2018
Fekumi ki he Ngaahi Kuí mo ʻIlo ʻa e Moʻoní
March 2018


Fekumi ki he Ngaahi Kuí mo ʻIlo ʻa e Moʻoní

Yuri Siqueira Zanini

Rio de Janeiro, Brazil

ʻĪmisi
family history coming alive

Tā fakatātaaʻi ʻe Truina Dalziel/Lilla Rogers Studio

Naʻá ku saiʻia ʻi he ako fekauʻaki mo ʻeku ngaahi kui mei ʻĪtalí, ko ia ai neu kamata ʻeku fekumi ʻi he tohi hohokó ʻi he ngaahi taʻu siʻi kuohilí. Naʻe ʻikai ha ʻaho te u taʻe-fekumi ai kiate kinautolu. Naʻe faifai pē peá u maʻu e lekooti ʻo hono fāʻeleʻi ʻeku kui tangata hono tolú mei ʻĪtalí. Naʻá ku maʻu ha ongo makehe ʻi heʻeku maʻu hono lekōtí peá naʻe ueʻi au ke hokohoko atu ʻeku fekumi ki heʻeku ngaahi kuí.

ʻI heʻeku fai iá, naʻá ku maʻu ai mo ha tokolahi ʻo ʻeku ngaahi kuí ʻa ia naʻe ʻikai ke u lavelaveʻiloa kinautolu. Naʻá ku feʻilongaki foki mo ha finemui ko ʻInikiliti Sanini ʻi he mītia fakasōsialé. Naʻá ma mahaloʻi pē ʻokú ma kāinga he naʻe tatau homa fakaikú. Lolotonga ʻema fepōtalanoaʻakí, naʻe talamai ʻe ʻInikiliti ko e mēmipa ia ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Naʻá ne talanoa mai fekauʻaki mo e Siasí, pea naʻá ne talamai te ne ʻomi maʻaku ha tatau ʻo e Tohi ʻa Molomoná. ʻI he aʻu mai pē ʻa e tohí, naʻe kamata ʻeku lau iá.

ʻI ha ʻaho ʻe taha lolotonga e ngāué, naʻe fakatokangaʻi mai ʻe ha finemui ko ʻĒlika hono hingoá ʻa ʻeku maʻu ʻa e Tohi ʻa Molomoná. He ʻikai toe ngalo ʻiate au ʻa e fōtunga ʻo hono fofongá—naʻá ne fiefia lahi ʻaupito. Naʻá ne ʻeke mai pe ʻoku ou saiʻia ʻi he tohí pea te u loto nai ke mau ʻalu ki he lotú mo hono tuongaʻané. Hili ha uike ʻe ua mei heʻeku maʻu e Tohi ʻa Molomoná, ko e fuofua taimi ia ke u ʻalu ai ki he lotú.

Ko e lēsoni ʻi he Lautohi Faka-Sāpaté ʻi he ʻaho ko iá ko e papitaiso maʻá e kau pekiá mo e mahuʻinga ʻo e hisitōlia fakafāmilí. Ne u mālieʻia ʻaupito ai. Naʻá ku fetaulaki ʻi he hoʻatā ko iá mo e ongo faifekaú peá u kau ki ha fakataha fekauʻaki mo e hisitōlia fakafāmilí ʻi he siteiki senitaá. ʻI heʻeku fekumi ki he Siasí, naʻe lava ke u ongoʻi ʻeku ngaahi kuí peá u ongoʻi loto-lahi ke u toe ako lahi ange.

ʻI he fakaafeʻi au ʻe he ongo faifekaú ke u papitaisó, naʻá ku kiʻi taimi ai ʻo fakakaukau ki he meʻa kotoa pē kuo hoko talu mei heʻeku kamata ngāue ki heʻeku hisitōlia fakafāmilí. Ne ʻikai fakatuʻupakē hono fakafeʻiloaki kiate au ʻa e ongoongoleleí mo ʻeku ako fekauʻaki mo e mahuʻinga taʻengata ʻo e hisitōlia fakafāmilí. Naʻá ku tali ʻa e fakaafe ʻa e ongo faifekaú ke u papitaisó.

ʻOku ou kei ngāue pē ki hoku hisitōlia fakafāmilí, pea ʻoku ou houngaʻia ʻi heʻeku ʻilo ʻe lava ke ʻomi heʻeku feinga ke fekumi ki heʻeku ngaahi kuí ha ngaahi tāpuaki taʻengata maʻanautolu koeʻuhi kuó u maʻu ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.