2018
Ko e Folofola ʻa e ʻOtuá ki Heʻene Fānaú
March 2018


Pōpoaki ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí

Ko e Folofola ʻa e ʻOtuá ki Heʻene Fānaú

ʻĪmisi
taking notes during general conference

ʻOku fakahā mai ʻe he folofolá ko e fuofua meʻa naʻe fai ʻe he ʻOtuá hili hono ngaohi ʻo e tangatá mo e fefiné ko e folofola kiate kinaua.1 Naʻá Ne maʻu ha fakamatala mo ha fakahinohino mahuʻinga kiate kinaua. Naʻe ʻikai ko ʻEne taumuʻá ke fakakavengaʻi pe fakahohaʻasi kinaua ka ke tataki kinaua ki he fiefiá mo e nāunau taʻengatá.

Ka ko e kamataʻangá pē ia. Talu mei he ʻaho ko iá mo e kei fetuʻutaki ʻa e ʻOtuá mo ʻEne fānaú. Kuo tauhi, mataʻikoloaʻaki mo ako ʻe he kau ākonga ʻo e toʻu tangata kotoa pē ʻa ʻEne ngaahi folofolá. ʻOku fakahikihikiʻi ia ʻe kinautolu ʻoku nau fie ʻilo ki he finangalo ʻo e ʻOtuá, pea ʻoku nau fakamoʻoni ki he moʻoni “ʻe ʻikai fai ha meʻa ʻe [he ʻEikí] ko e ʻOtuá, kae taʻe-fakahā ia ki heʻene kau tamaioʻeikí ko e kau palōfitá.”2

Kuo hoko maʻu pē ʻeni ko ha sīpinga talu mei he kamataʻangá pea ʻoku kei hokohoko atu pē he kuongá ni. ʻOku ʻikai ko ha talanoa mālie pē ia ʻi he Tohi Tapú; ko e founga ia naʻe fokotuʻu ʻe he ʻOtuá ke fakaaʻu e ngaahi pōpoaki mahuʻingá ki Heʻene fānaú. ʻOkú Ne fokotuʻu ha niʻihi fakafoʻituitui mei hotau lotolotongá, uiuiʻi kinautolu ko ha kau palōfita, mo foaki kiate kinautolu e ngaahi lea ke nau lea ʻakí, ʻa ia ʻoku fakaafeʻi ai kitautolu ke tau “tali [ia] … ʻo hangē ko [ha] lea ia mei [Hono] ngutu [ʻoʻoná].”3 Kuo Ne fakahā, “Neongo pe ko e fai ia ʻi hoku leʻo pē ʻoʻokú pe ʻi he leʻo ʻo ʻeku kau tamaioʻeikí, ʻoku tatau ai pē.”4

Ko e taha ʻeni ʻo e ngaahi pōpoaki nāunauʻia taha, fakalotolahi mo fakatupu ʻamanaki lelei hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí—ʻoku folofola mai ʻa e ʻOtuá! ʻOkú Ne ʻofa ʻi Heʻene fānaú. Kuo teʻeki ke Ne tuku kitautolu ke tau hē holo ʻi he fakapoʻulí.

ʻOku tuʻo ua ʻi he taʻu kotoa pē, ʻi ʻEpeleli mo ʻOkatopa, ʻetau maʻu ha faingamālie ke fanongo ai ki he leʻo ʻo e ʻOtuá ʻo fakafou ʻi Heʻene kau tamaioʻeikí ʻi heʻetau ngaahi konifelenisi lahi fakaʻofoʻofá.

ʻOku ou fakamoʻoni atu, kimuʻa pea tuʻu atu ha taha mei he tuʻunga malangá ʻi he konifelenisi lahí, kuó ne fakahoko ha feilaulau, lotu mo ha ako lahi fau ki heʻene leá. ʻOku fakafofongaʻi ʻe he pōpoaki kotoa pē ʻi he konifelenisí ha ngaahi houa lahi ʻo ʻenau teuteu mo e lotu fakamātoato ke mahino e meʻa ʻoku finangalo e ʻEikí ke fanongo ki ai ʻa Hono Kāingalotú.

Ko e hā ʻe ala hoko kapau te tau fakatauhoa e teuteu ʻoku fai ʻe he kau leá mo ʻetau teuteú? ʻE kehe fēfē nai ʻetau ʻamanaki atu ki he konifelenisi lahí kapau te tau fakakaukau ki he konifelenisí ko ha faingamālie ia ke maʻu ai ha ngaahi pōpoaki mei he ʻEikí tonu? ʻE lava ke tau ʻamanaki atu ke maʻu ha ngaahi tali fakataautaha ki ha faʻahinga fehuʻi pē pe palopalema te tau ala fehangahangai mo ia ʻo fakafou ʻi he ngaahi lea mo e ngaahi hiva ʻi he konifelenisi lahí.

Kapau ʻoku ʻi ai ha taimi ʻokú ke fifili ai pe ʻe folofola fakahangatonu nai e Tamai Hēvaní kiate koe, te u fakamanatu atu e ngaahi lea faingofua mo mahuʻinga fau ʻoku hiva ʻaki ʻe heʻetau fānau palaimelí: “[Ko ha] fānau [koe] ʻa e ʻOtuá, kuó Ne fekau mai.” Ko ʻEne taumuʻá ke tokoniʻi koe ke ke toe foki ange ʻo “nofo mo Ia ha ʻaho.”

Kapau te ke hū ki he Tamai Hēvaní ko ʻEne fānau, te ke lava ʻo kole kiate Ia ʻi ha loto fakamātoato, “Taki au, ʻeva mo au, ke u ʻilo ʻa e halá. Akoʻi au ke u fai lelei.” Te Ne folofola atu ʻo fakafou ʻi Hono Laumālie Māʻoniʻoní, peá ke toki fili ai “ke fai [Hono] finangaló.” ʻOku ou palōmesi atu kapau te ke fai ia, “[ʻe] mohu tāpuekina [koe].”5

ʻOku fie maʻu lahi ange e tataki ʻa e ʻEikí ʻi he kuongá ni ʻi ha toe taimi ange ʻi he hisitōlia ʻo e māmaní. ʻI heʻetau teuteu ke fanongo ki he folofola ʻa e ʻEikí, fakatauange te tau fekumi faivelenga ki he Laumālie ʻo e moʻoní koeʻuhí ke mahino, fakamāmaʻi pea tau fiefia fakataha ʻi he taimi ʻoku folofola ai ʻa e ʻEikí ʻo fakafou ʻi Heʻene kau tamaioʻeikí.6

ʻOku ou fakamoʻoni atu “ʻi [heʻetau] fai ʻa e ngaahi meʻá ni he ʻikai ikuna ʻa [kitautolu] ʻe he ngaahi matapā ʻo helí; ʻio, pea ʻe fakamovetevetea atu ʻe he ʻEiki ko e ʻOtuá ʻa e ngaahi mālohi ʻo e fakapoʻulí ki muʻa ʻiate [kitautolu], pea pule ke ngalulululu ʻa e ngaahi langí koeʻuhi ko [ʻetau] leleí, pea mo e lāngilangi ʻo hono huafá.”7