻa e mulí, uitoú, paeá, kafó, mo e mafasiá, pea tokangaʻi e kau fineʻofa kotoa pē ʻi he loto-tokanga, mo e ʻofa lahi. … Te nau tokoni ki hono fakafiemālieʻi e mamahi fakatuʻasinó, fakaelotó mo e fakaʻatamaí. Te nau tokoni ki he faiangahalá mo fakafiemālieʻi ʻa e loto-mamahí. Te nau tufaki e pōpoaki ʻo e ongoongolelei ʻofá ki heʻetau kau fineʻofa kotoa pē ʻi he funga ʻo e māmaní. …

“Haʻu kiate au ʻa kimoutolu kotoa pē ʻoku feinga mo mafasiá, pea te u foaki ʻa e fiemālié kiate kimoutolu.

“Toʻo ʻeku haʻamongá kiate kimoutolu, pea mou ako ʻiate au; he ʻoku ou angavaivai mo angamalū: pea te mou ʻilo ai ʻa e fiemālié ki homou laumālié.

“He ʻoku faingofua pē ʻeku haʻamongá, pea ʻoku maʻamaʻa ʻeku kavengá” [Mātiu 11:28–30].

ʻOfa ke tāpuekina ʻe he ʻOtuá ʻa e kau faiako ʻaʻahí. He ʻoku faingofua pē ʻa e haʻamongá pea maʻamaʻa ʻa e kavengá ʻi he taimi ʻoku tau ngāue fakataha aí.

… ʻOku ou lotua ke pehē maʻu pē. ʻĒmeni.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Former Relief Society Handbook, p. 29. Vakai, Handbook of the Relief Society of the Church of Jesus Christ of Latter-day Saints (1931), 29.